24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- Protiv (su)spaljivanja smeća u cementarama/ Prosvjed
- Javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u
- "1000 ZA-ŠTO o EU" o izborima i drugačijoj Europi
- Predavanje o permakulturi
- Kako što bolje uklopiti postrojenja obnovljivih izvora energije u prostor i društvo?/ Okrugli stol
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- → Više
- Dokumentarni film i tribina o prehrambenim poremećajima
- Zatvaranje sezone "Bookvice" uz "The Split Mind"
- Izložba plakata u galeriji "Jogurt"
- Bajssek – biciklističke mape grada Osijeka/ Izložba
- Prikazivanje filma "Nevrijeme" i diskusija o problemu silovanja u ratu
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- 5. sisački ekološki filmski festival SEFF
- Šesti Festival židovskog filma
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Izradite veliku skulpturu bicikla u Trešnjevci
- Media Mediterranea 2012/ Natječaj za prijavu projekata
- Natječaj udruge Xplore FrankfurtRheinMain za mlade novinare
- Poziv mladim Zagrepčanima na davanje doprinosa u razvoju aktivnosti za mlade
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- → Više
Deutsche welle
- Politika Iluzija o jednostavnom izlasku iz krize
- Panorama Drugo polufinale Eurosonga "napetije"
- Gospodarstvo EU želi pokrenuti rast, a od Grčke zahtijeva poštivanje ugovora
- Kultura Lovci na plagijate
- Priča dana Karaoke u borbi za pismenost
'NOVAC U ŠKOLSTVO, A NE U VOJSKU!'
Studenti Zagreba i Pule pridružili su se međunarodnom prosvjedu protiv komercijalizacije školstva u kojem su sudjelovali studenti iz još dvadesetak zemalja diljem svijeta.
Istaknuvši svoje specifične ciljeve, a to je besplatno studiranje za sve, i s time u vezi veće ulaganje iz državnog proračuna u visoko obrazovanje, više od tisuću i petsto zagrebačkih studenata te četristotinjak njihovih kolegica i kolega iz Pule okupilo se da bi vladajućim strukturama ukazalo na nedosljednost njihovih političkih poruka i stvarnog djelovanja. Naime, u državi koja teži da postane društvom znanja, visoko obrzovanje svake godine postaje sve nedostupnije.
Od 1991. do 2006. ukupan se broj studenata povećao za 82 posto, dok se broj studenata koji sami (su)financiraju svoj studij povećao za 814 posto, ukazali su na poražavajuću statistiku nezadovoljni studenti.
Naoružani transparentima poput Nemamo što izgubiti osim školarina, Tko sije bijedu, žanje gnjev, Novac u školstvo, a ne u vojsku, prosvjednici su se u Zagrebu sastali pred muzejom Mimara u 12 sati. Najviše ih je došlo iz pravca Filozofskog fakulteta čiji je dekan Miljenko Jurković i sam podržao zahtjeve. Zagrebački prosvjed podržao je i Nezavisni sindikat znanost, čiji je predsjednik Vilim Ribić podsjetio da na Sveučilištu vlada bezvlađe zbog kojeg se ono ne može očitovati ni pozitivno ni negativno o ovom problemu.
Takvu je situaciju svojim istupom posvjedočio i Tonko Čurko, prorektor za poslovanje, koji se pred studentima okupljenim ispred HNK pojavio u svečanoj odori s proslave dana Sveučilišta da bi rekao: Podržao bih zahtjeve studenata, da su oni realni. Nakon što mu je Andrea Milat, jedna od organizatorica prosvjeda, objasnila da takvo što nije nerealno jer država za saborske mirovine izdvaja 55 milijuna kuna godišnje, a za sudjelovanje u okupaciji Afganistana 250, dok je za prošlu godinu izdvojeno 78 milijuna kuna za obrazovanje prorektor je samo odmahnuo glavom rekavši da je to visoka politika i da on za to nije nadležan, te se vratio na svoju proslavu.
Već uobičajeno prebacivanje odgovornosti Sveučilišta na Ministarstvo, i obratno, nije iznenadilo nikoga, a prosvjednici su se zaputili prema Katarininom trgu gdje su glasnim skandiranjem parola Besplatno školstvo i Plaćam školarinu, nemam za stanarinu pokušali privući pažnju Vlade.
