Državni zavod za statistiku objavio je rezultate ankete o radnoj snazi u Hrvatskoj u 2010. godini, i usporedbu s istim podacima iz Europe. Anketa je kod nas provedena na slučajnom uzorku privatnih kućanstava, među gotovo 35,5 tisuća osoba starijih od 15 godina, pri čemu su kao zaposleni evidentirani svi koji su u referentnom tjednu obavljali bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi. To znači da su kao zaposleni navedeni i umirovljenici koji su nešto radili, studenti ili kućanice, bilo tko tko je na neki način bio plaćen za svoj rad.

Hrvatska, pokazuju rezultati, ima nešto malo manje od 12 posto nezaposlenih u ukupnom broju aktivnog stanovništva, odnosno u ukupnoj radnoj snazi.

Kad je u pitanju prosječna dob u kojoj Hrvati izlaze iz radne snage, blizu smo EU prosjeka, jer prestajemo raditi najčešće sa 60 i pol godina, državljani EU-a s prosječnih 61,4 godina. Islanđani, najsvjetliji primjer, prestaju raditi sa 65 godina, Šveđani i Britanci sa 64.

Zanimljiv je i podatak o broju osoba u dobi od 25 do 64 godine koje su u vrijeme i uoči ankete pohađale neku vrstu obrazovanja. U dvadeset i sedam zemalja EU-a u toj se dobnoj skupini obrazuje oko devet posto građana, u Danskoj, primjerice, čak 33 posto, u Sloveniji njih 16 posto, a u Hrvatskoj, kaže podatak, svega dva posto!

Generalno gledajući, ipak smo, formalno, obrazovaniji od drugih. U dobi od 18 do 24 godine imamo svega četiri posto onih koji su završili samo osnovnu školu, za razliku od Turske, u kojoj se taj postotak penje do 43,1, ili Malte, na kojoj samo osnovnu školu ima 37 posto mladih. U dobnoj skupini od 20 do 24 godine imamo, čini se, najviše onih sa najmanje završenom srednjom školom u Europi, njih čak 95,3 posto.