Kreće rasprodaja gradova

07.09.2010. Net.hr Hrvatska Komentiraj Print

Iz Udruge gradova upozoravaju da bi rasprodaje lokalnih imovina mogle biti sve češće zbog krpanja proračunskih sredstava

U gradovima u posljednje vrijeme sve češće spominju prodaju imovine kao dobru ideju za krpanje proračunskih rupa. Tako, primjerice, Samobor prodaje građevinsko zemljište, dvorac, bivšu robnu kuću...

Samobor je oglasio prodaju više od 137 tisuća četvornih metara građevinskog zemljišta na različitim lokacijama u tom atraktivnom gradu, prodaju manjeg dvorca i bivše robne kuće. Ukupna početna cijena za tu imovinu iznosi 83,5 milijuna kuna, što je gotovo pola godišnjeg iznosa proračuna grada. Na tome neće stati! Uskoro će prodavati i staru zgradu komunalnog poduzeća.

Razlog tako masovne rasprodaje u ne baš najboljem trenutku za prodaju na tržištu nekretnina je krpanje proračunske rupe te osiguravanje novca za investicije za važnije društvene sadržaje.

Iz Udruge gradova potvrdili su za Poslovni dnevnik da bi prodaje lokalne imovine mogle biti sve češće, s obzirom na manjak u proračunskim sredstvima.

"Stanje financija u većini gradova je jako loše. Ako još ove godine gradovi ne budu prodavali imovinu, vjerojatno će morati sljedeće kako bi se osigurali prihodi za funkcioniranje i investicije", kaže Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova. Zasad su se neki gradovi još raspitivali o procedurama prodaje, ali Runtić kaže da se ne može govoriti o trendu.

Samobor se na prodaju odlučio jer gradonačelnik Krešo Beljak ne planira mijenjati prirez, a vjerojatno ni poskupljivati usluge.

"Prodajemo gradilišta i objekte za koje smo procijenili da ne trebaju biti u vlasništvu Samobora. Bilo bi dobro da uspijemo prodati nekretnine za barem 10 milijuna, koliko treba za ispunjenje proračunskog plana. Ako ne uspijemo, pokušat ćemo ponovno, ali je nećemo dati u bescjenje. Za započete investicije, poput autobusnoga kolodvora, imamo osigurane novce, ali nam sredstva trebaju ako želimo graditi nove društvene objekte", kazao je za Poslovni dnevnik Željko Kovačić, pročelnik Upravnog odjela za stambene, komunalne poslove i razvoj Samobora.

Investitorima nude od zemljišta za hotel pokraj novoga kolodvora, preko zemljišta za stambene namjene, stare robne kuće do objekta koji Kovačić naziva dvorcem u samom središtu grada.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

08.02.

dodaj komentar 2 komentara

ap07.09.2010. 16:11#1

U mogućnosti izbora ulaganja i zarada na raznim sada povoljnim nekretninama gradova i općina, koje se mogu kupiti jeftine i minimalsitičkim sređivanjima kroz par godina prodati za 200-500 % veću cijenu od uloženog te tako i dobro zaraditi i još bolje preobraziti kao osnovu za daljnje zarade, npr. u Samoboru se cijeli zapadni izlaz može pretvoriti u dugo uspješnu mješovitu zonu za sve vrste gospode i namjernika

odlučio sam sa manje uloženog nastaviti i pojačati ulaganja i poslove te još bolje zarade na znanju.

Gradovi i općine kao sporedni djelovi samo upravnog sustava umjesto u znanje ulažu u eliminaciju i diskriminaciju osnovnih i boljih znanja kako bi se time bolje uvlačili u šupak višim razinama samo upravljanja, osim rijetkih specifičnih iznimki (Primošten itd.).

Sustavnim ulaganjem i pristupom oko znanja sada se da na 1 uloženu kunu povratiti 5-10 kuna i sustavnije djelovati na sve. Takvim nastavkom ciljama na malo ozbiljnije zarade i sustavnije i šire poslovanje, de facto na 20 % budućih proračuna.

Ne bih detaljnije, ali je načelno svima jasno da je naakon duge sustavne fizičke eliminacije znanja neizbježno dugo plaćati znanja i rad znanjem te da su u raznovrsnom području bogatom raznim mogućnostima i mogućnosti za to raznovrsne, konkretne, slođene i neizbježne.

Prostora i mogućnosti za to ima za šire i ne sve pa ni u prvom redu ulaganje novcem nego stvarnim znanjem. Samo bitno poslovnije od bilo kakvih politikantskih poslovanja.

P.S. Nekretnine u Hravtskoj su zamka za sve koji nemaju stvarnih znanja, pa i specifičnih, te koji ne žele to platiti ni 1 kunu. Tj. zamka su za skoro sve dosadašnje i sadašnje ''kupce'' i osvajače. Svi takvi prije njih se nisu održali ni u tragovima a sve što je koristilo znanje i plaćanje i dalje je nadmoćnije i te bar indijanski kontrolira.
ap07.09.2010. 16:11#2

U mogućnosti izbora ulaganja i zarada na raznim sada povoljnim nekretninama gradova i općina, koje se mogu kupiti jeftine i minimalsitičkim sređivanjima kroz par godina prodati za 200-500 % veću cijenu od uloženog te tako i dobro zaraditi i još bolje preobraziti kao osnovu za daljnje zarade, npr. u Samoboru se cijeli zapadni izlaz može pretvoriti u dugo uspješnu mješovitu zonu za sve vrste gospode i namjernika

odlučio sam sa manje uloženog nastaviti i pojačati ulaganja i poslove te još bolje zarade na znanju.

Gradovi i općine kao sporedni djelovi samo upravnog sustava umjesto u znanje ulažu u eliminaciju i diskriminaciju osnovnih i boljih znanja kako bi se time bolje uvlačili u šupak višim razinama samo upravljanja, osim rijetkih specifičnih iznimki (Primošten itd.).

Sustavnim ulaganjem i pristupom oko znanja sada se da na 1 uloženu kunu povratiti 5-10 kuna i sustavnije djelovati na sve. Takvim nastavkom ciljama na malo ozbiljnije zarade i sustavnije i šire poslovanje, de facto na 20 % budućih proračuna.

Ne bih detaljnije, ali je načelno svima jasno da je naakon duge sustavne fizičke eliminacije znanja neizbježno dugo plaćati znanja i rad znanjem te da su u raznovrsnom području bogatom raznim mogućnostima i mogućnosti za to raznovrsne, konkretne, slođene i neizbježne.

Prostora i mogućnosti za to ima za šire i ne sve pa ni u prvom redu ulaganje novcem nego stvarnim znanjem. Samo bitno poslovnije od bilo kakvih politikantskih poslovanja.

P.S. Nekretnine u Hravtskoj su zamka za sve koji nemaju stvarnih znanja, pa i specifičnih, te koji ne žele to platiti ni 1 kunu. Tj. zamka su za skoro sve dosadašnje i sadašnje ''kupce'' i osvajače. Svi takvi prije njih se nisu održali ni u tragovima a sve što je koristilo znanje i plaćanje i dalje je nadmoćnije i te bar indijanski kontrolira.