Pulski studenti su se okupili na glavnom gradskom trgu, i osim navedenih zahtjeva, također ukazali i na sustavno zanemarivanje njihovog sveučilišta. Podršku im je dao i gradonačelnik Boris Miletić.
Na našem sveučilištu ima 3000 studenata, a nas se okupilo oko 400, što nije zanemariva brojka, izjavio je Aleksandar Tomino, jedan od organizatora prosvjeda i predsjednik tamošnjeg Studentskog zbora. Sama činjenica da Studentski zbor organizira ovakav prosvjed iznenađujuća je, sjetimo li se izdajničke uloge koju su u dosadašnjim prosvjedima igrali članovi iste udruge u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, i drugim gradovima.
Ministarstvo, koje se nije službeno očitovalo, a kojemu je s prosvjeda upućeno pismo, dosad je već trebalo naučiti kako da reagira u ovakvim situacijama, s obzirom na to da su mu u protekloj godini adresirana dva studentska i jedan srednoškolski prosvjed. Bit će zanimljivo vidjeti na koji će način objasniti da bi se zemlja koju je unatrag deset godina najviše zamarao odljev mozgova, u skoroj budućnosti mogla susretati s uvozom stručnjaka koji će dolaziti iz zemalja poput Indije ili Kine. Takvo karikiranje doduše i nije daleko od istine ima li se u vidu da prosječnom studentu danas treba najmanje 30 000 kuna godišnje, a ta će brojka, sudeći prema planovima sveučilišta i ministarstva samo rasti. U isto vrijeme država izdvaja manje od 2 posto iz svog proračuna za visoko školstvo. Politika koja je zagovarala provedbu bolonjske deklaracije po brzom postupku, dovevši pritom sveučilišta u nezavidan položaj da se moraju nositi s izazovima za koja nisu spremna i izazvala anomiju u kojoj su mogući različiti tipovi malverzacija, koje je sad moguće riješiti jedino preko leđa roditelja čija djeca žele studirati, morala bi odgovoriti na pitanje koje se danas počelo otvoreno postavljati: tko će ubuduće imati privilegiju da može obrazovati svoje dijete?
Komercijalizacija školstva nije samo boljka Hrvatske jer u prosvjedu sudjeluju i zemlje poput Australije, Austrije, Izraela, Irske i Italije, ali nije nezaobilazna. Među tim zemljama nema Danske jer oni imaju zakon koji osigurava besplatno školstvo. Ali nema također ni Estonije ni Bjelorusije koje su shvatile važnost ulaganja u obrazovanje. Estonija ima jednu od najbrže rastućih ekonomija u svijetu, rekao je Alen Sućeska, jedan od organizaotra prosvjeda.
Hoće li izlazak studenata na ulice natjerati vladajuće strukture na promišljanje o potrebi stvaranja stvarnih uvjeta za izgradnju društva znanja, ili će obrazovanje, kao i zdravstvo, postati privilegija? Ili će se vlast okrenuti objašnjenjima o potrebi smanjenja godina studiranja i poticanja studenata na rad, stvaranja autonomnog sveučilišta, tržišnim uvjetima i slično, pošto ovaj put prosvjed nije moguće sanirati brzom i jednokratnom povlasticom besplatnog studiranja za jednu godinu i jednu generaciju?
Sudeći prema prvim reakcijama u emisiji Hrvatska uživo, u kojoj su sudjelovali glasnogovornik Ministarstva Duje Bonacci, i državni tajnik za visoko školstvo Radovan Fuchs, odgovorni će radije pribjegnuti floskulama i statistikama čija moć brojki nije uspjela održati samo jednog ministra na vlasti, i za koje smo već imali priliku vidjeti kako se izvrću. Može li obrazovanje postati prioritet, ili loše obrazovne politike nemaju sposobnost generiranja kratkoročno vidljivih, dovoljno tragičnih i štetnih učinaka da bi dovele do promjena?
O autorici:
Mašenjka Bačić je diplomirana sociologinja i studentica komparativne književnosti i španjolskog jezika. Članica je redakcije H-altera i suradnica Slobodne Dalmacije.
