"Obnašao sam u posljednja dva desetljeća mnoge visoke državne dužnosti. U svima njima služio sam kako sam umio i mogao. Jesam li mogao i bolje, prosudit će povijest. No, na svim tim dužnostima vodio sam se time da je časno služiti svojoj domovini i svom narodu", kazao je Sanader, ponavljajući još jednom priču o svojoj ulozi u Domovinskom ratu te činu pukovnika koji mu je Franjo Tuđman dodijelio 1993. godine kao članu ratne Vlade. 

"Nikada do sada nisam spomenu taj čin, niti sam se time hvalio, niti ću se hvaliti sada. No, odbit ću optužbe da sam bio ratni profiter. Nisam bio ratni heroj, ali nisam bio ni ratni profiter", ponovio je Sanader.

Osobito je naglasio činjenicu da je USKOK u Hrvatskoj protiv njega podigao optužnicu na osnovu dokumentacije koju ima i austrijsko Državno odvjetništvo formirano specijalno za slučaj Hypo banke. 

"Na osnovu te dokumentacije u Austriji sam na suđenje pozvan kao svjedok,a  USKOK me je proglasio okrivljenikom, a sada i optuženikom, ponovio je bivši premijer nekoliko puta, dodajući da se dio optužnice temelji i na iskazu nevjerodostojnog svjedoka koji je najprije tvrdio da nema pojma o proviziji a zatim je taj iskaz promijenio. 

Niti jedan dužnosnik Hypo banke me ne optužuje za uzimanje provizije, a svi svjedoci koji opisuju ljude kojima su dali proviziju na izravno pitanje kažu da to nije bio Ivo Sanader. Ovo je konstrukcija koja nema veze sa životom", rekao je Sanader. 

Upozorio je i da DORH nije dostavio ključne dokumente koji mu idu prilog, a ponovio je i tvrdnje koje je, iznoseći obranu kazao i njegov odvjetnik Čedo Prodanović, da on, kao zamjenik ministra vanjskih poslova 1994. godine svakako nije bio čovjek koji je bilo kome mogao obećati povlašteni položaj te da je ključni čovjek u ugovaranju kredita s Hypo bankom bio Mate Granić. 

"Ovo je sve konstrukcija koja mi se pokušava prišiti nakon dva desetljeća služenja Hrvatskoj na koje sam ponosan", zaključio je Sanader svoje prvo obraćanje sudu. 

Ne postoji kaznena odgovornost Ive Sanadera za djelo koje mu se stavlja na teret, izjavio je Čedo Prodanović, odvjetnik Ive Sanadera na početku iznošenja uvodne riječi obrane.

Naglasio je kako će se obrana bazirati na dva nivoa odnosno na dovođenju u pitanje pravnih ali i činjeničnih postavki optužnice.

"Retroaktivnom primjenom zakona o nezastarijevanju ratnog profiterstva krši se načelo zakonitosti. Kupovina zgrada hrvatskih veleposlanstava nema nikakve veze s ratnim stanjim, nismo čuli od optužbe zbog čega se ovdje radi o ratnom profiterstvu. Puko dovođenje navodnog uzimanja provizije i ratnog stanja nema veze.

Također, postoji nelogičnost optužnice jer se tvrdi da je u teškim okolnostima bilo gotovo nemoguće dobiti kredit. U takvoj situaciji Hypo banka daje povoljan kredit, uz navodnu proviziju i posredovanje Ive Sanadera. Zbog čega bi banka koja nema nikakvog protukandidata davala proviziju da uđe na bankarsko tržište koje ne postoji", rekao je Prodanović.

Osim toga, rekao je Prodanović, Sanader nije bio glavni pregovarač u situaciji dodjele kredita već je to, tvrdi obrana, bio Mate Granić.

"Granić je dogovarao s Franjom Tuđmanom, Vladom i Hypo bankom sve oko nabave kredita. On je na kraju to obrazlagao i na Vladi gdje je i donesena odluka i on ga je i potpisao.

Mate Granić je bio čovjek od povjerenja Hypo banke, a kasnije je obavljao i unosne konzultantske poslove. Tužiteljstvo se zadovoljava činjenicom da Eugen Laxa nije potpisao priznanicu, što ni mi ne dovodimo u pitanje, ali to ne znači da je to napravio Ivo Sanader", naglasio je Prodanović dodavši kako su u samoj ponudi Hypo banke za kredit bili navedeni svi detalji dodjele kredita te da stoga nije bilo nikakve potrebe za daljnjim posredovanjem i isplatama provizije.

