"Ono što je najvažnije i oko čega smo se svi složili je da znanost i obrazovanje moraju biti na jednom od apsolutno prvih mjesta, odnosno prioritet svake vlade pa tako i ove. Nemamo vremena za čekanje i nešto se mora mijenjati. Oko toga smo se usuglasili", izjavila je premijerka Kosor i dodala kako je predložila da da se ide "korak po korak" i da svako ministarstvo dade svoje mišljenje, posebice Ministarstvo financija, budući da se, kako je rekla, radi o paketu zakona koji predstavljaju i svojevrsnu reformu. Nakon toga će, navela je, to biti predmet koordinacija i užeg kabineta gdje će nastojati uključiti sve vrlo korisne prijedloge o kojima se danas raspravljalo, a potom bi se išlo u saborsku proceduru, ako bude potrebno i u tri čitanja s tim da bi se, kako je predložila, nakon prvog čitanja ponovno u Vladi održao sličan sastanku i nastojalo doći do kakvog-takovg konsenzusa.

"Oko puno stvari smo se usuglasili i dogovorili, ali zajedničko je stajalište sviju da trebamo promjene i da treba učiniti još neke pomake u sustavu znanosti i obrazovanja kako bismo zaista bili zemlja znanja i obrazovali ljude za gospodarstvo u slijedećih 20 godina", kazala je Kosor. Izrazila je žaljenje što se sastanku nije odazvao Gvozden Flego jer je, kaže, pozvala i sve bivše ministre obrazovanja.

Na upit novinara koliko novca ima u državnom proračunu za tako sveobuhvatnu reformu, premijerka je odgovorila da će se to ustanoviti nakon analize u Ministarstvu financija i nakon dodatnih konzultacija oko toga što su nam prioriteti te napomenula da u Vladi već počinju raditi na konstrukcijama proračuna za iduću godinu makar imaju smjernice koje je prihvatio Sabor.

"Međutim, ako je za društvo to jedan od prioriteta, onda pitanje financiranja ne treba biti glavno pitanje", ustvrdila je Kosor i dodala da sigurno ima prostora upravo zahvaljujući racionalizaciji i dodatnim uštedama, ali i korjenitim promjenama na drugim područjima.

Nakon sastanka novinarima su se obratili i rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš i ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs.

"Mi na Sveučilištu u Zagrebu i dalje inzistiramo, i mislim da je jako važno, da se istodobno sagleda gdje smo i kako generalno stojimo u sustavu - što nam je loše, a što dam je dobro. To je svakodnevni život koji nas na to tjera. A onda, i za ubuduće, ima nekih aspekata koji se moraju vidjeti i planirati, što su naglasili i neki od današnjih sudionika, pa se nadam se da će se to vjerojatno upotpuniti u daljnjem postupku", kazao je rektor Bjeliš.

Naglasio je da iz zagrebačkog Sveučilišta i dalje smatraju kako treba imati jedan strateški okvir u kojem se, kaže, stvari onda lakše promišljanju. "No tu je ministar, i možda on ima nešto drugačiji stav", dodao je.

Na upit ministru Fuchsu je li učinjen kompromis od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa da se zakoni sada šalju u sva ostala ministarstva, odgovorio je da se zna kako izgleda procedura i da zakoni idu u ministarstva.

"Mislim da je na današnjem sastanku na inicijativu premijerke Kosor prevladao zaključak da bi bilo štetno zaustaviti čitav proces restrukturiranja", kazao je i napomenuo kako se između saborskih čitanja zakona još uvijek mogu riješiti neke stvari koje, kako je rekao, očito izazivaju kontraverze, poglavito na zagrebačkom Sveučilištu.

Izrazio je i žaljenje što je komunikacija do sadašnjeg trenutka dovedena određenim ishitrenim reakcijama iz akademske zajednice koje se, u međuvremenu, mogu svesti na normalnu razinu komunikacije. "Ono što smo cijelo vrijeme upozoravali je paušalno navođenje primjedbi koje su se generalno odnosile na etatizaciju, komercijalizaciju itd. što mislimo da nije točno ili nije bilo dovoljno jasno komunicirano", kazao je Fuchs.

S druge strane, dodao je, ono što je sada zaključeno je da će se još doraditi pogotovo dio koji se odnosi na financiranje i neke elemente koji eventualno imaju opravdanje da ih se ozbiljno uzme u razmatranje.

Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribič je napomenuo kako je vjerojatno da će zakoni ići u prvo čitanje do kraja ljetnog zasjedanja Sabora. Ocijenio je važnim što se ostavlja dosta prostora kako bi se sve razlike pokušale usuglasiti i ocijenio da se na taj način trebaju riješiti svi nesporazumi.