Kampanja Pravo na obrazovanje:
Ovaj tekst je objavljen u sklopu Kolumne Pravo na obrazovanje. Kolumna je jedna od aktivnosti projekta Kampanja Pravo na obrazovanje koji provodi Institut za razvoj obrazovanja. Cilj projekta je promicanje ljudskog prava na visoko obrazovanje u Hrvatskoj. H-Alter je partner na projektu, a projekt podupire Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Prethodno objavljeno u sklopu ovoga ciklusa:
Hajrudin Hromadžić: 'BOLONJA' NA SJEVERNOAMERIČKI NAČIN - 2. dio
Hajrudin Hromadžić: 'BOLONJA' NA SJEVERNOAMERIČKI NAČIN - 1. dio
Karin Doolan i Teo Matković: KOGA NEMA?
Teo Matković: ČEMU SLUŽI DIPLOMA?
Vesna Kovač: KAKO POVEĆATI PRISTUP VISOKOM OBRAZOVANJU
Danijela Dolenec: Snimka Lisabonskog procesa; IZVORI NEJEDNAKOSTI U OBRAZOVANJU
Thomas Farnell: PRAVO NA VISOKO OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ
Istaknuvši svoje specifične ciljeve, a to je besplatno studiranje za sve, i s time u vezi veće ulaganje iz državnog proračuna u visoko obrazovanje, više od tisuću i petsto zagrebačkih studenata te četristotinjak njihovih kolegica i kolega iz Pule okupilo se da bi vladajućim strukturama ukazalo na nedosljednost njihovih političkih poruka i stvarnog djelovanja. Naime, u državi koja teži da postane društvom znanja, visoko obrzovanje svake godine postaje sve nedostupnije.
Od 1991. do 2006. ukupan se broj studenata povećao za 82 posto, dok se broj studenata koji sami (su)financiraju svoj studij povećao za 814 posto, ukazali su na poražavajuću statistiku nezadovoljni studenti.
Naoružani transparentima poput Nemamo što izgubiti osim školarina, Tko sije bijedu, žanje gnjev, Novac u školstvo, a ne u vojsku, prosvjednici su se u Zagrebu sastali pred muzejom Mimara u 12 sati. Najviše ih je došlo iz pravca Filozofskog fakulteta čiji je dekan Miljenko Jurković i sam podržao zahtjeve. Zagrebački prosvjed podržao je i Nezavisni sindikat znanost, čiji je predsjednik Vilim Ribić podsjetio da na Sveučilištu vlada bezvlađe zbog kojeg se ono ne može očitovati ni pozitivno ni negativno o ovom problemu.
Takvu je situaciju svojim istupom posvjedočio i Tonko Čurko, prorektor za poslovanje, koji se pred studentima okupljenim ispred HNK pojavio u svečanoj odori s proslave dana Sveučilišta da bi rekao: Podržao bih zahtjeve studenata, da su oni realni. Nakon što mu je Andrea Milat, jedna od organizatorica prosvjeda, objasnila da takvo što nije nerealno jer država za saborske mirovine izdvaja 55 milijuna kuna godišnje, a za sudjelovanje u okupaciji Afganistana 250, dok je za prošlu godinu izdvojeno 78 milijuna kuna za obrazovanje prorektor je samo odmahnuo glavom rekavši da je to visoka politika i da on za to nije nadležan, te se vratio na svoju proslavu.
Već uobičajeno prebacivanje odgovornosti Sveučilišta na Ministarstvo, i obratno, nije iznenadilo nikoga, a prosvjednici su se zaputili prema Katarininom trgu gdje su glasnim skandiranjem parola Besplatno školstvo i Plaćam školarinu, nemam za stanarinu pokušali privući pažnju Vlade.
Pulski studenti su se okupili na glavnom gradskom trgu, i osim navedenih zahtjeva, također ukazali i na sustavno zanemarivanje njihovog sveučilišta. Podršku im je dao i gradonačelnik Boris Miletić.
Na našem sveučilištu ima 3000 studenata, a nas se okupilo oko 400, što nije zanemariva brojka, izjavio je Aleksandar Tomino, jedan od organizatora prosvjeda i predsjednik tamošnjeg Studentskog zbora. Sama činjenica da Studentski zbor organizira ovakav prosvjed iznenađujuća je, sjetimo li se izdajničke uloge koju su u dosadašnjim prosvjedima igrali članovi iste udruge u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, i drugim gradovima.
