Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Nagrada HND-a

Deutsche welle

Matura je pala na ispitu

22.04.2010. Petar Bezinović Hrvatska Komentiraj Print
Fotografija članka
Državnu maturu u Hrvatskoj obilježavaju: nedostatak razvojne vizije, promašena svrha, diskriminacija strukovnog i umjetničkog obrazovanja, kršenje standarda i načela edukacijskih mjerenja, upitno korištenje rezultata državne mature za upise u visoko obrazovanje, negativan povratni utjecaj na učenje i poučavanje i provedbeni problemi.

Uvođenje državne mature dugo je predstavljano kao važan zahvat u hrvatskom obrazovanju. U njega su uložena ogromna materijalna sredstva uz angažman velikog broja ljudi. Ispiti državne mature upravo su u tijeku i održavaju se prema najavljenom vremeniku.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, zajedno s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i agencijama koje djeluju u sustavu obrazovanja, snažno se založilo kako bi se državna matura, u skladu s najavljenom politikom, uspješno realizirala u ovoj godini. U tu je svrhu provelo intenzivnu kampanju „Ususret državnoj maturi", čiji je cilj bio uvjeriti učenike i prosvjetnu struku u prednosti državne mature.

Prije same kampanje i formalnog uvođenja državne mature nije se, međutim, javno raspravljalo o nedostacima pristupa i nizu ozbiljnih problema koji se vezuju uz njegovu konceptualizaciju i provedbu.

Sažeti entuzijastičan stav nadležnog ministarstva o državnoj maturi iznesen je sljedećom tvrdnjom:

„Državna matura je najpravedniji, najjasniji, najrazumniji, najprikladniji i najučinkovitiji način ocjenjivanja i vrednovanja učeničkih školskih postignuća"[i].

Državna je matura, dakle, servirana kao spasonosno sredstvo koje će uvesti nekakav red, novu pravednost, staviti stvari na svoje mjesto. 

Nažalost, ništa od toga. Državna matura, onako kako je sada postavljena i kako se provodi, velik je i skup promašaj. Uz ovakvu državnu maturu vezuje se niz problema koji se mogu sažeti u više kategorija:

  • nedostatak razvojne vizije,
  • promašena svrha,
  • diskriminacija strukovnog i umjetničkog obrazovanja,
  • kršenja standarda i načela edukacijskih mjerenja,
  • upitno korištenje rezultata državne mature za upise u visoko obrazovanje,
  • negativan povratni utjecaj na učenje i poučavanje,
  • provedbeni problemi.

Nedostatak razvojne vizije i strategije u obrazovanju - državna matura kao cilj,  a ne sredstvo

Izvorno je državna matura bila zamišljena kao razvojni projekt. Vanjski su ispiti trebali poslužiti za definiranje jasnih ishoda obrazovanja u gimnazijama i strukovnim školama. Trebali su poslužiti poželjnim transformacijama i unapređivanju kvalitete srednjoškolskog obrazovanja.

Vješto korišteni, postupno i mudro uvođeni vanjski ispiti mogu, naime, biti moćni Proklamacija da je svrha državne mature sustavno unapređivanje i osiguravanje kvalitete srednjoškolskog obrazovanja ne stoji. Umjesto sredstva za unapređivanje obrazovanja, državna je matura postala cilj samoj sebi instrumenti za pokretanje poželjnih promjena u obrazovanju. Njima se povratno može utjecati na mijenjanje programskih sadržaja, promicanje učinkovitijih metoda učenja i poučavanja, unapređivanje načina praćenja i vrednovanja postignuća učenika te na novu kulturu kvalitete u školama. U obrazovanju je dokazana zakonitost da to što i kako učenici uče najviše ovisi o tome kako očekuju da će biti ispitani[ii].

Od početnih inicijativa, empirijskih analiza i prijedloga (još iz 2003. godine) ostali su samo tragovi u nekim formulacijama i naučenim frazama dužnosnika. Proklamacija da je svrha državne mature sustavno unapređivanje i osiguravanje kvalitete srednjoškolskog obrazovanja ne stoji. Umjesto sredstva za unapređivanje obrazovanja, državna je matura postala cilj samoj sebi. Ona služi kao dimna zavjesa koja skriva odsustvo vizije i potrebnih kompetencija najodgovornijih, a ima poslužiti cilju da se svekolika javnost uvjeri kako kreatori obrazovne politike ozbiljno rade na „reformiranju" sustava.

Promašena svrha - selekcija za upis u visoko obrazovanje nije državna matura

Iz novijih dokumenata, medijskih napisa i istupa nadležnih osoba, uočljivo je da je to što se danas naziva državnom maturom naprosto samo centralizirani selekcijski postupak za upise u visoko obrazovanje. Cilj ispita je alokacija kandidata po visokoškolskim ustanovama, raspoređivanje prema upitnim kriterijima.

Nametnuti pristup po kojemu svi pristupnici polažu iste ispite bez obzira kakvu su školu ili koje usmjerenje završili, zapravo je, iz perspektive formalnog obrazovanja, obična besmislica Državna bi matura, prema svojem osnovnom značenju, morala biti standardizirani završni ispit srednjoškolskog obrazovanja s osnovnom funkcijom certificiranja. Svjedodžba o položenoj državnoj maturi trebala bi služiti kao dokaz da je učenik ostvario zadanu razinu postignuća u onim ključnim znanjima, vještinama ili kompetencijama koje je trebao steći prema programu škole koju je pohađao. Za kvalitetu ovih svjedodžbi trebala bi jamčiti država.

Nametnuti pristup po kojemu svi pristupnici polažu iste ispite bez obzira kakvu su školu ili koje usmjerenje završili, zapravo je, iz perspektive formalnog obrazovanja, obična besmislica. U svijetu nije poznat nijedan slučaj provođenja identičnih završnih ispita u školama s različitim programima i različitim kvalifikacijskim ishodima.

Državna matura, ali ne za sve - diskriminacija strukovnog i umjetničkog obrazovanja

Apsurdna je činjenica da se učenicima strukovnih i umjetničkih škola koji uspješno polože „ispite državne mature" ne priznaje da su položili državnu maturu, premda su položili sve potrebne ispite u sklopu državne mature.

U ovoj bi školskoj godini polaganjem „ispita državne mature" svjedodžbe o položenoj državnoj maturi moglo dobiti 12.668 učenika gimnazijskih programa (prema podacima o broju prijava iz NCVVO-a). Međutim, polaganjem ispita državne mature svjedodžbe o položenoj državnoj maturi neće dobiti preostalih 27.292 pristupnika. Radi se o 19.461 prijavljenih učenika strukovnih i umjetničkih škola, odnosno 92% ukupnog broja maturanata navedenih škola, i još 7.831 kandidata koji su već prethodno maturirali. Oni će dobiti samo potvrde o položenim ispitima.

