Marinko Čulić 28.08.2014.

Avangarda zapadne periferije

Marinko Čulić Velika fertutma digla se uoči današnje konferencije zapadnobalkanskih zemalja u Berlinu zbog najave da će se ondje odlučiti o novom pravcu Jadransko-jonske autoceste. Ona ne bi išla preko Dubrovnika nego kroz Bosnu i Hercegovinu.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Međunarodni dan mira

Fotografija članka
I dalje više „slavimo" našu ratnu povijest, nego što smo se spremni i samokritički osvrnuti na nju. Državne institucije u potpunosti i dalje ignoriraju činjenicu mirne reintegracije Istočne Slavonije, a organiziraju se dvostruke proslave obilježavanja Oluje, stoji u izjavi Centra za mirovne studije

21. rujna se u čitavom svijetu obilježava Međunarodni dan mira. Nažalost, niti taj dan svijet neće dočekati bez oružanih sukoba, nasilja, ubijanja, nanošenja materijalne štete, uništavanja kulturne baštine i ljudskih postignuća. I ovom prilikom vrijedno je prisjetiti se žrtava brojnih oružanih sukoba diljem svijeta, od Afganistana i Iraka  preko Palestine i Izraela, sve do Čada, kao i krhkog mira koji koči razvoj Kosova i Bosne. Hrvatska je također zemlja koja je nedavno proživjela bolno iskustvo rata i ovom prilikom želimo zapitati što sve možemo učiniti, i što sve činimo da do eskalacije nasilja i rata više ne dođe?

Republika Hrvatska je u svom poslijeratnom vremenu započela s izgrađivanjem demokratskih institucija i društva koje će u skorom vremenu postati dio Europske unije. Osim na nacionalnoj, odlučila je preuzeti odgovornost i na globalnoj razini uključujući se u međunarodne vojne saveze. Pored toga, dobila je i važnu ulogu u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. No, koliko svi ti potezi uistinu doprinose izgradnji mira? Postoji li prilika da još predanije, globalno i lokalno radimo na integraciji nenasilja?

Naše neposredno ratno iskustvo treba postati glavna polazna točka za stvaranje nacionalnih i međunarodnih politika izgradnje mira i sigurnosti. Ukoliko iskreno  vjerujemo da je nenasilje jedna od temeljnih vrijednosti našega društva ili ju kao takvu želimo graditi, onda smo dužni tu vrijednost i njegovati. Koliko god govor o miru i nenasilju često zvuči kao fraza, ne smijemo dopustiti da fraze izbrišu vjeru u prakticiranje nenasilja. Zbog toga je važno svakodnevno živjeti nenasilje i graditi mir na svakom pojedinačnom koraku.

Za nenasilje i izgradnju mira potrebna je hrabrost, kako ona građanska tako i ona politička.  Vjerujemo kako Hrvatska, baš zato jer su njeni građani i građanke proživjeli rat na vlastitoj koži, može i mora snažno zagovarati mir i nenasilje u međunarodnoj i u domaćoj politici. Nažalost, takvih primjera još je uvijek premalo. Ne možemo se oteti dojmu da je uloga Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti ostala neiskorištena i da nije kreativno ni sa značajnim efektima doprinijela stabilizaciji sukoba diljem svijeta. Ulaskom Hrvatske u NATO odbačena je mogućnost primarnog fokusa na razvojne politike, pa se čak i u samom NATO-u Republika Hrvatska više bavi vojnim, a nimalo ne bavi razvojnim angažmanom u misijama u kojima sudjeluje.

I dalje više „slavimo" našu ratnu povijest, nego što smo se spremni i samokritički osvrnuti na nju. Državne institucije u potpunosti i dalje ignoriraju činjenicu mirne reintegracije Istočne Slavonije (povratak teritorija bez i jednog ispaljenog metka ili počinjenog ratnog zločina), a organiziraju se dvostruke proslave obilježavanja Oluje - vojne operacije oko koje se i danas vode sudski procesi.

U našim školama i dalje ne postoji obrazovanje za mir i nenasilje, program obrazovanja za ljudska prava provodi se tek površno i deklarativno, osjećaj sigurnosti građana/ki poljuljan je strogim i nefleksibilnim ekonomskim mjerama.

Ipak, želimo podsjetiti da odgovornost za promjene ne leži samo u institucijama države. Izgradnja mira polazi od svakog od nas. Ako se na osobnoj razini i u odnosu s drugima odlučimo odricati nasilja, utoliko ćemo zajedno stvarati i društvo u kojemu će biti manje nepravdi.

Centar za mirovne studije, pored direktnog rada na terenu s onima koji još uvijek osjećaju direktne posljedice rata, diskriminacije i kršenja ljudskih prava,  obilježiti će ovaj dan i prisjećajući se nedavno preminulog, velikog mirovnog aktivista Augusta Boala, čije kazalište potlačenih je postalo simbol rada na društvenoj promijeni.

Povodom Svjetskog dana mira Centar za mirovne studije poziva vas na javnu prezentaciju Boalovog kazališta potlačenih na kojoj će se prezentirati 2 aktualne situacije koje tematiziraju potrebu uvođenja mirovnog obrazovanja u škole, kao i važnost osvještavanja i sankcioniranja diskriminacije.

Scene su pripremili sudionice i sudionici još uvijek neformalnih edukacijskih programa - Mirovnih studija i Škola ljudskih prava.

Pozivamo vas da zajedno pronađemo nenasilna rješenja i doprinesemo društvenoj promjeni. Prezentacije će se održati u ponedjeljak, 21. rujna od 18 - 20 sati u Društvenom centru Kino Mosor, Zvonimirova 63.

Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

01.09.

Protiv vatikanskih ugovora!

Prosvjed na kojem će se zatražiti raskidanje ugovora sa Svetom Stolicom podržale su brojne organizacije civilnog društva te javne osobe

29.08.

Bez stranačke iskaznice ni u prometno redarstvo

Aktualni predsjednik pulskog Kluba mladih IDS-a, stranke koja vedri i oblači Istrom već dva desetljeća, sretan je dobitnik posla prometnog redara

29.08.

Udruga "Franak" kontrira HUB-u

Udruga "Franak" osvrnula se na priopćenje Hrvatske udruge banaka, vezano uz prilog objavljen na HRT-u o odbijanju banaka da se nagode nakon presude u slučaju "Franak"

29.08.

Pukla ljubav HDZ-a i udruge "U ime obitelji"?

Obiteljaši se nalaze pred velikim političkim izazovom. Ako ne uspiju prikupiti 450 tisuća potpisa, to će značiti da oni bez HDZ-a nisu relevantan politički čimbenik

28.08.

Iz zdravstvenog odgoja lete "neprihvatljivi izrazi"

Resorni ministar Vedran Mornar očito smatra da je neke teme, ako su sporne, bolje izostaviti, a djeci ponuditi druge informacije

28.08.

Humanitarna pomoć završila na divljem deponiju

Komunalni redari Grada Novog Vinodolskog utvrdili su da je na dvjema hrpama odbačenih predmeta, i to u vrećama, najviše - odjeće i obuće

27.08.

"U ime obitelji" u pohodu na novi referendum

Referendumom bi se uredilo izborno zakonodavstvo. Na upit o sličnoj inicijativi nevladine udruge GONG, Željka Markić je pozvala GONG da im pomogne u informiranju birača

Superknjižara
Info most
Dokukino
Info most