Prodanović je dodao kako taj dokument još uvijek traže.

Sanaderov odvjetnik se osvrnuo i na priče oko čina pukovnika kojeg bivši premijer ima.

"U javnosti se stvara dojam da se u vrijeme dok su mladi ljudi ginuli na ratištu, Sanader bogatio. Ivo Sanader nije stekao čin pukovnika u loži splitskog HNK već je obavljao odgovorne vojne dužnosti u Dalmaciji. Ne smatra da je radio neka velika herojska djela, ali je sigurno obavljao patriotsku dužnost", rekao je Prodanović. 

Govoreći o ugovaranju kredita s Hypo Prodanović je kazao kako se Sanader u pregovore uključio tek u studenom 1994. godine, i to zbog toga što govori njemački te da njegove ovlasti kao zamjenika ministra vanjskih poslova nisu bile takve da bi bilo kome mogao dati relevantno obećanje za uvođenje na financijsko tržište. 

"Dokazat ćemo općepoznatu stvar da bi samo osoba koja odlučuje u pregovorima mogla odlučiti i o favoriziranju jedne strane, ali da to Sanader, koji je samo tehnički morao realizirati posao, nije bio", kazao je Prodanović. 

Osvrnuo se i na ulogu Eugena Laxa te rekao kako će optužba dokazati da postoji taj čovjek, na čije je ime Hypo banka uplatila brojne provizije kao posredniku u dodjeli kredita u situacijama kada Sanader s time nije imao nikakve veze. 

"Eugen Lax je postojao i na njegovo ime, ili na ime osobe koja se tako predstavljala, isplaćena je provizija ali ta osoba nije Ivo Sanader", kazao je Prodanović, podsjećajući da su nositelji pojedinih tranša i opisivali osobe kojima su davale novac, ali taj je opis bitno različit od fizičkog lika Ive Sanadera, a neki su i izrijekom kazali kako čovjek kojemu su dali novac nije bio Sanader. 

Rekao je da je Lax osoba koja se bavi financijskim konzaltingom i ima moćne prijatelje i veze u financijskim, ali i masonskim krugovima i da su svi u Hypo znali da osoba s tim imenom dobiva provizije, ali da to nije Sanader. 

Sanader: Nisam kriv

Razumijem optužbe i ne smatram se krivim! Kazao je to bivši hrvatski premijer Ivo Sanader nakon što je na početku današnjeg ročišta USKOK-ova tužiteljica Tamara Laptoš pročitala optužnicu kojom ga se tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova RH, pregovarajući s austrijskom Hypo bankom o kreditu vrijednom 140 milijuna austrijskih šilinga za zgrade hrvatskih veleposlanstava, zloupotrijebio položaj i ovlasti te, koristeći teško stanje u kome se nalazila država pogođena ratom, pribavio protupravnu korist od 3,6 milijuna kuna.

USKOK-ova tužiteljica je kazala kako je Sanader, ugovarajući kredit, zatražio da mu se provizija od pet posto, odnosno u iznosu od 7 milijuna šilinga, isplati u dva dijela: nakon uplate kredita i nakon potpisivanja ugovora. Prema riječima tužiteljice, provizija mu je isplaćena u četiri tranše i tu u iznosima od 700.000 austrijskih šilinga, zatim 2,8 milijuna austrijskih šilinga, 930.000 austrijskih šilinga, i konačno, 22. ožujka 1995. godine u iznosu od 2,57 milijuna austrijskih šilinga. 

Desetar JNA, pukovnik HV-a

U 9.35 počelo je suđenje uvodnom riječju suca Ivana Turudića. Na početku suđenja Ivo Sanader iznio je svoje osobne i imovinske podatke.Predstavio se kao doktor znanosti, zaposlen u Hrvatskom saboru, s plaćom od 16.000 kuna. Nakon što je pobrojao svoju imovinu: kuću, automobil, ušteđevinu, kazao je i da je suvlasnik dviju tvrtki u Hrvatskoj i jedne tvrtke u Austriji. Na pitanje o zbirci umjetnina kazao je kako je ona prije godinu dana, na osnovu onoga što je u nju uložio, procijenjena na 1,5 milijuna kuna, ali da se ta vrijednost mijenja a on nije kompetentan procjenjivati je. 