Nekompetentnost na djelu - kršenje standarda i načela edukacijskih mjerenja 

Uvedenim se pristupom krše ili su značajno ugroženi sljedeći međunarodno uvaženi standardi korištenja testova ovoga tipa (high-stakes testing)[iii].

•       Mjerna (metrijska) obilježja testova moraju biti unaprijed poznata.

U slučaju aktualne državne mature nepoznate su mjerne karakteristike korištenih testova. Ne zna se jesu li testovi uopće valjani, pouzdani, diskriminativni, prediktivni. Dopuštanje korištenja neprovjerenih testova eklatantan je primjer kršenja standarda i načela edukacijskih mjerenja. Cjelokupna je javnost dovedena u stanje vjerovanja da su testovi dobri i da se ostvareni rezultati mogu pouzdano interpretirati i koristiti za ocjenjivanje i rangiranje pristupnika. Loš test iz sociologije koji je već primijenjen, a na koji je reagirala sociološka zajednica, konkretan je primjer nekvalificiranog i nekompetentnog pripremanja ispita.

•       Isti se test ne smije koristiti u više svrha.

Ispitima na državnoj maturi pokušavaju se zadovoljiti dvije svrhe - polaganje srednjoškolskih ispita i selekcija za upise u visoko obrazovanje. Ispiti su, prema javnim izjavama nadležnih, „lakši od nekadašnjih prijamnih ispita". Ne shvaća se da lagani testovi, koji se primjenjuju kako bi što više učenika ostvarilo što bolji rezultat, ne mogu poslužiti kao valjani selekcijski postupci za upise u visoko obrazovanje. Za certificiranje srednjoškolskog obrazovanja i prijamne ispite nužno je koristiti strukturno i težinski različite testove.

•       Edukacijski test smije ispitivati samo ono što su učenici učili u školi.

Test mora biti povezan s planom i programom učenja predmeta. To kod nas nije slučaj. Učenici strukovnih škola i ostali ne-gimnazijalci prisiljeni su polagati ispite iz sadržaja koje nisu učili u školi.

•       Važne se odluke ne smiju donositi samo na temelju rezultata testova.

Pri interpretaciji i korištenju rezultata valja uvažiti sve relevantne čimbenike koji su mogli utjecati  na rezultat na testu (iskustva prethodnog učenja, pohađanje „lošije" škole, socio-demografska obilježja okruženja, obiteljski uvjeti i sl.).

Nepoštivanje osnovnih načela edukacijskih mjerenja u ovom pristupu upućuje na neprihvatljivo postupanje koje ima ozbiljne etičke implikacije. 

S obzirom na važnost „ispita državne mature", otvara se važno pitanje kako je uopće moguće da se ovakva nekompetentna i opasna uporaba testova postavlja kao temelj za odluke o karijerama i sudbinama mladih ljudi?

Upitno korištenje rezultata državne mature za upise u visoko obrazovanje

U osnovi ideje o korištenju rezultata državne mature kao centraliziranih prijamnih ispita su pretpostavke da će se primjenom identičnih testova ostvariti pravednija alokacija studenata po različitim studijima, da korišteni testovi dobro mjere to što bi trebali mjeriti, da je to što testovi ispituju zaista važno za kvalitetno studiranje i da će pristupnici koji ostvare bolje rezultate na tim testovima ujedno biti i bolji studenti.

Ove se pretpostavke mogu shvatiti kao atraktivne hipoteze. One bi se tek trebale dokazati, no prema svemu sudeći neće. Ideja o pravednosti već ne stoji, jer Ideja o pravednosti ne stoji, jer pristupnici nisu imali jednake mogućnosti kvalitetne pripreme za ispite kroz svoje redovito obrazovanje. U valjanost testova, njihovu univerzalnu važnost za sve discipline studiranja  i njihovu prognostičku vrijednost može se opravdano sumnjatii pristupnici nisu imali jednake mogućnosti kvalitetne pripreme za ispite kroz svoje redovito obrazovanje. U valjanost testova, njihovu univerzalnu važnost za sve discipline studiranja  i njihovu prognostičku vrijednost može se opravdano sumnjati.

Stoga je čudno da su samo rijetki fakulteti (studiji) i visoka učilišta izrazili rezerviranost prema ovakvom pristupu. Prihvaćanjem novog upisnog kriterija „na slijepo", visokoškolske su se ustanove odrekle svojeg autonomnog prava da rezultate državne mature koriste u skladu s vlastitom upisnom politikom (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN 123/2003, Članak 4. - Akademska zajednica i njezine slobode).

Važno je naglasiti da su ispiti državne mature kao selekcijski postupci za upis u visoko obrazovanje izrazito nepravedni prema pristupnicima koji nisu završili gimnazijske programe. Učenici strukovnih i umjetničkih škola su diskriminirani, oni će se teže upisivati na željene studije. Oni nemaju dovoljno vremena za nadoknađivanje razlika u programima i pripremanje ispita državne mature uz istovremeno pohađanje nastave i pripremanje završnog strukovnog ispita. Isto tako, nije jasno zbog čega učenici strukovnih škola ne bi imali prednost pri upisivanju veleučilišnog ili sveučilišnog studija u svojoj obrazovnoj vertikali, kad se zna da neke strukovne škole pružaju bolje temelje za stručne studije od gimnazija.

Upitnost pedagoškog pristupa - učenje za test nije učenje za život

Brojna istraživanja i iskustva dokazuju kako je veliko oslanjanje na rezultate testiranja u najmanju ruku upitno, ako ne i opasno, kad se radi o donošenju važnih odluka o školovanju i budućnosti učenika[iv].  Pristajanje na to da rezultati visokorizičnih testiranja budu odlučujući za sudbinu pojedinaca može biti duboko nepravedno i neetično, jer na rezultate ispita može utjecati niz drugih čimbenika osim samoga znanja.

