Kako se primiče dan objave pravomoćne presude Vrhovnog suda u slučaju Branimira Glavaša, u njegovu odvjetničkom timu raste nervoza. Ništa novo. Riječ je o braniteljima koji su tijekom duge istrage i sudskog postupka za osječke ratne zločine puno puta plesali na granici odvjetničke etike - optuživali preživjele žrtve zločina, omalovažavali svjedoke, upirali prstom u "nepoćudne" novinare koji su pratili istragu i suđenje, nazivali proces politički montiranim, ukratko posezali za širokim medijskim folklorom kako bi pažnju javnosti odvratili od jedinog bitnog. A bitno je to da se nakon 19 godina napokon sudski utvrdi tko je izdavao, a tko izvršavao zapovijedi da se civile "krive" nacionalnosti odvodi iz njihovih domova i radnih mjesta, zatvara po podrumima, batina do smrti, nalijeva kiselinom iz akumulatora, ponižene i pretučene odvodi na obalu Drave, ispaljuje metak u potiljak i baca u rijeku.

Već spomenuti odvjetnički tim iz sveg verbalnog oružja puca po medijima koji se usude napisati da već donesena pravomoćna presuda Vrhovnog suda, čiju objavu očekujemo, možda i nije baš onakva kakvu njihov branjenik priželjkuje, prokazujući to kao dosad neviđen pritisak na sud. Nikad se prije, tvrde, nije dogodilo da mediji doznaju sadržaj presude prije nego što je ona uručena strankama u postupku. Ako je tako, tko zna zašto je njihov branjenik u proljeće prošle godine pobjegao iz Hrvatske nekoliko dana prije objave prvostupanjske presude kojom je osuđen na deset godina zatvora. Možda zato što je bio vidovit? Ili zato što mu je netko došapnuo kakva će biti presuda.

Ozbiljnost sudstva

Mediji ovog puta doista ne znaju točan sadržaj pravomoćne presude Vrhovnog suda i dobro je da je tako jer to ukazuje na ozbiljnost najviše sudske instance u Hrvatskoj. I Vrhovni je sud početkom ovog tjedna potvrdio da je pravomoćna presuda o osječkim ratnim zločinima već donesena, da je u tijeku pisanje njezina obrazloženja, te da ni medji ni bilo tko drugi ne može utjecati na već donosenu presudu. Kad obrazloženje presude Vrhovnog suda bude gotovo, od objave je dijeli još samo jedna stepenica: verifikacija koju joj mora dati odjel evidencije sudske prakse.

Kao i svaki drugi sud i Vrhovni sud ima odjel evidencije sudske prakse kroz koju prolazi svaka presuda tog suda. Taj odjel, tj. sudac koji ga vodi mora ocijeniti jesu li donesena presuda i njezino obrazloženje u skladu s ranijim presudama za isto kazneno djelo, tj. je li usklađena s dosadašnjom sudskom praksom. U trenutku kad se ocijeni da izrečena presuda ne odudara od utvrđene sudske prakse, ona je spremna za objavu.

Presuda Vrhovnog suda čiju objavu javnost čeka bit će pravomoćna i na nju se više nitko ne može žaliti.

Pravo na zadnju bitku

Međutim, budu li nezadovoljni presudom, Glavaš i njegovi odvjetnici imaju pravo na još jednu bitku, i to na Ustavnom sudu RH. Od tog suda mogu zatražiti poništenje pravomoćne presude Vrhovnog suda. Posve je izvjesno da će se Glavaševi, ali i odvjetnici ostalih optuženih za osječke ratne zločine obratiti Ustavnom sudu. Nastojat će dokazati da je osječka policija u noći između 16. i 17. listopada 2006. prilikom uzimanja iskaza Gordane Getoš Magdić prekršila njezina ustavna prava. U tom je iskazu jedina žena koju se tereti za osječke ratne zločine pred policijom priznala da je naloge o odvođenjima srpskih civila i likvidacijama na Dravi dobivala od Branimira Glavaša te ih prenosila pripadnicima "killer voda" koji je djelovao u sastavu Samostalne uskočke satnije.

Kasnije je taj iskaz koji teško tereti Glavaša nastojala poreći, ali ga je sudac Županijskog suda u Zagrebu Željko Horvatović tretirao kao dokaz jer ga je Getoš Magdić iznijela pred odvjetnikom i niz drugih dokaza koji ga potvrđuju. Odvjetnici optuženih pred Ustavnim će sudom osporavati presudu za osječke ratne zločine i zbog toga što je sve troje sudaca Županijskog suda u Zagrebu koji su donijeli prvostupanjsku presudu za osječke ratne zločine u ranijim fazama postupka kao članovi izvanraspravnih vijeća odlučivalo o njihovu pritvoru.

Glavaševa mjesečna plaća oko 1500 kuna veća od one koju prima premijerka Jadranka Kosor, a tek neznatno niža od plaće predsjednika države Ive Josipovića

22.599 kuna plaće

Međutim, sve dok slučajevi kolokvijalno nazvani "garaža" i "selotejp" ne dobiju pravomoćni sudski epilog računovotkinje Sabora i Vlade svakog mjeseca će na Glavašev tekući račun uplaćivati 22.599 kuna, koliko prema podacima koje smo nakon višednevne prepiske dobili od voditeljice saborske Službe za odnose s javnošću Ružice Šimunović iznosi njegova mjesečna neto plaća. Naime, zastupnik u bijegu je zbog poreznih olakšica koje uživa kao hrvatski branitelj među najbolje plaćenim državnim dužnosnicima. Tako je Glavaševa mjesečna plaća oko 1500 kuna veća od one koju prima premijerka Jadranka Kosor, a tek neznatno niža od plaće predsjednika države Ive Josipovića. Na mjesečnu neto plaću od 22.599 kuna Sabor Glavašu svakog mjeseca uplati i 11.138,74 kune poreza i doprinosa, što bruto iznos njegove mjesečne plaće podiže na 33.738,14 kuna. U posljednjih 14 mjeseci, koliko se Glavaš nalazi u BiH, iz državnog su mu proračuna uplaćene ukupne 472.332 kune.

Financiranje bijega

Iako se na svakoj sjednici Sabora izmijene deseci zakona, nikome u tom visokom domu nije ni na kraj pameti inicirati zakonsku izmjenu koja bi dokinula apsurdnu praksu financiranja zastupnika koji bježi pred zakonom i ne priznaje institucije vlastite države.

Tagovi: Branimir Glavaš, ratni zločini