Ministarstvo, koje se nije službeno očitovalo, a kojemu je s prosvjeda upućeno pismo, dosad je već trebalo naučiti kako da reagira u ovakvim situacijama, s obzirom na to da su mu u protekloj godini adresirana dva studentska i jedan srednoškolski prosvjed. Bit će zanimljivo vidjeti na koji će način objasniti da bi se zemlja koju je unatrag deset godina najviše zamarao odljev mozgova, u skoroj budućnosti mogla susretati s uvozom stručnjaka koji će dolaziti iz zemalja poput Indije ili Kine. Takvo karikiranje doduše i nije daleko od istine ima li se u vidu da prosječnom studentu danas treba najmanje 30 000 kuna godišnje, a ta će brojka, sudeći prema planovima sveučilišta i ministarstva samo rasti. U isto vrijeme država izdvaja manje od 2 posto iz svog proračuna za visoko školstvo. Politika koja je zagovarala provedbu bolonjske deklaracije po brzom postupku, dovevši pritom sveučilišta u nezavidan položaj da se moraju nositi s izazovima za koja nisu spremna i izazvala anomiju u kojoj su mogući različiti tipovi malverzacija, koje je sad moguće riješiti jedino preko leđa roditelja čija djeca žele studirati, morala bi odgovoriti na pitanje koje se danas počelo otvoreno postavljati: tko će ubuduće imati privilegiju da može obrazovati svoje dijete?
Komercijalizacija školstva nije samo boljka Hrvatske jer u prosvjedu sudjeluju i zemlje poput Australije, Austrije, Izraela, Irske i Italije, ali nije nezaobilazna. Među tim zemljama nema Danske jer oni imaju zakon koji osigurava besplatno školstvo. Ali nema također ni Estonije ni Bjelorusije koje su shvatile važnost ulaganja u obrazovanje. Estonija ima jednu od najbrže rastućih ekonomija u svijetu, rekao je Alen Sućeska, jedan od organizaotra prosvjeda.
Hoće li izlazak studenata na ulice natjerati vladajuće strukture na promišljanje o potrebi stvaranja stvarnih uvjeta za izgradnju društva znanja, ili će obrazovanje, kao i zdravstvo, postati privilegija? Ili će se vlast okrenuti objašnjenjima o potrebi smanjenja godina studiranja i poticanja studenata na rad, stvaranja autonomnog sveučilišta, tržišnim uvjetima i slično, pošto ovaj put prosvjed nije moguće sanirati brzom i jednokratnom povlasticom besplatnog studiranja za jednu godinu i jednu generaciju?
Sudeći prema prvim reakcijama u emisiji Hrvatska uživo, u kojoj su sudjelovali glasnogovornik Ministarstva Duje Bonacci, i državni tajnik za visoko školstvo Radovan Fuchs, odgovorni će radije pribjegnuti floskulama i statistikama čija moć brojki nije uspjela održati samo jednog ministra na vlasti, i za koje smo već imali priliku vidjeti kako se izvrću. Može li obrazovanje postati prioritet, ili loše obrazovne politike nemaju sposobnost generiranja kratkoročno vidljivih, dovoljno tragičnih i štetnih učinaka da bi dovele do promjena?
O autorici:
Mašenjka Bačić je diplomirana sociologinja i studentica komparativne književnosti i španjolskog jezika. Članica je redakcije H-altera i suradnica Slobodne Dalmacije.
Kampanja Pravo na obrazovanje:
Ovaj tekst je objavljen u sklopu Kolumne Pravo na obrazovanje. Kolumna je jedna od aktivnosti projekta Kampanja Pravo na obrazovanje koji provodi Institut za razvoj obrazovanja. Cilj projekta je promicanje ljudskog prava na visoko obrazovanje u Hrvatskoj. H-Alter je partner na projektu, a projekt podupire Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Prethodno objavljeno u sklopu ovoga ciklusa:
Hajrudin Hromadžić: 'BOLONJA' NA SJEVERNOAMERIČKI NAČIN - 2. dio
Hajrudin Hromadžić: 'BOLONJA' NA SJEVERNOAMERIČKI NAČIN - 1. dio
Karin Doolan i Teo Matković: KOGA NEMA?
Teo Matković: ČEMU SLUŽI DIPLOMA?