Uvođenje ovakve državne mature javlja se i kao prijetnja kvaliteti, pa i smislu obrazovanja. Testovima koji su pripremljeni za državnu maturu opet se, po svemu sudeći, ispituje faktografija, ne ispituju se viši kognitivni procesi, ne ispituje se dublje Brojna istraživanja i iskustva dokazuju kako je veliko oslanjanje na rezultate testiranja u najmanju ruku upitno, ako ne i opasno, kad se radi o donošenju važnih odluka o školovanju i budućnosti učenika razumijevanje pojmova i pojava, ne ispituje se sposobnost primjene znanja u svakodnevnom životu, sposobnost raščlambe, organiziranja, strukturiranja, konstrukcije i dekonstrukcije pojmova i pojava, ne ispituje se sposobnost argumentiranog vrednovanja i kritičkog mišljenja, ne ispituje se sposobnost kreiranja, postavljanja hipoteza, planiranja, produciranja novih i inovativnih ideja... „Štrebanje" za testove na primjerima zadataka iz zbirki dobro informiranih nakladnika ne jamči kvalitetno učenje, ono ga dapače srozava.

Dodatan je problem što ovakav pristup učenju odbija dobre učenike i nastavnike. Najbolji nastavnici ne mogu pristati na to da se njihov rad svodi na poučavanje za rješavanje testova, a ne za usvajanje važnih životnih kompetencija, i da, zbog eventualno lošijih rezultata učenika, njihove škole ili njih same napadaju političari, javnost i mediji.

Isto tako, dodatne pripreme za polaganje ispita koje potiče Ministarstvo, kao i privatne instrukcije koje su postale masovna pojava, ne mogu se smatrati jednakovrijednim učenjem u odnosu na višegodišnji sustavni rad s učenicima.

Problemi s provedbom ispita državne mature

Neprimjereno pridavanje značaja ispitima državne mature od strane Ministarstva očito je i u postojećem vremeniku polaganja ispita. Provođenje ispita tijekom nastavne godine narušava obrazovni proces, onemogućuje kontinuirani rad nastavnika i normalno odrađivanje zadanog plana i programa.  Iskustva škola govore o velikom broju izostanaka zbog pripremanja za ispite. Umjesto da se državna matura, kao završni  ispit srednjoškolskog obrazovanja, održava nakon završetka redovite nastave, normalan rad škole podređen je organizaciji ovih državnih ispita.

Zaključno - tu smo gdje smo

Što god kreatori i provoditelji ovakve državne mature tvrdili, većina željenih učinaka državne mature ne može se ostvariti aktualnim pristupom:

  • razvojna vizija je nejasna;
  • trajni izlazni standardi srednjoškolskog obrazovanja (gimnazijskog i strukovnog) nisu definirani;
  • ozbiljna kurikularna transformacija srednjoškolskog obrazovanja se ne nazire;
  • sadržajno i metodičko osuvremenjivanje obrazovnih programa nije ostvareno;Navedeni problemi u svezi s državnom maturom sugeriraju da je očito došlo vrijeme za ozbiljan dijalog prosvjetne javnosti o obrazovnoj politici te o cjelovitoj viziji obrazovnog sustava, i to na otvoren, jasan, argumentiran i znanstveno utemeljen način
  • unapređivanje poučavanja i učenja nije uočljivo, dapače, ono se unazađuje - svođenjem na učenje za testove, a ne na stjecanje dubljih i trajnijih, za život važnijih znanja i vještina;
  • ne osigurava se bolja pripremljenost učenika za tržište rada, za cjeloživotno učenje, a upitno je i kakva je pripremljenost za nastavak visokoškolskog obrazovanja;
  • ujednačavanje kvalitete rada škola, tj. promicanje jednakih mogućnosti svim učenicima da dobiju podjednako dobru podršku u učenju, ne se planira i ne ostvaruje.
Ovaj je pristup upitan i iz perspektive upisne politike u visoko obrazovanje:
  • prediktivna vrijednost rezultata ispita državne mature je posve nepoznata;
  • upitno je koliko korišteni testovi, posebno oni na osnovnoj razini, uopće mogu biti valjani i upotrebljivi u svrhu selekcije za visoko obrazovanje.

Navedeni problemi u svezi s državnom maturom sugeriraju da je očito došlo vrijeme za ozbiljan dijalog prosvjetne javnosti o obrazovnoj politici te o cjelovitoj viziji obrazovnog sustava, i to na otvoren, jasan, argumentiran i znanstveno utemeljen način. Potrebno je strukturiranje, povezivanje i usklađivanje sustava. Posebno se važnim pokazuje ustroj koherentnog sustava za kvalitetu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, u kojemu državna matura, kao certifikacijski postupak, mora biti jedna od komponenata, ali ni slučajno ne i ona najvažnija.

Parcijalna „popravljanja" sustava na pogrešan i štetan način troše i materijalne i ljudske resurse, unazađujući već postojeće standarde.

[i] D. Primorac, Državna matura. MZOŠ, Zagreb, 2009.

[ii] Biggs, J. (1999). Teaching for Quality Learning at University: What The Student Does. Society for Research into Higher Education & Open University Press, str. 141.

[iii] American Educational Research Association, American Psychological Association, and National Council on Measurement in Education (1999). Standards for Educational and Psychological Testing. Washington, DC: American Educational Research Association.

[iv] The Case Against High Stakes Testing

O autoru: Prof. dr. sc. Petar Bezinović, je viši znanstveni suradnik u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.

Kolumna „Javne politike visokog obrazovanja": Ovaj tekst je objavljen u sklopu kolumne „Javne politike visokog obrazovanja". Kolumna je glavna aktivnost projekta „Kampanja Pravo na obrazovanje" koji provodi Institut za razvoj obrazovanja. H-Alter je partner na projektu, a projekt podupire Ministarsvto znanosti, obrazovanja i športa. Popis ostalih tekstova objavljenih u sklopu kolumne možete pronaći na internetskoj stranici www.iro.hr u rubrici „Kolumna".

