Rektor Bjeliš pozvan je da sudjeluje u radu novog povjerenstva koje će se baviti Zakonom o sveučilištu i pristiglim komentarima i prijedlozima izmjene pojedinih članaka toga zakona. Formirat će se i povjerenstva za preostala dva zakona - Zakon o znanosti i Zakon o visokom obrazovanju.

Ministarstvo najavljuje da će članovi povjerenstava biti prorektori, ravnatelji instituta i "neki drugi ljudi iz struke". Po kojem će se principu birati članovi povjerenstva, ponovno nije poznato. Također nije poznato hoće li biti javne rasprave o izmijenjenim prijedlozima zakona ni kada bi nacrti trebali ići na prvo čitanje u Sabor.

Rektor Bjeliš je, zbog specifičnosti Sveučilišta u Zagrebu, tijekom javne rasprave glasnije od ostalih rektora davao primjedbe na nacrte prijedloga zakona ističući kako se njima odustaje od obrazovanja kao javnog dobra, ruši autonomija sveučilišta i zanemaruje istraživačka uloga sveučilišta.

Pristanak na korigiranje zakona čija je bit komercijalizacija te tržišna i politička regulacija znanosti i visokog obrazovanja daje naslutiti da će dio akademske zajednice popustiti Ministarstvu jer će "biti uključeni u proces donošenja odluka".

Nacrti prijedloga zakona iznimno su štetni po javna sveučilišta i institute te ih se treba, kao što su to već sugerirale brojne sastavnice, u potpunosti odbaciti i oduprijeti im se. Kozmetičke izmjene i hinjeno uključivanje struke u prepravljanje nepopravljivih zakona potpuno su neprihvatljive. Ukoliko želimo sačuvati javna sveučilišta i njihovu autonomiju, profesori i nastavnici, znanstvenici i studenti moraju ustrajati u zajedničkoj borbi.