Vesna Kovač: KAKO POVEĆATI PRISTUP VISOKOM OBRAZOVANJU
Danijela Dolenec: Snimka Lisabonskog procesa; IZVORI NEJEDNAKOSTI U OBRAZOVANJU
Thomas Farnell: PRAVO NA VISOKO OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ
prethodno1
Vezane vijesti
Želimo studirati, odbijamo platiti + FOTOGALERIJA!
Velik broj studenata Filozofskog fakulteta ne zna hoće li tijekom listopada morati izdvojiti šest tisuća kuna za nastavak studiranja,…
Objavljeno: 28.09.2011.
Bez školarina do izbora
Na današnjoj izvanrednoj sjednici vijeća Filozofskoga fakulteta u Zagrebu je dogovoreno da se studentima druge i treće godine neće…
Objavljeno: 17.10.2011.
Slijedi blokada referade
Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta u ponedjeljak će blokirati fakultetsku referadu zbog odluke Fakulteta da će naplaćivati…
Objavljeno: 01.10.2011.
Ispunite obećanja
Vijeće Filozofskog fakulteta: Sveučilište i fakulteti prisiljavaju se da troškove održavanja djelatnosti prebacuju na studente i da…
Objavljeno: 29.09.2011.
Skupština FPZ-a: Novac za školarine se mora naći
SDP-ov prijedlog sastoji se od izmjene članka 86. Zakona o visokom obrazovanju. Država tako ne bi subvencionirala školarine redovnih…
Objavljeno: 17.06.2009.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
22.05.
Muke po doprinosima
Država je odlučila disciplinirati naplatu doprinosa i napuniti proračun, ne mareći pritom previše za radnike
21.05.
Potvrđen stečaj nad Jadrankamenom
Visoki trgovački sud odbio je žalbu Nezavisnog sindikata Jadrankamena na otvaranje stečaja
19.05.
Zbog Kineza nova uhićenja u Zagrebu
Nakon što je u petak uhićen aktivist Građanske akcije koji je pred zgradom Vlade, dok je prolazila kineska delegacija, preko megafona uzviknuo: "Free Tibet", u subotu su uslijedila nova hapšenja
19.05.
Jadrankamen poziva na skup u Pučišćima
Radnici i sindikati Jadrankamena za danas u 14 sati najavili su skup u Pučišćima kojim žele Vladi poručiti da mora promijeniti politiku stečajeva
18.05.
Pomozite "Zagreb Pride-u"
Organizatorima "Zagreb Pride-a" je za redare i niz drugih troškova potrebno ukupno 15 tisuća kuna, a dosad je prikupljeno oko četiri tisuće kuna
18.05.
Kad posao znači europski otpad
Birati između tuđeg kruha i svog zdravlja - ne mogu zamisliti moralno težu i ljudski strašniju dilemu, piše Jurica Pavičić.
18.05.
Zbog Kineza ukinuli slobodu govora
Policija je danas privela aktivista "Građanske akcije" koji je u blizini Markova trga uzviknuo "Free Tibet"
dodaj komentar 15 komentara
a da bude evoluci ja
ako te jako zanima moze se naci interesantnih stvari, ali te odmah dobronamjerno upozoravam, pripremi se! kada pocnes nailaziti na nerealno velike cifre u kombinaciji s nebuloznim objasnjenjima, ufffff, otvori pivu, zapali i smiri se pa nastavi dalje, ima se sta za citat, a ako mislis da je to lose sjeti se gdje je tek ono sto se "presucuje" :-/
p.s. da, gnjev siju vec predugo... pa ce i bijes biti odgovarajuc!
our time will come
O kvaliteti naših mladih studenata najbolje govore podaci koje iznose. Spominju Austriju koja ulaže mali postotak BDP-a u kao loš primjer i Grčku kao dobar!!! Nitko od njih nije pogledao ukupne brojke jer bi tada vidjeli da je Austrija po ulaganjaim među prvih 5 zemalja EU a Grčka na samom začelju. GLUPI zahtjevi sa još glupljim usporedbama ( mirovine, vojska u Afganistanu ...) najbolje pokazuju nisku razinu naših studenata te njihovu ograničenost. A kada kroz koju godinu na naše tržište dođu stranci koji nisu prosvjedovali i hranili svoj ego nego su radili te vrijeme potrošili na što korisniji način tada, tek tada će biti žalosno.
zašto se nitko od odvih pametnih mladih ljudi ne kandidira i pokuša vodit stvari?
oni kazu da se oni ne bave politikom. ...