Tagovi: obrazovanje, državna matura
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 36 komentara
  1. MZOŠ22.04.2010. 17:21
    Iako ovaj članak sadrži puno stvari s kojima se slažem, htio bih skrenuti pažnju na to da Dr. Bezinović nije lišen osobne odgovornosti za ovakve ishode. Prvo, Dr. Bezinović bio je voditelj znanstvenog projekta pripreme za državnu maturu & v.d. ravnatelja NCVVO-a u razdoblju od 2004 do 2006-7. To u ovome članku ne spominje, iako to novinarska i akademska etika nalažu. Zatim, po iskazima očevidaca, Dr. Bezinović zastupao je veliki broj ideja koje sada napada, te je svakoj publici predstavljao projekt u onoj verziji koja mu je u tom trenutku odgovarala. Time je i on zaslužan za podizanje "dimne zavjese koja skriva odsustvo vizije i potrebnih kompetencija najodgovornijih", a budući da u ovom članku ne spominje vlastitu ulogu, to i dalje čini. Pozdravljam Dr. Bezinovićevu kritiku trenutačnog stanja državne mature, ali bez kritičkog osvrta na njegov vlastiti ona nije ni potpuna ni poštena.
  2. ime22.04.2010. 17:39
    jao! bas prije par sati htjedoh napisat kako je lijepo da je bezinovic kao insider napisao ovaj clanak, al da ce ga se sigurno pokusat diskreditirat na osobnoj razini. istina je da se nigdje ne spominje da je bezinovic radio na tom projektu i da sada ispada da se predomislio. ali isto je tako istina da se sada bezinovicu ne moze prigovarat da je neupucen i da ne poznaje problematiku.
    jedino ne kuzim, mislim zbog potpisa, jel ovo sluzbeni stav ministarstva ili nekog donedavnog bezinovicevog suradnika/ce i zasto bio se isti potpisao kao MZOŠ.
  3. gnosos22.04.2010. 19:58
    Pokušaj diskreditacije autora članka ne diskreditira snagu njegovih argumenata. Tema članka je promašena državna matura i valja pozdraviti da se konačno netko tko je dobro upućen usudio javno o tome kritički prozboriti.
  4. "MZOŠ"22.04.2010. 20:05
    "ime", možda bi bilo manje zabune da sam se potpisao kao "građanin". Moj doista nije ničiji službeni stav. Kao što sam napisao, slažem se s mnogim kritikama navedenima u ovome tekstu i smatram da je on vrijedan doprinos javnoj raspravi o državnoj maturi. Bilo bi dobro da kritike budu potkrijepljene s više detalja, ali jasno mi je da forma novinskog osvrta to ne dozvoljava. Također, nije mi cilj diskreditirati Dr. Bezinovića. Međutim, mislim da je vrijedno napomenuti da činjenica da ovaj članak ne spominje da je njegov autor bio stručni inicijator cijeloga projekta nije bezazlen propust. Prvo, kao što sam rekao, to nije u skladu s etičkim načelima niti znanosti niti novinarstva. Drugo, u svjetlu teksta Dr. Bezinovića bilo bi korisno znati kako se sadašnji oblik mature razlikuje od njegove izvorne inicijative; u nedostatku toga, kritike koje spominje idu i njega. Treće, kao što ste pretpostavili, što posredno što neposredno imao sam prilike biti upoznat s radom Dr. Bezinovića, te sam stekao dojam da je bio jak na riječima, vlastitoj promociji i kritici drugih ali tanak na djelima, i da je time značajno doprinio zbrci i površnosti koje su pratile državnu maturu od samoga početka. Zato sam svakako pristran čitatelj ovoga članka, i u njemu ne vidim ništa što bi moj dojam promijenilo.
  5. gnosos22.04.2010. 22:20
    "MZOŠ", potpis je ipak indikativan. Autora članka očito pozanajete i nije vam simpatičan. To je ipak vaša privatna stvar. Važno je da članak sadrži puno stvari s kojima se slažete i da smatrate da je vrijedan doprinos javnoj raspravi o državnoj maturi. Idemo se fokusirati na sadržaj članka i argumentaciju. Odgovornost za državnu maturu je na nadležnom ministarstvu i NCVVOu.
  6. ime22.04.2010. 22:23
    "MZOŠ" - pošten odgovor. u potpunosti se slažem s primjedbom o etičkim načelima i problemom vjerodostojnosti koji iz toga proizlazi. međutim, on ovdje iznosi ozbiljne argumente i ja naprosto smatram da je trenutno puno konstruktivnije usredotočiti se na njegovu kritiku nego na njegovo poštenje.
    uostalom, mi sada raspravljamo o bezinoviću umjesto o onome što je on napisao. jbga, ja sam prema takvom preusmjeravanju pažnje sumnjičava.
  7. sven22.04.2010. 23:30
    samo bih htio dodati da su naglašavali da će iz povijesti biti SVE a na kraju je bilo 70% 4. razreda, 20% kraja 3. razreda i 10% 1. i 2. razred, s tim da npr. pitanja o francuskoj revoluciji, prosvjetiteljstvu, bizantskom carstvu, napoleonu, karlu velikom, SRCNJNu itd. uopće nisu bila prisutna, a o pitanjima koja su bila prisutna da ne govorim: od dvosmislenosti do nerazumljivosti.. program 4. razreda još nije ni gotov, u mojoj školi (gimnazija u ZGu) smo tek na opsadi Staljingrada a test je vrvio pitanjima iz daljnje povijesti. naravno, i ispiti iz biologije, glazbenog i likovnog su naišli na negodovanje.
  8. vesna23.04.2010. 08:57
    Prvo, osvrt na kritiku autora i njegovog sudjelovajna u projektu državne mature. Indikativno je da je očito autor članka istupio iz projekta kad više nije mogao utjecati na smjer u kojem se projekt razvijao, a iz ovdje spomenutih argumenata jasno je da projekt skrenuo u suštinski pogrešnom smjeru. Ali o tome se može on sam izjasniti ukoliko želi.
    Drugo, nije sporno da je nama državna matura potrebna, ali ne ovakva kojoj je osnovni cilj centralizirani upis na fakultete, a ne praćenje i unapređenje kvalitete srednjeg školstva.
    Treće, pritisak na fakultete je stvarno bio velik da se prihvati rezultate državne mature kao eliminacijski kriterij upisa, ali o tome treba pitati sveučišta i njihove rektore.
    Četvrta, ne treba zanemariti činjenicu da se tu dosta novaca okrenulo, pratećih programa i alata izradilo za koje nismo sigurno kad je za njih raspisan javni natječaj.
    Na kraju, pozdravljam ovakav tekst i kritičku raspavu.
  9. Miran23.04.2010. 10:38
    Evo mog skromnog i vjerojatno zastarjelog doprinosa ovoj temi: http://boo.mi2.hr/~miran/matura/
  10. učiteljica23.04.2010. 11:05
    Pripreme za provedbu državne mature zabludjele su u zastrašivanje i zbunjivanje onih koji u njoj najviše dobivaju ili gube - učenika i profesora. Kad sam se prvi put susrela s ovim projektom 2006., poduprla sam ga cijelim srcem vjerujući da će doprinijeti ujednačavanju kvalitete škola, iako sam se kao nastavnica u strukovnoj školi plašila ovog konačnog ishoda - diskriminacije svojih učenika.
    Poučavanje ocjenjivača na nacionalnim ispitima bilo je paušalno i parcijalno. Ocjenjivači su pretvoreni u ispravljače koji su svoj posao odrađivali i više od 12 sati. Prosječno vrijeme predviđeno za ispravljanje jednog eseja iz hrvatskog jezika bilo je 2 do 5 minuta, a dobro znamo da i obične školske zadaće čitamo najmanje dva, često i tri puta! Naravno da je neujednačenost kriterija, pa i samog ocjenjivača, rezultat premorenost i nedovoljne upućenosti. Metrijske osobine ispita objavljene na NCCVO za probnu državnu maturu školske godine 2008./2009. to najbolje dokazuju. Ne možemo tvrditi da 50 posto prijavljenih ocjenjivača (a vjerujte prijavljivali su se ljudi s višegodišnjim iskustvom) ne zna raditi svoj posao, pa su se njihove ocjene razlikovale i za više od 10 bodova. Što je to mala i što je to velika pravopisna pogreška?
  11. Drago23.04.2010. 13:05
    sve navedeno- vjerojatno je tocno
    no najbitnija stvar koja se dobiva maturom [a kasnije i malom maturom] je konacno ukidanje bilo kakve mogucnosti upisa po principu babe i strica.
    istotako tko je ucio cijelo vrijeme skolovanja i stjecao znanja i adekvatne ocjene je u bitnoj prednosti nad onima kojima su ocjene poklanjane kako u srednjoj tako i osnovnoj skoli.
    ako si ucio sve godine osnovne skole neces imati problema na maloj maturi, ako si ucio cijelo vrijeme srednje skole neces imati problema na velikoj maturi...
    konacno je doslo vrijeme da roditelji i djeca koja su u svoju edukaciju ulozila puno budu za to i nagradjena,da se dokine mogucnost poklanjanih ocjena, pritisaka na profesore i ucitelje,tatinih i maminih sinova i slicnih balkanskih marifetluka...doslo je vrijeme pozitivne selekcije u ovoj zemlji...tko zna prolazi,a tko se lijepo zabavljao cijelo vrijeme skolovanja...pa recimo naci ce i oni svoje mjesto u drustvu...ali ne na elitnim skolama i fakutetima....
  12. toni (autor)23.04.2010. 13:49
    test test
  13. Masa23.04.2010. 13:51
    Zbog privremenih tehničkih smetnji, komentar gospodina Petra Bezinovića, autora teksta, prenosimo indirektnim putem:

    Ponukan komentarima dužan sam dati autorsko pojašnjenje. Gornji je tekst pripremljen za kolumnu Javne politike visokog obrazovanja Instituta za razvoj obrazovanja. Prema uputama autorima, smio je sadržavati najviše 9.000
    znakova. U taj mi je prostor bilo nemoguće uključiti detaljnu raspravu o problemima s državnom maturom i opis moga sudjelovanja. Slaľžem se da je informacija o mojoj ulozi u projektu trebala biti uključena u sklopu podataka o autoru i smatram to osobnim propustom. No ovaj medij srećom
    omogućuje brzo ispravljanje pogrešaka.
    Činjenica je da sam bio duboko uključen u razvoj projekta uvođenja državne mature još od 2003. godine kada smo izradili prve analiza uvjeta za uvođenje DM i izradili "Prijedlog nacionalnog pristupa državnoj maturi u Hrvatskoj".
    Taj je prijedlog poslužio kao osnova ustroju sustava vanjskog vrednovanja obrazovanja koji je preuzela nova politička garnitura i u kojemu sam aktivno sudjelovao sa željom da se sustav iskoristi za valjano certificiranje u srednjoškolskom obrazovanju i unapređivanje kvalitete obrazovanja. Razvojem sustava je upravljalo Vijeće MZOŠ-a za uvođenje DM kojega je činilo 19 uglednih članova akademske zajednice, a ključne odluke i smjer razvoja određivalo je Ministarstvo koje je imalo svoju viziju. Rad na projektu zaključio sam deset mjeseci prije nego je Ministarstvo donijelo Pravilnik o polaganju državne mature kojim je definiran ovakav pristup koji sada imamo.

    Jasno je da za svoje sudjelovanje u projektu osjećam profesionalnu i
    građansku odgovornost. Zato sam i napisao ovaj kritički osvrt.


  14. Mislav23.04.2010. 16:58
    @Drago sve navedeno- vjerojatno je tocno
    no najbitnija stvar koja se dobiva maturom [a kasnije i malom maturom] je konacno ukidanje bilo kakve mogucnosti upisa po principu babe i strica

    E moj Drago,gdje ti živiš?Pola učenika je već znalo teme za esej iz hrvatskog jezika prije mjesec i pol dana.Kako si državnom maturom ukinuo mogućnostiupisa na fakultet preko veze?Nikako.Niti jedan sustav nije 100% savršen i 100% točan.Ako ja imam vezu na fakultetu mene opet netko može ubaciti na fakultet.Kao kod starog prijamnog ispita.Zar ne?Prođu upisi u 6.mjesecu,ja dođem u 7.mjesecu i upišem se normalno preko babe,dede,strica i ujaka jer imam vezu.Razumiješ?Tako ti to ide bez obzira kakav je selekcijski postupak.Previše vjeruješ u savršenost i pravednost državne mature.Živiš u Hrvatskoj i to očito zaboravljaš
  15. Mojca23.04.2010. 17:56
    Prema stranici državne mature (http://drzavnamatura.skole.hr/obrazovni-sustavi/slovenija) u Sloveniji se u strukovnim školama polaže posebna “stručna” državna matura. Koliko ja znam, ona omogućuje upis na sva visoka učilišta (veleučilišta, visoke škole i sveučilišta).

    Pa zašto Hrvatska ne može imati ovakav sustav? Ako se 92% strukovnjaka odlučilo ove godine prijaviti za polaganje "ispita državne mature", valjda je to znak da se veliki dio njih želi i dalje obrazovati? Zašto ih ovako destimulirati da to učine?Osim toga, tko će studirati na veleučilištima i visokima školama u Hrvatskoj ako ne strukovnjaci?

