Marina Kelava 15.04.2014.

Razmontiravanje željeznica

Marina Kelava Prošloga su tjedna ukinute ili reducirane brojne domaće željezničke linije koje povezuju sela u odumiranju s gradićima u odumiranju. Međutim, ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić nije se tom prilikom posuo pepelom ni ponudio ostavku.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Međunarodni dan mira

Fotografija članka
I dalje više „slavimo" našu ratnu povijest, nego što smo se spremni i samokritički osvrnuti na nju. Državne institucije u potpunosti i dalje ignoriraju činjenicu mirne reintegracije Istočne Slavonije, a organiziraju se dvostruke proslave obilježavanja Oluje, stoji u izjavi Centra za mirovne studije

21. rujna se u čitavom svijetu obilježava Međunarodni dan mira. Nažalost, niti taj dan svijet neće dočekati bez oružanih sukoba, nasilja, ubijanja, nanošenja materijalne štete, uništavanja kulturne baštine i ljudskih postignuća. I ovom prilikom vrijedno je prisjetiti se žrtava brojnih oružanih sukoba diljem svijeta, od Afganistana i Iraka  preko Palestine i Izraela, sve do Čada, kao i krhkog mira koji koči razvoj Kosova i Bosne. Hrvatska je također zemlja koja je nedavno proživjela bolno iskustvo rata i ovom prilikom želimo zapitati što sve možemo učiniti, i što sve činimo da do eskalacije nasilja i rata više ne dođe?

Republika Hrvatska je u svom poslijeratnom vremenu započela s izgrađivanjem demokratskih institucija i društva koje će u skorom vremenu postati dio Europske unije. Osim na nacionalnoj, odlučila je preuzeti odgovornost i na globalnoj razini uključujući se u međunarodne vojne saveze. Pored toga, dobila je i važnu ulogu u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. No, koliko svi ti potezi uistinu doprinose izgradnji mira? Postoji li prilika da još predanije, globalno i lokalno radimo na integraciji nenasilja?

Naše neposredno ratno iskustvo treba postati glavna polazna točka za stvaranje nacionalnih i međunarodnih politika izgradnje mira i sigurnosti. Ukoliko iskreno  vjerujemo da je nenasilje jedna od temeljnih vrijednosti našega društva ili ju kao takvu želimo graditi, onda smo dužni tu vrijednost i njegovati. Koliko god govor o miru i nenasilju često zvuči kao fraza, ne smijemo dopustiti da fraze izbrišu vjeru u prakticiranje nenasilja. Zbog toga je važno svakodnevno živjeti nenasilje i graditi mir na svakom pojedinačnom koraku.

Za nenasilje i izgradnju mira potrebna je hrabrost, kako ona građanska tako i ona politička.  Vjerujemo kako Hrvatska, baš zato jer su njeni građani i građanke proživjeli rat na vlastitoj koži, može i mora snažno zagovarati mir i nenasilje u međunarodnoj i u domaćoj politici. Nažalost, takvih primjera još je uvijek premalo. Ne možemo se oteti dojmu da je uloga Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti ostala neiskorištena i da nije kreativno ni sa značajnim efektima doprinijela stabilizaciji sukoba diljem svijeta. Ulaskom Hrvatske u NATO odbačena je mogućnost primarnog fokusa na razvojne politike, pa se čak i u samom NATO-u Republika Hrvatska više bavi vojnim, a nimalo ne bavi razvojnim angažmanom u misijama u kojima sudjeluje.

I dalje više „slavimo" našu ratnu povijest, nego što smo se spremni i samokritički osvrnuti na nju. Državne institucije u potpunosti i dalje ignoriraju činjenicu mirne reintegracije Istočne Slavonije (povratak teritorija bez i jednog ispaljenog metka ili počinjenog ratnog zločina), a organiziraju se dvostruke proslave obilježavanja Oluje - vojne operacije oko koje se i danas vode sudski procesi.

U našim školama i dalje ne postoji obrazovanje za mir i nenasilje, program obrazovanja za ljudska prava provodi se tek površno i deklarativno, osjećaj sigurnosti građana/ki poljuljan je strogim i nefleksibilnim ekonomskim mjerama.

Ipak, želimo podsjetiti da odgovornost za promjene ne leži samo u institucijama države. Izgradnja mira polazi od svakog od nas. Ako se na osobnoj razini i u odnosu s drugima odlučimo odricati nasilja, utoliko ćemo zajedno stvarati i društvo u kojemu će biti manje nepravdi.

Centar za mirovne studije, pored direktnog rada na terenu s onima koji još uvijek osjećaju direktne posljedice rata, diskriminacije i kršenja ljudskih prava,  obilježiti će ovaj dan i prisjećajući se nedavno preminulog, velikog mirovnog aktivista Augusta Boala, čije kazalište potlačenih je postalo simbol rada na društvenoj promijeni.

Povodom Svjetskog dana mira Centar za mirovne studije poziva vas na javnu prezentaciju Boalovog kazališta potlačenih na kojoj će se prezentirati 2 aktualne situacije koje tematiziraju potrebu uvođenja mirovnog obrazovanja u škole, kao i važnost osvještavanja i sankcioniranja diskriminacije.

Scene su pripremili sudionice i sudionici još uvijek neformalnih edukacijskih programa - Mirovnih studija i Škola ljudskih prava.

Pozivamo vas da zajedno pronađemo nenasilna rješenja i doprinesemo društvenoj promjeni. Prezentacije će se održati u ponedjeljak, 21. rujna od 18 - 20 sati u Društvenom centru Kino Mosor, Zvonimirova 63.

Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

18.04.

O Bibliji i Sadamu Huseinu

Profesor Močilac i rektor Zagrebačkog sveučilišta Boras nastavili su polemiku povodom Borasove izjave kako Sveučilište mora biti mjesto "temeljnih biblijskih vrijednosti"

18.04.

Sindikat znanosti najavio štrajk

Sindikat će na smanjenje plaća odgovoriti štrajkom u svibnju i sudskim postupcima, nakon neuspješnih pregovora o novom Kolektivnom ugovoru

18.04.

Ispravak gradonačelnika Obersnela

Gradonačelnik Rijeke poslao je "H-Alteru" "zahtjev za ispravak", kao reakciju na tekst "Gradonačelnik Obersnel u Ri-Ingu".

18.04.

"Nauta Lamjana" pred likvidacijom

Brodogradilište je zapravo prošlost, nije se libio ocijeniti novi stečajni upravitelj, dok radnici najavljuju nastavak pravne bitke

18.04.

"Proglasite moratorij na ovrhe jedine nekretnine"

Udruga "Franak" pozvala je HNB da od banaka zatraži i objavi podatke koliko je dužnika sa stambenim kreditima u CHF pod ovrhom jedine nekretnine. Od Vlade traže proglašenje moratorija na takve odluke

17.04.

Diskriminatorno izvještavanje HTV-a

Implikacija u prilogu HTV-a da jedino žena koja nema djece može obavljati dužnost šefice USKOK-a stvara negativnu percepciju u javnosti o zaposlenim ženama koje su majke, upozorio je "Centar za ženske studije"

17.04.

Škverani u tragikomičnoj situaciji

Radnici brodogradilišta "Nauta Lamjana" strahuju da će novi stečajni upravitelj likvidirati škver, ali i da bi mogao povući tužbu u kojem se osporava tražbinu banke

Info most
Superknjižara
Dokukino
Info most