Na panel diskusiji, koja je u sklopu MECSO projekta održana u prostoru zagrebačkog Zavoda za zapošljavanje, stručnjaci iz područja tržišta rada predstavili su vodeće probleme zbog kojih se Hrvatska našla na drugom mjestu po broju nezaposlenih mladih među razvijenijim europskim zemljama.

Vrijeme prelaska iz obrazovnog sustava,bilo da je riječ o završetku srednjoškolskog ili visokog obrazovanja, na tržište rada već se godinama pokazuje kao izrazito kritičan period za većinu mladih osoba. U prvih pet godina tog procesa stopa nezaposlenosti pokazala se 2,5 puta većom od opće, što mlade u Hrvatskoj smješta u značajno lošiji položaj nego li njihove vršnjake u kontinentalnoj Europi i anglosaksonskim zemljama.

Sociolog Teo Matković rekao je kako se takvo stanje obično objašnjava s još uvijek premalim brojem visokoobrazovanih osoba, što pak nije istinito budući da su sa sličnim problemom suočene i Njemačka i Austrija pa su njihove stope nezaposlenosti ipak bitno razlikuju od hrvatskih. Krivica se prebacuje i na manjak radnog iskustva te neusklađenošću tržišta rada i obrazovnog sustava. "U svakoj struci postoje problemi pri pronalasku posla i neistina je da među njima postoje epohalne razlike. Primjerice, velik broj mladih sa završeno trogodišnjom srednjom školom nalazim nalazi posao koji nema veze s njihovom strukom, a taj trend je, neočekivano, najizrazitiji u tehničkim zanimanjima", objasnio je Matković.

Mladima se na tržištu rada ne piše dobro ako je suditi i prema stajalištima i očekivanjima poslodavaca. Tijekom istraživanja, u čijem nastanku je sudjelovala Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada, poslodavci su isticali kako zapošljavanje mladih smatraju skupom investicijom jer drže da oni u početku radnog odnosa uče, pri čemu ne stvaraju vrijednosti. Istovremeno misle kako mladi posjeduju previše teorije, za razliku od potrebne prakse, a za ovaj problem odgovorne smatraju obrazovne institucije i nespremni su prihvatiti trošak nastanka radnog iskustva. "Poslodavci ističu kako dob nema utjecaja na davanje otkaza, ali iskustvo kaže da su upravo mladi ti kojima se češće nude ugovori na određeno pa se zbog toga prvi nalaze na meti tijekom otkazivanja radnog odnosa", rekla je Crnković-Pozaić te nastavila kako poslodavci govore neistinu i kada tvrde da plaća koju bi ponudili mladim ljudima ovisi o vrsti obrazovanja koju su završili. "S druge strane pokazatelji ukazuju na to kako osobe sa visokom stručnom spremom imaju nešto veću plaću, ali ona nije toliko velika kolikom se predstavlja".

"Zbog sadašnjeg stanja u kojem se mladima većinom pružaju nesigurni ugovoreni odnosi na kraći rok, u kojem većina njih radi u privatnom sektoru, gdje je uočena manja zaštita radnih prava, i u kojoj poslodavci ne vide svoju ulogu u pružanju uvjeta za stjecanje radnog iskustva, postoji vjerojatnost da će ova skupina i u tridesetima i dalje ostati nezaposlena. U rješavanju ovog problema nužna je koordinacija obrazovnih institucija, poslodavaca i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Sa stajališta ponude rada možemo napraviti što god hoćemo, ali da najveći problem i dalje leži u jako niskoj potražnji koju je uzrokovalo slabo gospodarstvo", zaključila je Crnković-Pozaić.

Jurica Šarčević s MojPosao, portala koji je posredova u zapošljavanju preko 130 000 osoba, kazao je da istraživanja pokazuju kako velikog utjecaja na zapošljavanje ima pohađanje dodatnih edukacija, dok s druge stane sami poslodavci ne žele slati svoje zaposlenike na duže obuke. U Hrvatskoj svega dva posto ljudi pohađa dodatne edukacije, zbog čega smo na tom polju najslabiji u cijeloj Europi.

Zbog nepovoljnih prilika na domaćem tržištu rada, dio mladih priliku za bolju budućnost vidi u odlasku u inozemstvo. No kako je objasnila Ivana Šimek iz HZZ-a, Hrvatska za sada ima potpisan ugovor samo s Njemačkom pri čemu se većinom traže sezonski radnici sa srednjom stručnom spremom ili zdravstveni djelatnici. Poslovne prilike neće se povećati ni u prvim godinama pristupanja Hrvatske Europskoj uniji budući da je moguće da se proces pregovaranja o mobilnosti radnika oduži i na do sedam godina.