    Možda je ova državna matura tajna operacija za gašenje veleučilišta i visokih škola u Hrvatskoj...?
  16. Mislav23.04.2010. 18:52
    Pa zašto Hrvatska ne može imati ovakav sustav?,veli Mojca

    Eh Mojca,zašto je Hrvatska još uvijek 20.godina nakon samostalnosti Divlji zapad?
  17. "MZOŠ"23.04.2010. 18:53
    Prvo, hvala dr. Bezinoviću što se javio po "Maši" bar s djelomičnim opisom svoje uloge. 3 godine kasnije jednostavno je predstaviti verziju događaja po kojoj je autor pravednik a odgovornost snose oni koji su došli poslije. Na žalost, budući da sam odabrao pisati anonimno, njihove verzije nisam u prilici korigirati. Ovo se odnosi i na "vesnin" argument; u ovoj zavrzlami sumnjam da je išta očito. No kako ona veli, smatram da je "indikativno" i to što je dr. Bezinović osjetio profesionalnu i građansku odgovornost da ovaj članak objavi sada a ne prije 2 godine čim je izašao sporni pravilnik o polaganju, ili prije 3-4 godine dok su se obrisi današnjega sustava zasigurno nazirali i dok je dio njegovoga posla bio da ukaže na probleme i inzistira na njihovu rješavanju.

    "gnosos", odmah sam u prvome komentaru napisao kako pozdravljam ovaj članak, te se nisam ni jednom dotakao privatnih simpatija ili antipatija prema dr. Bezinoviću. Nudim Vam osobnu procjenu njegove etičnosti i profesionalnosti, a hoće li ona utjecati na Vaše tumačenje ovoga teksta to do mene nije. "ime" & "gnosos", u potpunosti se slažem da treba obratiti pažnju na argumente a ne na osobu, i imate svako pravo biti sumnjičavi prema komentatoru koji to ne čini. No budući da obrazovni sustav ne vode supermeni mislim da je za njegov uspjeh nužno razumjeti konkretne poteze i nedostatke ljudi koji rade na njemu kako bi se njihovi propusti mogli preduprijediti ili ispraviti.

    Nadalje i važnije, argumenti su najbolji kada su potkrijepljeni mogućim konstruktivnim rješenjima, a osobno u ovome članku vidim barem jednako pljuvanja koliko i činjenica, te puno više retorike nego supstancijalnih prijedloga mogućih reformi tekućega sustava. Mislim da ima smisla upitati se zašto je takav sadržaj imao prioritet i nad praktičnim prijedlozima i nad samokritičkim osvrtom na ulogu autora. Realno nije isključeno da unutar hrvatskog sustava i s raspoloživom infrastrukturom i ekspertizom mnoge od pogrešaka na koje dr. Bezinović ukazuje nije jednostavno a možda ni izvedivo zaobići. Ako je tako, on je kao insider to znao ili trebao znati puno ranije. Toliko.
  18. ime23.04.2010. 19:30
    gospon zaposlenik ministarstva,
    mislim da ima smisla zakljuciti da je vasa osnovna motivacija pri pisanju novog komentara, u kojem zapravo i nije receno nista novo, diskreditiranje bezinovica. toliko.
  19. "MZOŠ"23.04.2010. 20:28
    "ime", zaposlenik ministarstva nisam. Dr. Bezinović je potpuno sposoban diskreditirati se sam, a ako ostane javno aktivan u ovome području moći ćete ga procijeniti na djelima a ne samo na riječima. Osobno želim iznijeti svoje viđenje događaja, ukazati na to da su kontekst nije ni jednostavan ni crno-bijel kako je prikazan u ovome članku, i postaviti par pitanja glede motivacije, vjerodostojnosti i prošle odgovornosti autora koja smatram značajnima i legitimnima. Na Vama je te podatke protumačite i upotrijebite kako želite.
  20. gnosos23.04.2010. 21:11
    Građanine MZOŠ, vi ste opsjednuti, smirite se. Uzgred niste niti upućeni i kao da ne živite u Hrvatskoj. Dr. Bezinović je itekako reagirao nakon donošenja Pravilnika o provedbi državne mature i započeo polemiku s nadležnim ministarstvom o tome. Prolistajte Školske novine iz tog vremena (jesen 2008).
  21. "MZOŠ"23.04.2010. 21:27
    "gnosos", hvala. Ne čitam Školske novine, pogledat ću.
  22. Prom Queen23.04.2010. 23:09
    Sumnjam da je "MZOS" zaposlenik MZOS-a. On je, za razliku od spomenute institucije, utemeljio kritiku na jasnim argumentima i omogučio je nam da stupimo u dijalog s njim.

    Slažem se s "MZOŠ-em" da mi kao čitatelji imamo obvezu se kritički postaviti spram "kritičara", koliko god nam se sviđaju njihovi argumenti i stil pisanja. Ali ne mogu se složiti sa zaključkom da autor nije ponudio konkretna rješenja. Evo iz zadnjeg odlomka:

    "Navedeni problemi u svezi s državnom maturom sugeriraju da je očito došlo vrijeme za ozbiljan dijalog prosvjetne javnosti o obrazovnoj politici te o cjelovitoj viziji obrazovnog sustava, i to na otvoren, jasan, argumentiran i znanstveno utemeljen način."

    Ako to nije dovoljno konkretno i konstruktivno...
  23. "MZOŠ"23.04.2010. 23:24
    "Prom Queen", hvala na podršci. Rečenica koju navodite definitivno jest konstruktivna ali je i jako generalna tj. po mome mišljenju nije dovoljno konkretna. Jednostavno je i napisati je i složiti se s njom, vrijedi kao opća smjernica, a onda šta dalje?
  24. Lea24.04.2010. 12:25
    Da li postoji tekst koji usporedjuje koncept drzavne mature u Hrvatskoj s drugim europskim zemljama?
  25. Prom Queen24.04.2010. 19:02
    "MZOS": pa meni se cini da je upravo ta "generalna" recenica bit svega. Kod nas se donosenje politika gotovo nikad ne temelji na analizama ili na dijalogu sa strucnom javnoscu ili s onima kojima je sama politika namijenjena. Zadnji primjer toga je rad iza zatvorenih vrata na Zakonu o sveucislitima ili zadnja odluka Vlade o besplatnom upisu stduija u ak.g. 2010-2011. Nisu nikog pitali, niti studente niti sveucilista, a bogme nisu analizirali situaciju ili koristili primjere iz EU.

