Novi zahtjev seljaka

Hrvatski seljački savez od Vlade traži povećanje poticaja za pšenicu za 50 posto kako bi se poljoprivrednici zaštitili od gubitaka uslijed enormnog porasta troškova zadnjih godina S tim poticajem bi poljoprivrednici imali bolju pregovaračku poziciju, mogli bi mirnije razgovarati o cijeni pšenice i tada bi ta cijena mogla biti prilagođenija i onima koji je otkupljuju, istaknuo je.

Ukoliko njihov prijedlog ne bude prihvaćen Hrvatski seljački savez će, kazao je Mavrović, stati iza seljačkih udruga koje traže zaštitnu cijenu pšenice od 1,25 kuna za kilogram.

Na novinarsko pitanje znači li da će ukoliko Vlada ne prihvati njihov prijedlog o povećanju poticaja Savez stati uz udruge i po pitanju prosvjeda, ukoliko do njih dođe, Željko Mavrović je odgovorio "sačekajmo današnji sastanak" poljoprivrednika i predstavnika Vlade.

Pritom je istaknuo i kako zaštitna cijena pšenice ili bilo kojeg poljoprivrednog proizvoda ne postoji u Europskoj uniji (EU).

- Država može dati subvenciju, može pomoći, ali ne može zaštititi niti jednog proizvođača. Proizvođač mora biti svjestan da izlazi na slobodno tržište, a EU je upravo to, mi smo odlučili biti dio EU i moramo se ponašati u skladu pravilima koja tamo vrijede - rekao je Mavrović.

Dodao je kako se problematika pšenice i kukuruza ponavlja iz godine u godinu te kako to nije stanje koje može dugo trajati i nije dobro za državu niti za poljoprivredu.

U Hrvatskoj je još uvijek puno gospodarstava koja se bave isključivo pšenicom i kukuruzom, što se pokazuje neodrživim te iz Hrvatskog seljačkog saveza preporučuju da se već ovu jesen krene u sjetvu onih kultura za koje poljoprivrednik zna da ima otkupljivača i određenu cijenu koja mu odgovara.

Poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj morat će postati raznovrsnija, morat će se okrenuti drugim kulturama kojima se do sada nisu bavila, kako bi se mogla prilagoditi potrebama tržišta, istaknuto je.

Mavrović nužnim smatra i osnivanje klastera, a preporučio je poljoprivrednim gospodarstvima da se uključe u sustav PDV-a, jer je još uvijek velik broj gospodarstava koje primaju poticaje, ulaze u sustav kapitalnih ulaganja, a nisu u sustavu PDV-a.

Potrebno je neko vrijeme prilagodbe, ali ulaskom u sustav PDV-a poljoprivrednici pokazuju svoju vjerodostojnost, svoj angažman, svoju vrijednost i jedino tako mogu ravnopravno sudjelovati u poduzetničkom načinu djelovanja, kazao je Mavrović.