Američki State Department u četvrtak je objavio godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu, u kojem na 16 stranica analizira poštivanje tih prava u Hrvatskoj, od zaštite integriteta pojedinca, prava na pošteno suđenje, slobode izražavanja, vjerskih sloboda do zaštite manjina i radnih prava.

U izvješću se općenito iznose povoljne ocjene o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, ali se bilježe i problemi kao što su zaostaci u pravosuđu, neučinkovito procesuiranje nekih domaćih ratnih zločina, spori povratak imovine vjerskih zajednica, osim Katoličke crkve, te teškoće s kojima se suočavaju srpski povratnici. Spominje se i diskriminacija etničkih manjina, posebno Srba i Roma, nasilje prema ženama, te izvješća o diskriminaciji prema homoseksualcima i oboljelima od HIV/AIDS-a.

Vlada u borbi protiv korupcije

Međutim, State Department ističe napredak na mnogim područjima, poput nestajanja nasilja prema srpskim povratnicima u većini Hrvatske, osim zaleđa Zadra i Šibenika, dovršetak procesa vraćanja srpskih kuća i njihove obnove, a posebno ističe široki društveni angažman hrvatske Vlade na suzbijanju korupcije.

"Tijekom godine Vlada je posvetila posebnu pozornost pravnom i institucionalnom okviru za borbu protiv korupcije, uključujući istrage, procesuiranja, te međuresornu i međunarodnu suradnju", kaže se u izvješću. Opisuje se i rad USKOK-a, te antikorupcijske operacije poput Maestra i Indeksa, te suđenje bivšem ministru obrane Berislavu Rončeviću u "aferi kamioni".

U izvješću se, među ostalim, ističe problem pretrpanih zatvora u Hrvatskoj, s oko 1500 osoba više od kapaciteta, te opisuju mjere koje poduzima Vlada.

Posebno se ističe problem zaostataka u pravosuđu, uz podatak da je u lipnju 2009. u Hrvatskoj bilo 870.538 neriješenih kaznenih i građanskih predmeta.

"Neučinkovito procesuiranje nekih domaćih ratnih zločina ostaje problem", stoji u izvješću, uz napomenu da tužiteljstva u Hrvatskoj rade reviziju svih takvih suđenja koja su u tijeku te presuda u odsutnosti.

Američko Državno tajništvo navodi slučaj Branimira Glavaša osuđenog na 10 godina zatvora zbog utvrđene odgovornosti za ubojstvo sedam civila, te njegovo izbjegavanje kazne bijegom u BiH. "Glavaš službeno ostaje član parlamenta, prima plaću i druge beneficije sve dok presuda ne bude pravomoćna", navodi se.

Također se govori kako je hrvatska Vlada nastavila s radom prema završetku programa za povratak zauzete privatne imovine njihovim zakonitim vlasnicima.

Srbi ne mogu dobiti posao

"Povrat imovine oduzete za vrijeme Drugog svjetskog rata i komunizma ostao je problem", ističe State Department, ukazujući na problem što zakon dopušta povrat imovine samo na osobe koje su bile državljani u vrijeme njegova donošenja, ne i stranim državljanima.

Povrat imovine vjerskih zajednica ostao je problem za sve veće vjerske skupine, osim Islamske zajednice, napominje se.

U poglavlju o slobodi govora i tiska u Hrvatskoj, ukazuje se na problem nastavka "određenog utjecaja Vlade na medije, te na povećanje pritiska komercijalnih interesa". Lokalne vlasti su u vlasništvu oko 70 posto lokalnih medija, pa je njihov rad posebno ranjiv na politički pritisak, ističe se.

State Department citira i upozorenje Hrvatskog novinarskog društva (HND) na Svjetski dana slobode medija u svibnju 2009., da "vlasnici medija i dalje izravno interveniraju u uređivačku politiku".

U poglavlju o vjerskim slobodama u Hrvatskoj u 2009. State Deparment ističe važnost posjeta kardinala Josipa Bozanića spomen-području koncentracijskog logora Jasenovac, unatoč kontroverzama, te postavljanje kamena temeljca za odgađanu gradnju džamije u Rijeci.

Kod pitanja slobode kretanja i zaštite izbjeglica, izvješće ističe probleme s prebivalištem za srpske izbjeglice koji nemaju hrvatsko državljanstvo.

Također se ističe da "Vlada sporo nastavlja program rješavanja zahtjeva osoba, uglavnom etničkih Srba, koji su imali stanarsko pravo u društvenim stanovima prije rata, ali su ga izgubili tijekom rata", uz podatak o 13.695 tih zahtjeva, od čega 4576 u gradovima.

Govori se i o nastavku diskriminacije Srba na više područja "uključujući izvršenje pravde, zapošljavanje i stanovanje".

"Etnički Srbi u ratom pogođenim područjima i dalje su subjekt društvenog uznemiravanja i diskriminacije, a lokalne vlasti nekada odbijaju zaposliti kvalificirane Srbe, čak iako se nijedan Hrvat ne javi na natječaj.

Bračno nasilje i dalje problem

Sedam godine nakon donošenja Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, vlasti nisu provele odredbu o razmjernom zapošljavanju manjina u javnom sektoru, gdje one čine najmanje 15 posto stanovništva", ističe se.

U poglavlju o diskriminaciji, društvenom zlostavljanju i trgovini ljudima, kaže se da "nasilje nad ženama, uključujući bračno nasilje, nastavlja biti problem", te da su policijski dužnosnici skloni tretirati to nasilje kao prekršaj, što rezultira manjim, uglavnom novčanim kaznama. Pomoć žrtvama nasilja je ograničena, a u Hrvatskoj djeluje 17 skloništa za žene, dodaje se.

Ističe se i problem da žene dobivaju niže plaćena radna mjesta, te da u javnom i privatnim sektoru zarađuju u prosjeku 10,8 posto manje od muškaraca.

Kod zaštite prava djece upozorava se na problem prepreka u obrazovanju romske djece, uključujući diskriminaciju u školama i manjak potpore roditelja. Istodobno se kaže da je Hrvatska različitim mjerama, uspjela učetverostručiti broj romskih učenika od 2005.

Kod tretmana hendikepiranih osoba spominju se napori Vlade koja vodi 10 savjetodavnih centara za te osobe i roditelje, te skrbi o njihovu zapošljavanju.

State Department izvješćuje o i nekim nasilnim postupcima prema homoseksualcima, biseksualcima i transeksualcima u Hrvatskoj, uključujući prosvjede tijekom lipanjskog Gay Pridea u Zagrebu.

U poglavlju o radnim pravima State Department ističe da minimalna plaća od 2814 kuna ne osigurava pristojan život hrvatskom radniku i obitelji, kao i da je prosječna plaća iz lipnja 2009. od 5370 kuna bila manja od troškova života četveročlane obitelji u iznajmljenom stanu, koji su iznosili 6316 kuna.