    Koliko god je prijedlog jednostavan, po meni je Bezinovicev poziv na raspravu itekako vazan i konkretan prijedlog koji bi svi mi trebali podrzati. Jer toga jednostavno nema u ovom trenutku!
  26. leticija24.04.2010. 19:08
    Dakle, MZOŠ nije zadovoljan argumentiranom kritikom. Bio bi zadovoljan kada bi se ponudila rješenja "kako dalje"! Gledajte, dobri argumenti ciljaju bit stvari i ukazuju na ono što čini čitavu priču s maturom ne samo neodrživom nego i opasnom.
    Ono što bih ja očekivala su protuargumenti koji bi pokazali da kritičar nije u pravu i da je baš ova i ovakva matura to što hrvatsko školstvo treba te da kritičar piše gluposti!
    To nisam uspjela pročitati. MZOŠ nešto , uvijeno, petlja kako nema ništa protiv autora i, nedajbože, da ga želi diskreditirati, ali eto, ipak autor nije baš najpozvaniji, treba sumnjati u namjere, vidjeti što je on tu kriv i dužan... Ma dajte!
    Ajde MZOŠ, budimo konstruktivni i konkretni!
    Slažeš li se ili ne s ponuđenim argumentima? Svima, samo nekima ili nijednim? Koji su tvoji protuargumenti?
    Drži li ovaj tekst vodu ili ne?
    Bojim se da je kultura dijaloga i rasprava argumentima teška boljka naših intelektualaca. Ono što se najčešće događa je ili muk ili diskreditacija osobe.
  27. kristina24.04.2010. 19:56
    tekst je izvrstan, vrlo stručan, aktualan i koristan u današnjem trenutku. svaka pohvala autoru!
  28. "MZOŠ"25.04.2010. 00:08
    "leticija", prihvaćam kritiku. Pokušao sam argumentirati onoliko koliko mogu anonimno da je autor članka doprinio u stvaranju ovoga problem. Međutim, mnogi argumenti koje iznosi stoje, pa ako time potakne konstruktivnu diskusiju, bio on kakav god, doprinijet će i u traženju rješenja. "Prom Queen", slažem se. Državna matura i jest u početku bila zamišljena kao projekt u kojem su vlada i stručnjaci trebali surađivati, a to nije uspjelo zbog pogrešaka s obje strane. Zbog toga, budući da je dr. Bezinović u samome početku bio zadužen za stručni dio osmišljavanja uvođenja državne mature, nadam se da će podijeliti svoja iskustva i sjećanja o tome kako su točno stvari pošle po krivu kako bismo mogli učiti na tadašnjim pogreškama i ispraviti ih. Toliko.
  29. leticija25.04.2010. 13:07
    Što se mene tiče, dio o "parcijalnom popravljanju sustava" je ključna poanta. Ne može se kupovati novi namještaj u dnevnom boravku dok krov prokišnjava, a pri tome zaobići arhitekte, građevinare, i, na koncu i dizajnere interijera.
    Priču treba pogledati u cjelini i onda razviti stručni dijalog o tome što trebamo i kako ćemo to izvesti.
    Pitanje čemu služi matura treba postaviti u strategijskom smislu te kontekstu cjelog sustava. U svakom drugom slučaju, dekoriramo ruševine!
  30. Soros25.04.2010. 18:54
    Jedina kvaliteta ovoga tekst od dr. Bezinovića je da je njime pokrenuta rasprava te da je jasno da treba napraviti ozbiljnu analizu drzavne mature. Sve ostalo sto je dr. Bezinovic napisao je netocno, polu-tocno, iskrivljeno, nestručno itd..

    Pa evo po točkama da bude jasnije o čemu je riječ:

    1) dr. Bezinović nije autor državne mature već je u tom projektu sudjelovalo više institucija, te kasnije i pojedinaca. No to nije priječilo dr. Bezinovića da potroši 8. milijuna kuna - pola mu je dao Soroš a pola dr. Granić, potpresjednik koalicijske vlade. U MZOS-u, Nacionalnom centru niti bilo gdje drugdje u RH ne postoji izvještaj na što su potrošena ta sredstva. Stoga je prvo pitanje u raščišćavanju nejasnoća oko državne materu - dr. Bezinoviću gdje je izvještaj o potrošenih 8. milijuna kuna i na što ste potrošili te novce? Koliko ste potrošili na sebe, koliko na druge?

    2) Temeljem te početne financijske netrasparentnosti nastavio se cjelokupni rad NCVVO-a. Ta je ustanova do sada potrošila oko 150 milijuna kuna, izravno ili neizravno, te je pitanje koliko je u tome sudjelovao i dr. Bezinović kao privremeni ravnatelj?

    3) Dr. Bezinović je znanstvenički nepošten u onom dijelu kada prigovara stručnosti državne mature. Naime, nije sporno da je iz perspektive edukacijskih mjerenja itd. državna matura u najvećem dijelu nestručna i promašena. Naime, njegovo "nepoštenje" se očituje u tome jer dok je on bio "u igri" nije mu smetala ta "nestručnost". Sada mu smeta. Budući da dr. Bezinović je i sam nejasnog znanstvenog statusa, da je on trebao biti već prije 10 godina redoviti profesor, a nije daleko dogurao od najnižeg znanstvenog zvanja, očito je da je tu riječ o "puštanju magle".

    4) Na kraju, državna matura je upravo ondje gdje je jedino i mogla biti. Od samoga početka su u njoj sudjelovali znanstvenici-amateri, nestručne osobe (npr. kao što je dr. Bezinović koji o tematici edukacijski mjerenja nije nikada napisao niti jedno slovo), previše upletene politike, slizanosti politike i kvazi-znanstvenika (npr. kao što je odnos dr. Bezinovića, Miliše i državnog tajnika Janjića, političkih stranaka SDP-a, HSLS), itd. itd. Kako je počelo tako je i završilo - debaklom.

    5) Postojeći rad NCVVO-a, njegovog ravnatelja i svih koji u njemu radu, odnosno surađuju trebao bi žurno postati predmet istrage - neovisnog saborskog povjerenstva i državnog odvjetništva, zbog osnovanih sumnji na korupciju, nepotizam, zlorabljenje javnih ovlasti, pranje novaca, nerazumnog trošenja državnih novaca itd.