Kazao je kako je služio JNA u Puli i imao čin desetara, a iscrpno je krenuo objašnjavati i svoju ulogu u Domovinskom ratu. Kazao je kako nije bio u Hrvatskoj vojsci, nego je kao intendant splitskog kazališta bio u član Stožera na dalmatinskom području, čiji je zadatak bio pregovori oko zarobljenika. Njegovo opširno izlaganje sudac Turudić je prekinuo, ali je Sanader kazao da je osjećao potrebu da to objasni budući da se, nakon što je prije nekoliko tjedana kazao da ima čin pukovnika HV-a ta informacija popratila s puno cinizma. 

Na pitanje o odličjima, odgovorio je da ima Spomenicu Domovinskog rata "i još mnoga odličja".

Ivo Sanader stigao je u sudnicu nekoliko minuta prije zakazanog početka ročišta u 9.30 sati. Danas je u odijelu i bijeloj košulji, a u sudnici dočekali su ga opet brojni fotoreporteri i novinari.

Prodanović: Sanader se ne osjeća dobro

Oko 9 sati iz Remetinca je na Županijski sud u Zagrebu stigla kolona vozila s bivšim premijerom Ivom Sanaderom kojemu bi u 9.30 sati konačno trebalo početi suđenje zbog ratnog profiterstva, odnosno optužbi da je sredinom '90-tih uzeo 3,6 milijuna kuna provizije od kredita koji je Hrvatska dobila od austrijske Hypo banke. U pratnji dva policijska terenca Sanader je, po već uobičajenoj praksi, kombijem pravosudne policije iz Remetinca dovezen do kolnog sudskog ulaza u Petrinjskoj ulici.

Ulazeći na sud, Sanaderov odvjetnik je kazao kako zdravstvene tegobe bivšeg premijer nisu prestale, ne osjeća se dobro, ali to ne znači da neće biti na raspravi. "Ne možemo to odgađati u nedogled", kazao je Prodanović. 

Odobren je izravni prijenos  početka suđenja Ivi Sanaderu. Na nacionalnim televizijskim i radijskim postajama, odlukom v.d. predsjednika suda Ivana Turudića, koji i vodi proces protiv bivšeg premijera u ovom predmetu, prenosit će se čitanje optužnice za ratno profiterstvo te uvodni govori stranaka. Nakon čitanja optužnice, čime će suđenje i formalno početi, USKOK-ova tužiteljica Tamara Laptoš i Sanaderova obrana trebali bi iznijeti uvodne govore.

Kako je i ranije tvrdio da je nevin očekuje se da će i pred sudskim vijećem suca Ivana Turudića poricati krivnju. Posebno točku optužnice za ratno profiterstvo koju je već "s gnušanjem" odbacio, ističući da se u vrijeme rata kao pukovnik borio za Hrvatsku.

Spajanje slučajeva Hypo i Ina

Nakon tri dana provedena u bolnici Rebro i nekoliko dana u Remetincu, Sanader će danas dobiti priliku izjasniti se o optužnici, a uskoro bi proces za Hypo mogao biti spojen s procesom u predmetu INA-MOL. Naime, za tjedan dana optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu razmotrit će optužnicu USKOK-a u predmetu INA-MOL, te će potvrditi tu optužnicu, odbaciti je ili vratiti USKOK-u na doradu. 

Ako optužnica bude potvrđena, prilično je izvjesno da će taj proces protiv Sanadera biti spojen s predmetom Hypo. Oba su predmeta, naime, u prvostupanjskoj fazi, a kako je Ivo Sanader jedini optuženi na obje optužnice, postoje i razlozi ekonomičnosti. Naime, bilo bi neekonomično uposliti dva sudska vijeća da sude Sanaderu u dva predmeta u kojima je jedini optuženik, a neekonomično bi bilo i trošiti slobodne termine u velikoj dvorani zagrebačkog suda, koja je ionako već zauzeta i suđenjem za aferu Spice. 

Što se tiče istrage protiv Sanadera i ostalih u aferi Fimi-media, HDZ još nije uložio žalbu na rješenje Županijskog suda o blokadi stranačke imovine. Rok za žalbu je tri dana, ali od primitka rješenja, a ne od njegova donošenja, tako da vremena za žalbu još ima. Pravosudni kuloari kalkuliraju s mogućnošću da USKOK podigne više optužnica u tom predmetu - jednu za izvlačenje novca iz državnih poduzeća, a drugu za potrošnju tih novaca za potrebe vladajuće stranke. U svakom slučaju, optužnica u aferi Fimi-media morala bi biti napisana najkasnije sredinom prosinca.