Pitanje neisplaćenih štediša Ljubljanske banke, Hrvatska i Slovenija nastavit će rješavati pregovorima pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja u Baselu, kako je to i bilo predviđeno sedmim člankom sporazuma o sukcesiji.
"Rješenje za posljednje veliko otvoreno pitanje između dvije države, teže je  i od problema granice", ocijenio je premijer Slovenije Borut Pahor.

Također, vlada u Zagrebu je potvrdila da želi riješiti pitanje Ljubljanske banke kroz nastavak pregovora o sukcesiji, pa je na jučerašnjoj sjednici ovlastila potpredsjednika vlade Ivana Šukera da o tome obavijesti i Banku za međunarodna poravnanja u Baselu. Premijerka Kosor prisjetila se još jednom dogovora s Pahorom u Bohinju od 31. srpnja 2010.

Sporazum o sukcesiji

"I tada smo poručili kako dogovor između dviju država ne ograničava prava pojedinaca", kazala je Kosor, istaknuvši kako je sadržaj pisma usuglašen i s guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim.

Članak sedam priloga C sporazuma o sukcesiji predviđa rješavanje pitanja jamstava za stare devizne uloge na pregovorima sljednica bivše države pod okriljem banke u Baselu, pa će Zagreb i Ljubljana za svoje "rješenje" problema Ljubljanske banke i nove pregovore u Baselu trebati suglasnost i republika bivše Jugoslavije.

Kosor i Pahor obećali su 31. srpnja da će rješenje za Ljubljansku banku naći u roku od 90 dana, a jučer je bio 75. dan od Bohinja. Mnogima, naime, nije promaknuo tajming objave rješenja još jednog hrvatsko-slovenskog otvorenog pitanja, koje skoro dva desetljeća opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije, samo dva dana nakon svjedočenja Ive Sanadera u Saboru. Još je zanimljiviji hrvatski pristanak na pregovore u Baselu.

Nametanje rješenja

Nakon odbijanja koje se protegnulo na cijelo desetljeće, Hrvatska je na kraju, odlukom premijerke Kosor, pristala na "rješenje" koje je za Hrvatsku svih ovih godina bilo neprihvatljivo: pregovore u Baselu. Dakle, Hrvatska je u potpunosti popustila Sloveniji, koja je dobila sve što je od početka tražila. Strategija hrvatske strane u rješavanju tog teškog pitanja temeljila se na tezi da stara devizna štednja nije stvar sukcesije, nego isključivo pitanje privatno-pravnog odnosa banke i klijenta, dok je Slovenija ustrajala da je riječ o sukcesijskom pitanju. Osim toga, pregovori u Baselu već su vođeni i još početkom desetljeća, 2002. godine, završili su neuspjehom. Odonda se ponajprije promijenila činjenica da Slovenija uvjetuje zatvaranje poglavlja o slobodi kretanja kapitala pristankom Hrvatske na obnavljanje pregovora o staroj štednji pod okriljem banke u Baselu. Vjerojatno, Slovenija će i u Baselu nametati rješenje koje će biti u njezinom interesu, što ne predviđa skoro obeštećenje prevarenih 130 tisuća štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj.

Kosor shvaća što je slovenski interes

Pahor jučer nije želio komentirati mogući povratak Ive Sanadera u hrvatsku politiku, niti špekulirati kako bi se to odrazilo na međusobne odnose Slovenije i Hrvatske, ali je zato naglasio kako je s premijerkom Kosor riješio dva "velika problema".
"Premijerka Kosor zna što je u hrvatskom nacionalnom interesu i nastoji shvatiti što je slovenski nacionalni interes, kao što i ja nastojim shvatiti hrvatski interes", kazao je Pahor.

Tagovi: jadranka kosor, slovenija