@ kastrirani kući ljubimac: ne znm zašto uopće odgovaram - o kvaliteti našg društva najbolje govore ovakvi komentari kmetovskog mentaliteta, slijepi za promjene ukoliko ne dolaze odozgo, ako nisu provedene ''ediktom'' nepodržavanje svega što autoritet nije potvrdio kao prolazno, nedostatak solidarnosti, društvena nesvjest...
idiotizam je prosjek...
Kastriranog kućnog ljubimca doživljavam kao uteg, proizvod neke visoke privatne škole, komformista i marionetu...:)
Opaska
na govor Vilima Ribića održanog 05.11.2008. godine u sklopu studentskih prosvjeda za besplatno obrazovanje – Međunarodni dan djelovanja protiv komercijalizacije obrazovanja
Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Vilim Ribić, tijekom svojeg govora prosvjednicima okupljenim pred muzejom Mimara 05.11.2008. godine iskoristio je prilikom opisivanja trenutne situacije na Sveučilištu u Zagrebu, riječ anarhija kao sinonim za kaos i nered. Osjećamo odgovornost reagirati na takvo korištenje tog pojma.
Iako smo svjesni dugogodišnje prakse korištenja pojma anarhizam kao sinonima za kaos u svakodnevnom govoru, ovim putem poručujemo kako se tome suprotstavljamo te ćemo i ubuduće reagirati na takvo korištenje pojma, bez obzira radilo se to nehotično ili ciljano.
Anarhizam odnosno anarhija nisu kaos i nered niti ih treba povezivati sa slikom despotske, samovoljne vladavine jačega, što se pod patronatima svih vlasti, oporbi i drugih oligarhijskih ili stranačkih struktura zagovara i čini.
Anarhizam je oblik nehijerarhijske, samoupravne i federalističke organizacije društva temeljen na jednakosti i slobodi, uz nužno poistovjećivanje slobode i odgovornosti, odnosno društveni pokret koji teži takvom društvu. To je otpor prema, odnosno odsustvo iracionalnih autoriteta i vlasti (vlast je iracionalni autoritet, jer autoritetu koji je baziran na razumu nije potrebna dimenzija prisile).
Opetovano izjednačavanje anarhizma s kaosom samo je jedna od fatamorgana kojom vlast i njeni protagonisti održavaju svoje pozicije u današnjem nepravednom društvenom uređenju baziranom na hijerarhiji i podijeljenosti. Za strukture koje golem napor ulažu u ustrojavanje savršenog sistema za dresuru i eksploataciju, naravno da je anarhija kaos a anarhizam prijetnja. Svaka vlast strahuje od samoorganiziranog pravednog društva, te se na sve moguće načine trudi zatrti i samu ideju o takvom društvu. Jedan od tih načina je i ’akademska’ demonizacija anarhizma koja se, osim svakodnevno u cjelokupnom školskom sustavu, provodi i kroz manipulativne javne istupe i govore potpomognute medijskim strukturama odanih sprezi kapitala i vlasti.
Posebno žalosti što se žrtvom takve indoktrinacije pokazao jedan sindikalni vođa, s obzirom na nemjerljiv i nezaobilazan utjecaj anarhizma na sindikalizam i uopće povijest radničkog pokreta. Primijetimo za kraj i to da je u povijesti radničke borbe radništvo bilo u pobjedonosnoj ofenzivi dok se vodilo anarhističkim principima, a da je prihvaćenjem sindikalne birokracije, hijerarhije i doktrine „socijalnog partnerstva“, odnosno klasnog mira, dospjelo u situaciju gdje ne uspijeva niti očuvati ono što su izborile prošle generacije.
Uz podršku svim studentima i radnicima:
Jedan svijet! Jedna borba! Znanje nije roba!
Nacionalno tajništvo Mreže anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja (MASA)
Email: kontakt@masa-hr.org
Tel. (+ 385) 95 / 835-1085
Web: http://www.masa-hr.org
***
Snimka govora Vilima Ribića sa studentskih prosvjeda 5.11.2008
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/studenti-prosvjedovali-trazeci-besplatno-visoko-skolstvo.html
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.