Dok se studenti Sveučilišta u Zagrebu bezuspješno bore protiv  polagane, ali sigurne komercijalizacije hrvatskog obrazovnog sustava, bez masovnije otvorene i jasne potpore svojih profesora, zadarski profesori, osim što su većinom podržali ondašnje zahtjeve za besplatnim školstvom, odlučili su se na revolucionaran potez stvaranja besplatnog obrazovnog modela na najvišoj razini obrazovanja. „Mnogi su članovi inicijalnog Vijeća mentora svojedobno otvoreno podržali zahtjev za onim što se popularno naziva besplatno visoko obrazovanje, a to je visoko obrazovanje financirano iz državnog proračuna", objašnjava Nikola Vuletić, jedan od članova ovog Vijeća mentora, ujedno i zamjenik pročelnika Odsjeka za francuske i iberoromanske studije i zamjenik voditelja ovog novoosnovanog studija.

„Misao vodilja bila je da je doktorand u načelu na čast sveučilištu na kojem doktorira te da stoga na doktorande treba gledati prvenstveno kao na indikator napretka naše akademske zajednice, a ne kao na izvor zarade, i to mizerne. Jer da se razumijemo, na humanističkim studijima stanje je ovakvo: od ukupnog iznosa školarine, koji za studenta predstavlja veliko opterećenje, do mentora dospije iznos koji ni po čemu nije razmjeran uloženom trudu. Stoga su mnogi kolege razmišljali ovako: kad ionako zarađujemo malo, radije nećemo zaraditi ništa, a imat ćemo zadovoljne studente. Neki od nas smatraju i da bi vođenje doktoranada trebalo spadati u našu redovitu djelatnost za koju već primamo plaću. Kolika je ta plaća, drugo je pitanje. Osim toga, vođenje doktoranada daje nam jednu po mnogočemu izvanrednu priliku da dokažemo svoju znanstvenu ozbiljnost, ono nam priskrbljuje bodove u napredovanju kroz znanstveno-nastavna zvanja te ja zbilja ne vidim da bismo takvu priliku trebali još i naplaćivati. Svima bi nam mogao biti uzor moj mentor koji je iznos što mu je bio namijenjen za obavljeni posao poklonio projektu na kojem sam bio zaposlen kao novak", kaže Vuletić.

No osviješteni pristup funkciji obrazovanja nije jedino po čemu se ovaj studij razlikuje od dosadašnjih praksi u Hrvatskoj.  Po svojoj strukturi, on je smisleniji i učinkovitiji od Studenti biraju mentora koji svojevoljno prihvaća obnašati ovu funkciju besplatno, a nastava je organizirana individualno praksi na kojima studenti doktorskih studija slušaju predmete koji nemaju veze sa njihovom doktorskom temom, nemaju dovoljno individualnog rada s mentorom ni istraživačke prakse.

Temeljna načela ovog doktorskog studija su metorski rad, individualni studijski program, istraživačka orijentacija te otvoren i fleksibilan popis mentora. To znači da studenti biraju mentora koji svojevoljno prihvaća obnašati ovu funkciju besplatno, a nastava je organizirana individualno tj. po modelu koji je poznat pod nazivom privatissimus. Jedini okvir za susret većeg broja studenata je modul Doktorski praktikum, koji se organizira jednom semestralno, a na kojem studenti istog studijskog smjera, npr. filologije, dijele svoja istraživačka iskustva. Ovakav model omogućava da studenti ne moraju slušati niz predmeta koji zapravo nemaju veze s njihovim doktorskim disertacijama kao što je dosada bila često kritizirana praksa. „To sve skupa ne znači da struktura programa nije striktno određena: za svaki semestar propisani su moduli i kompetencije koje student u okviru tih modula mora steći. Ono što nije propisano, već je prepušteno dogovoru studenta i mentora, je sadržaj modula. Procijenili smo da je besmisleno izvoditi sadržajno unaprijed definirani studijski program, gdje student dvije godine polaže ispite koji velikim dijelom nemaju veze s temom disertacije",  objašnjava Nikola Vuletić, i nastavlja:

„Model koji primjenjujemo blizak je modelu poznatom kao Doctoral School of Humanities. Taj se model uspješno primjenjuje na britanskim, belgijskim, nizozemskim, njemačkim, skandinavskim i talijanskim sveučilištima. Izraz je tradicije kako kontinentalnog evropskog, tako i anglosaksonskog sveučilišta", objašnjava Nikola Vuletić.

Studenti koji žele upisati ovaj studij u zimskom semestru moraju se prijaviti do 29. listopada 2010., a oni koji to žele u ljetnom do 28. veljače 2010. godine.