Vladimir Cvijanović 21.08.2014.

Kuda idu strateške investicije (ili: država protiv države)

Vladimir Cvijanović U prethodne dvije godine prešli smo put od pompoznih najava o tustim milijardama koje samo što se nisu slile u Hrvatsku, do najava koje slušamo ovih dana da se neke stvari u Zakonu o strateškim investicijama moraju mijenjati jer iz te lovaške pipe ništa ne curi.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Međunarodni dan mira

Fotografija članka
I dalje više „slavimo" našu ratnu povijest, nego što smo se spremni i samokritički osvrnuti na nju. Državne institucije u potpunosti i dalje ignoriraju činjenicu mirne reintegracije Istočne Slavonije, a organiziraju se dvostruke proslave obilježavanja Oluje, stoji u izjavi Centra za mirovne studije

21. rujna se u čitavom svijetu obilježava Međunarodni dan mira. Nažalost, niti taj dan svijet neće dočekati bez oružanih sukoba, nasilja, ubijanja, nanošenja materijalne štete, uništavanja kulturne baštine i ljudskih postignuća. I ovom prilikom vrijedno je prisjetiti se žrtava brojnih oružanih sukoba diljem svijeta, od Afganistana i Iraka  preko Palestine i Izraela, sve do Čada, kao i krhkog mira koji koči razvoj Kosova i Bosne. Hrvatska je također zemlja koja je nedavno proživjela bolno iskustvo rata i ovom prilikom želimo zapitati što sve možemo učiniti, i što sve činimo da do eskalacije nasilja i rata više ne dođe?

Republika Hrvatska je u svom poslijeratnom vremenu započela s izgrađivanjem demokratskih institucija i društva koje će u skorom vremenu postati dio Europske unije. Osim na nacionalnoj, odlučila je preuzeti odgovornost i na globalnoj razini uključujući se u međunarodne vojne saveze. Pored toga, dobila je i važnu ulogu u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. No, koliko svi ti potezi uistinu doprinose izgradnji mira? Postoji li prilika da još predanije, globalno i lokalno radimo na integraciji nenasilja?

Naše neposredno ratno iskustvo treba postati glavna polazna točka za stvaranje nacionalnih i međunarodnih politika izgradnje mira i sigurnosti. Ukoliko iskreno  vjerujemo da je nenasilje jedna od temeljnih vrijednosti našega društva ili ju kao takvu želimo graditi, onda smo dužni tu vrijednost i njegovati. Koliko god govor o miru i nenasilju često zvuči kao fraza, ne smijemo dopustiti da fraze izbrišu vjeru u prakticiranje nenasilja. Zbog toga je važno svakodnevno živjeti nenasilje i graditi mir na svakom pojedinačnom koraku.

Za nenasilje i izgradnju mira potrebna je hrabrost, kako ona građanska tako i ona politička.  Vjerujemo kako Hrvatska, baš zato jer su njeni građani i građanke proživjeli rat na vlastitoj koži, može i mora snažno zagovarati mir i nenasilje u međunarodnoj i u domaćoj politici. Nažalost, takvih primjera još je uvijek premalo. Ne možemo se oteti dojmu da je uloga Republike Hrvatske u Vijeću sigurnosti ostala neiskorištena i da nije kreativno ni sa značajnim efektima doprinijela stabilizaciji sukoba diljem svijeta. Ulaskom Hrvatske u NATO odbačena je mogućnost primarnog fokusa na razvojne politike, pa se čak i u samom NATO-u Republika Hrvatska više bavi vojnim, a nimalo ne bavi razvojnim angažmanom u misijama u kojima sudjeluje.

I dalje više „slavimo" našu ratnu povijest, nego što smo se spremni i samokritički osvrnuti na nju. Državne institucije u potpunosti i dalje ignoriraju činjenicu mirne reintegracije Istočne Slavonije (povratak teritorija bez i jednog ispaljenog metka ili počinjenog ratnog zločina), a organiziraju se dvostruke proslave obilježavanja Oluje - vojne operacije oko koje se i danas vode sudski procesi.

U našim školama i dalje ne postoji obrazovanje za mir i nenasilje, program obrazovanja za ljudska prava provodi se tek površno i deklarativno, osjećaj sigurnosti građana/ki poljuljan je strogim i nefleksibilnim ekonomskim mjerama.

Ipak, želimo podsjetiti da odgovornost za promjene ne leži samo u institucijama države. Izgradnja mira polazi od svakog od nas. Ako se na osobnoj razini i u odnosu s drugima odlučimo odricati nasilja, utoliko ćemo zajedno stvarati i društvo u kojemu će biti manje nepravdi.

Centar za mirovne studije, pored direktnog rada na terenu s onima koji još uvijek osjećaju direktne posljedice rata, diskriminacije i kršenja ljudskih prava,  obilježiti će ovaj dan i prisjećajući se nedavno preminulog, velikog mirovnog aktivista Augusta Boala, čije kazalište potlačenih je postalo simbol rada na društvenoj promijeni.

Povodom Svjetskog dana mira Centar za mirovne studije poziva vas na javnu prezentaciju Boalovog kazališta potlačenih na kojoj će se prezentirati 2 aktualne situacije koje tematiziraju potrebu uvođenja mirovnog obrazovanja u škole, kao i važnost osvještavanja i sankcioniranja diskriminacije.

Scene su pripremili sudionice i sudionici još uvijek neformalnih edukacijskih programa - Mirovnih studija i Škola ljudskih prava.

Pozivamo vas da zajedno pronađemo nenasilna rješenja i doprinesemo društvenoj promjeni. Prezentacije će se održati u ponedjeljak, 21. rujna od 18 - 20 sati u Društvenom centru Kino Mosor, Zvonimirova 63.

Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

27.08.

Za 6.000 kućanstava grijanje upola jeftinije

Objekti koji su u procesu legalizacije ne mogu konkurirati za državnu subvenciju. Prednost imaju kuće građene do 1987. godine, jer imaju loš(ij)u toplinsku zaštitu

27.08.

"Radio Šibenik" nakon 54 dana prekinuo štrajk

Radnici očekuju da im do 15. rujna budu podmirena dugovanja za lipanj i srpanj. U protivnom, već 16. rujna mogu u novi štrajk, zbog tri neisplaćene plaće

27.08.

Marijani Petir gradski prostor za 200 kn mjesečno

Na istoj adresi kao i Petir, u Zvonimirovoj, prostor ima i udruga "U ime obitelji", kojoj ga je pak Grad Zagreb ustupio besplatno

27.08.

I u Krapini besplatan dućan za siromašne

Dućan je tek počeo s radom i zasad osigurava pomoć u prehrambenim i higijenskim potrepštinama za sedam obitelji. Baziran je na donacijama poduzeća, obrtnika i građana

26.08.

Zadar će dobiti samoposlugu za siromašne

Ovaj zanimljiv projekt propagira socijalnu osviještenost, a funkcionirao bi kao mjesto razmjene određenih dobara. Društvena samoposluga zvala bi se "Vrata solidarnosti"

26.08.

HBOR troši 1,25 milijuna kn na nove automobile

Hrvatska banka za obnovu i razvoj odlučila je, čini se, razviti prvo svoj vozni park: kupnja novih automobila jedan je od prvih poteza Vladimira Kristijana, novog šefa HBOR-a

26.08.

Mladi Šibenčani: Nismo mrak, nego svjetlo ovog grada!

Cijeli Šibenik je na nogama nakon što je biskup Ante Ivas odlučio ugasiti Azimut, a za što je dobio podršku lokalnih HDZ-ovih vlasti

Info most
Superknjižara
Info most
Dokukino