Marinko Čulić 31.07.2014.

Kako razoružati "Oluju"

Marinko Čulić Ovo mučenje s obljetnicom "Oluje" koje se ponavlja iz godine u godinu trebalo bi prekinuti jednostavno tako da se proslava u Kninu - ukine. Ponajviše radi elementarnog duhovnog zdravlja Hrvatske i Srbije, proslave njezine obljetnice trebalo bi preseliti u Vukovar.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Međunarodni dan mira

Fotografija članka
I dalje više „slavimo" našu ratnu povijest, nego što smo se spremni i samokritički osvrnuti na nju. Državne institucije u potpunosti i dalje ignoriraju činjenicu mirne reintegracije Istočne Slavonije, a organiziraju se dvostruke proslave obilježavanja Oluje, stoji u izjavi Centra za mirovne studije

21. rujna se u čitavom svijetu obilježava Međunarodni dan mira. Nažalost, niti taj dan svijet neće dočekati bez oružanih sukoba, nasilja, ubijanja, nanošenja materijalne štete, uništavanja kulturne baštine i ljudskih postignuća. I ovom prilikom vrijedno je prisjetiti se žrtava brojnih oružanih sukoba diljem svijeta, od Afganistana i Iraka  preko Palestine i Izraela, sve do Čada, kao i krhkog mira koji koči razvoj Kosova i Bosne. Hrvatska je također zemlja koja je nedavno proživjela bolno iskustvo rata i ovom prilikom želimo zapitati što sve možemo učiniti, i što sve činimo da do eskalacije nasilja i rata više ne dođe?

Republika Hrvatska je u svom poslijeratnom vremenu započela s izgrađivanjem demokratskih institucija i društva koje će u skorom vremenu postati dio Europske unije. Osim na nacionalnoj, odlučila je preuzeti odgovornost i na globalnoj razini uključujući se u međunarodne vojne saveze. Pored toga, dobila je i važnu ulogu u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. No, koliko svi ti potezi uistinu doprinose izgradnji mira? Postoji li prilika da još predanije, globalno i lokalno radimo na integraciji nenasilja?

Naše neposredno ratno iskustvo treba postati glavna polazna točka za stvaranje nacionalnih i međunarodnih politika izgradnje mira i sigurnosti. Ukoliko iskreno  vjerujemo da je nenasilje jedna od temeljnih vrijednosti našega društva ili ju kao takvu želimo graditi, onda smo dužni tu vrijednost i njegovati. Koliko god govor o miru i nenasilju često zvuči kao fraza, ne smijemo dopustiti da fraze izbrišu vjeru u prakticiranje nenasilja. Zbog toga je važno svakodnevno živjeti nenasilje i graditi mir na svakom pojedinačnom koraku.

Za nenasilje i izgradnju mira potrebna je hrabrost, kako ona građanska tako i ona politička.  Vjerujemo kako Hrvatska, baš zato jer su njeni građani i građanke proživjeli rat na vlastitoj koži, može i mora snažno zagovarati mir i nenasilje u međunarodnoj i u domaćoj politici. Nažalost, takvih primjera još je uvijek premalo. Ne možemo se oteti dojmu da je uloga Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti ostala neiskorištena i da nije kreativno ni sa značajnim efektima doprinijela stabilizaciji sukoba diljem svijeta. Ulaskom Hrvatske u NATO odbačena je mogućnost primarnog fokusa na razvojne politike, pa se čak i u samom NATO-u Republika Hrvatska više bavi vojnim, a nimalo ne bavi razvojnim angažmanom u misijama u kojima sudjeluje.

I dalje više „slavimo" našu ratnu povijest, nego što smo se spremni i samokritički osvrnuti na nju. Državne institucije u potpunosti i dalje ignoriraju činjenicu mirne reintegracije Istočne Slavonije (povratak teritorija bez i jednog ispaljenog metka ili počinjenog ratnog zločina), a organiziraju se dvostruke proslave obilježavanja Oluje - vojne operacije oko koje se i danas vode sudski procesi.

U našim školama i dalje ne postoji obrazovanje za mir i nenasilje, program obrazovanja za ljudska prava provodi se tek površno i deklarativno, osjećaj sigurnosti građana/ki poljuljan je strogim i nefleksibilnim ekonomskim mjerama.

Ipak, želimo podsjetiti da odgovornost za promjene ne leži samo u institucijama države. Izgradnja mira polazi od svakog od nas. Ako se na osobnoj razini i u odnosu s drugima odlučimo odricati nasilja, utoliko ćemo zajedno stvarati i društvo u kojemu će biti manje nepravdi.

Centar za mirovne studije, pored direktnog rada na terenu s onima koji još uvijek osjećaju direktne posljedice rata, diskriminacije i kršenja ljudskih prava,  obilježiti će ovaj dan i prisjećajući se nedavno preminulog, velikog mirovnog aktivista Augusta Boala, čije kazalište potlačenih je postalo simbol rada na društvenoj promijeni.

Povodom Svjetskog dana mira Centar za mirovne studije poziva vas na javnu prezentaciju Boalovog kazališta potlačenih na kojoj će se prezentirati 2 aktualne situacije koje tematiziraju potrebu uvođenja mirovnog obrazovanja u škole, kao i važnost osvještavanja i sankcioniranja diskriminacije.

Scene su pripremili sudionice i sudionici još uvijek neformalnih edukacijskih programa - Mirovnih studija i Škola ljudskih prava.

Pozivamo vas da zajedno pronađemo nenasilna rješenja i doprinesemo društvenoj promjeni. Prezentacije će se održati u ponedjeljak, 21. rujna od 18 - 20 sati u Društvenom centru Kino Mosor, Zvonimirova 63.

Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

30.07.

Imamo sve reference, osim članstva u IDS-u

Dvije veteranke civilnog društva u Hrvatskoj, Suzana Jašić i Aida Bagić, reagirale su na rezultate natječaja za upraviteljicu Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, na kojem je pobijedila osoba s partijskom knjižicom

30.07.

"Agrokor" u plusu zbog države

Ukupne potpore Agrokorovim tvrtkama iznosile su oko 120 milijuna kuna, što znači da bi Todorićeva kompanija, bez državnih potpora završila u minusu od oko 85 milijuna kuna

28.07.

Ubojici pasa je mjesto u zatvoru!

"Nedopustivo je da je ubojica, nakon masakra pasa i prijetnji da će drugi put zaklati i djecu, ostavljen na slobodi", poručuje Udruga "Prijatelji životinja", tražeći da se ubojica odmah stavi u pritvor i da čeka suđenje u zatvoru

28.07.

Potpuna stagnacija ženskog poduzetništva

Hrvatska je u EU na začelju što se tiče zaposlenja žena u socijalnom poduzetništvu, a prosječna plaća kod žena iznosi 85 posto plaće muškaraca

28.07.

Socijalna destrukcija Hrvatske

Hrvatska je rekorder po najvišoj stopi rasta rizika od siromaštva među zemljama članicama EU: od 2008. do 2012. stopa rizika od siromaštva uvećana je za 18,5 postotnih poena, dok je to povećanje za EU 27 ostvareno za svega tri postotna poena

25.07.

Vlada "monetizira" vojne nekretnine

Krajnji kupac vojnog kompleksa "Kovčanje" na Malom Lošinju trebala bi biti ruska banka "Promsvyaz"

25.07.

Stijene za siromašne, plaže za bogate

Hoće li novi zakon o pomorskom dobru izazvati alanfordovske situacije na plažama s naše strane Jadrana? Analizira Barbara Matejčić.

Info most
Info most
Superknjižara
Dokukino