  31. ime25.04.2010. 19:34
    ja predlažem da soros i mzoš izađu iz anonimnosti, ujedine se pod imenom i prezimenom i
    napišu tekst u kojem analiziraju bezinovićevu ličnost, karakter, temperament i ulogu u projektu državne mature, te isti pošalju uredništvu haltera. umjesto da na ovakav, sada već zaista kukavički i pizdunski način, koji uostalom spočitavaju i bezinoviću, istjeruju pravdu.
    i samo bih vas još podsjetila, pametnjakovići, da stvarate žrtvu od bezinovića, a sumnjam da vam je to bila namjera. ipak se bezinović sam javno izložio a vi se skrivate u anonimnosti. pitam se pitam čije je sad djelovanje moralno upitno.
  32. vesna25.04.2010. 20:58
    Pratim raspravu i ne mogu vjerovati da se ovako važna tema gora pod tepih, a raspravlja se o liku i djelu autora. Autora površno poznajem, vidjela sam neke njegove radove-projekte i o njegovoj stručnosti imam dobro mišljenje. Međutim tu stajem s raspravom o autoru.
    Vratimo se na projekt državne mature. Nisam vidjela argumente koji bi opovrgavali da je ona metodološki i organizacijski pogrešna i zato mislim da treba ponovno javno organizirati i otvoriti raspavu o rezultatima. Posebno se bojim kakve ćemo razultate dobiti i za što ćemo ih koristiti. Za upisne na fakultete? Za vrednovanje srednjih škola? Zanima li ikoga ova tema?
    Čitala u jučerašnjim novinama o uspjehu Finske koji se temelji na izvrsnom obrazovnom sustavu, a koji pak je dobrim dijelom rezultat odličnog obrazovanja nasatvnika i njihovog prestižnog položaja u društvu. Kod nas je situacija takva da većina učenika ide na učiteljske studije jer ne mogu negdje drugdje. To je posljedica dugoročnog zanemarivanja učiteljske struke. Kako će tome pomoći državna matura?
    Problemski pristup nastavi u srednjoj školi gotovo ne postoji, a način provođenja državne mature će to još pogoršati.
    Mogla bih i dalje nabrajati, ali možda je bolje stati.
    I na kraju, bojim se da je u posljednjih godinu-dvije bilo "direktne pogodbe" umjesto javne nabave u državnoj maturi, ali na to smo već otupjeli zar ne?
  33. autor članka28.04.2010. 09:12
    U sklopu međunarodnog znanstveno-stručnog skupa „XVII. Dani psihologije“ koji će se održati na Filozofskom fakultetu u Zadru od 27. do 29. svibnja 2010. održat će se okrugli stol na temu državne mature. Kako do sada ova tema nije bilo predmetom sustavnih stručnih rasprava, cilj organizacije ovog okruglog stola je raspraviti o nedostacima i prednostima državne mature od ideje, preko organizacije i provedbe, do osobnih i društvenih implikacija.
    Rasprava će okvirno biti usmjerena na tri skupine problema:
    1. Koliko su opravdani smisao, svrha i ciljevi državne mature? Koliko aktualni pristup unapređuje kvalitetu obrazovanja u srednjim školama, posebice u strukovnim školama?
    2. Koliko se može vjerovati rezultatima ostvarenim na ispitima državne mature? Što testovi mjere i kakva su im metrijska obilježja? Koliko su ispiti usklađeni sa standardima psihologijskih i edukacijskih mjerenja? Kakva je njihova kriterijska i prediktivna valjanost?
    3. Kakve psihološke učinke ima ovakav pristup na opće ozračje u školama, među učenicima i obiteljima učenika? Koliko pristup doprinosi humanizaciji obrazovanja i rada škola?
    Skup je prava prigoda za otvorenu i neanonimnu stručnu raspravu u sklopu koje zainteresirani mogu dobiti odgovore i na sva pitanja vezana uz moje osobno sudjelovanje u projektu.
  34. Sorry29.04.2010. 11:15
    Još prva državna matura nije ni završena a mi smo puni žući kad govorimo o njenoj (ne)uspješnosti!.Posebno mi se "sviđa" sljedeća autorova rečenica;
    cit. "Ove se pretpostavke mogu shvatiti kao atraktivne hipoteze. One bi se tek trebale dokazati, no prema svemu sudeći neće". kraj cit.
    Autor teksta kritizira (atraktivne) pretpostavke i traži njihovu buduću ocjenu, no sebi dozvoljava neutemeljenu negacijsku pretpostavku, bez potrebe da se i njegova negativna tvrdnja dokaže barem u bliskoj budućnosti.
    U Hrvatskoj ništa novo, ne žele nas poštedjeti prijevremenih i neutemeljenih napada na svaku promjenu.
    Na početku trećeg milenija mi se još uvijek mučimo s uvođenjem civilizacijskih tekovina razvijenog svijeta. Ali ne samo razvijenog - osobno se uvjerih da jedna od bivših francuskih sjevernoafričkih kolonija već desetljećima primjenjuje državnu maturu bez ikakvih problema.
  35. Sorry229.04.2010. 12:39
    Sorry, kao da niste pažljivo pročitali tekst. Autor je vrlo dobro utemeljio i argumentirao svoje pretpostavke. Promjene u sustavu obrazovanja su nam itekako potrebne i poželjne, ali ne bezglave i nasilne kakva je ova državna matura.
  36. učiteljica29.04.2010. 13:26
    Učenicima stručnih škola treba omogućiti daljnje školovanje. Ipak, trenutačna reforma koja vodi dokidanju svih opće obrazovnih sadržaja u 3, 4 i 5 godina školovanja, pa i hrvatskog jezika, stranih jezika i matematike. Možemo li imati dobre stručnjake koji neće znati ništa o vlastitoj kulturi, umjetnosti, a ni sporazumijevati se na stranih jezicima. Je li to taj temelj cjeloživotnog učenja o kojima piše na stranicama ASO? Kakva će matura biti njima primjerena?
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

25.05.

Brišete dug kriminalcima, obrišite i Monteru

Radnici Montera pozvali su državne institucije da spase tvrtku inače će u kolektivni štrajk glađu

23.05.

Ne damo plaće u državnim tvrtkama

"To što Vlada želi rezati onima koji još nisu dno dna, govori o bezidejnosti da provedu obećano", poručuju sindikalisti

22.05.

Muke po doprinosima

Država je odlučila disciplinirati naplatu doprinosa i napuniti proračun, ne mareći pritom previše za radnike

21.05.

Potvrđen stečaj nad Jadrankamenom

Visoki trgovački sud odbio je žalbu Nezavisnog sindikata Jadrankamena na otvaranje stečaja

19.05.

Zbog Kineza nova uhićenja u Zagrebu

Nakon što je u petak uhićen aktivist Građanske akcije koji je pred zgradom Vlade, dok je prolazila kineska delegacija, preko megafona uzviknuo: "Free Tibet", u subotu su uslijedila nova hapšenja

19.05.

Jadrankamen poziva na skup u Pučišćima

Radnici i sindikati Jadrankamena za danas u 14 sati najavili su skup u Pučišćima kojim žele Vladi poručiti da mora promijeniti politiku stečajeva

18.05.

Pomozite "Zagreb Pride-u"

Organizatorima "Zagreb Pride-a" je za redare i niz drugih troškova potrebno ukupno 15 tisuća kuna, a dosad je prikupljeno oko četiri tisuće kuna

nzzcd
Info most
Info most