24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- "1000 ZA-ŠTO o EU" o izborima i drugačijoj Europi
- Predavanje o permakulturi
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- → Više
- Bajssek – biciklističke mape grada Osijeka/ Izložba
- Prikazivanje filma "Nevrijeme" i diskusija o problemu silovanja u ratu
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Media Mediterranea 2012/ Natječaj za prijavu projekata
- Natječaj udruge Xplore FrankfurtRheinMain za mlade novinare
- Poziv mladim Zagrepčanima na davanje doprinosa u razvoju aktivnosti za mlade
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- → Više
Deutsche welle
- Politika Nacionalizmi u europskoj čekaonici
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Smije li Grčka uopće napustiti eurozonu?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana Hannelore ili Angela? Koju Nijemci više vole?
O politici ovisan - Nezavisni sindikat
Borba protiv nacrta zakonâ započela je mjesecima prije nego što je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja krenuo u ofenzivu. Priopćenje Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 25. listopada 2010., Otvoreno pismo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 20. siječnja 2011., Izjava za medijske Inicijative Akademska solidarnost od 02. veljače 2011., samo su neke od prvih reakcija akademske zajednice koje su pokrenule borbu za odbacivanje prijedloga nacrta zakonâ.
Reakcija Nezavisnog sindikata je izostala čak i onda kada se dr. sc. Saši Blagusu, višem znanstvenom suradniku sa Zavoda za eksperimentalnu fiziku na Institutu Ruđer Bošković, prijetilo otkazom jer je javno osudio ravnateljicu IRB-a zbog podržavanja nacrta zakonâ. Možda kolega nije član Nezavisnog sindikata, pa shodno tome nema pravo na zaštitu svojih radničkih, ljudskih ili ustavnih prava. Možda su mu trebali ponuditi pristupnicu i uplatnice za članstvo, jer je upravo to povjerenica NSZVO-a na Filozofskom fakultetu u Splitu ponudila lektorima kada su joj se obratili za pomoć. Kapitalizacija usluga je očito istinski stav NSZVO-a: plati pa ćeš dobiti uslugu. Stoga i ne čudi što je NSZVO, sudjelujući u pisanju nacrta zakonâ, pristao na privatizaciju i komercijalizaciju visokog obrazovanja i znanosti.
Kao režimski ustrojena grupacija, koja se bori za radnička prava ruku pod ruku s Vladom koja opetovano desetljećima ta ista prava gazi, Nezavisni sindikat, aktivno sudjelujući u kreiranju nacrta prijedloga zakona o znanosti, sveučilištu i visokom obrazovanja, među ostalim igračima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, pristaje na netransparentnu, nedemokratsku i nadasve mutnu proceduru oblikovanja paketa zakona koji se zalažu za:
- definiranje znanstvenih novaka kao potrošne robe ili Ribićevim rječnikom "oni su kao nogometaši" (prema nacrtima zakonâ mladi znanstvenici, osim o svojoj produktivnosti, angažmanu, sposobnosti, izvrsnosti pa čak i genijalnosti za prelazak na više znanstveno ili znanstveno-nastavno radno mjesto (odnosno u viši platni razred), ovise o nacionalnoj strategiji Vlade RH, strategiji sveučilišta koja mora biti kompatibilna s nacionalnom strategijom, gospodarskim pravnim subjektima (privatnim firmama) i tijelima državne uprave, odnosno lokalne samouprave - čl. 42, točka 5, nacrt Zakonâ o znanstvenoj djelatnosti
- definiranju znanosti kao proizvodne djelatnosti (čl. 3. i 4. nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti "cilj znanosti je razvoj novih proizvoda, proizvodnih postupaka i usluga" kojima je jasno istaknut cilj nacrta zakonâ koji se može sažeti u tržišnu maksimu "kupac je uvijek u pravu")
- politizaciju sveučilišta preko tzv. Sveučilišnih vijeća (članove Sveučilišnog vijeća imenuje Vlada u istom omjeru kao i senat (4+4+1), koji odlučuje o svim pitanjima sveučilišta, a senatu se oduzima bilo kakvo pravo odluke)
- rektora kao političku mecenu (Sveučilišno vijeće, u kojem sjede 4 osobe koje imenuje Vlada, potvrđuje i smjenjuje rektora - čl. 12. nacrta Zakona o sveučilištu)
- rektora kao managera-lidera (u uvodnom tekstu nacrta Zakona o sveučilištu stoji: "Uvođenje programskih ugovora nije moguće ostvariti bez dubinskih zahvata u upravljačke strukture i općenito strukturu sveučilišta" i dalje: "Za uspjeh sustava programskih ugovora najvažnije je jamstvo njihove provedbe, a upravo je to nemoguće jamčiti bez jakih upravljačkih tijela na razini sveučilišta, odnosno bez jakog rektora koji ima mandat pregovarati o programskom ugovoru, potpisati ga i skrbiti za njegovu dosljednu provedbu");
- politizaciju znanosti i visokog obrazovanja te dokidanje autonomije sveučilišta (prema nacrtima Zakona o znanstvenoj djelatnosti i Zakona o visokom obrazovanju ukidaju se znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, a uvode se znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta; radna mjesta su determinirana programskim ugovorima jer se ukupni javni proračun javnih sveučilišta (čl. 17. nacrta Zakona o sveučilištu) i javnih instituta (čl. 58. nacrta Zakona o znanstvenoj djelatnosti) doznačuje putem programskih ugovora.
Programski ugovori sklapaju se između sveučilišta i Vlade RH, odnosno, između javnih znanstvenih instituta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa; povoljniji programski ugovor sklopit će ono sveučilište, odnosno institut, čiji programi, između ostaloga, budu u skladu s nacionalnim interesima i nacionalnom strategijom, odnosno sa strategijom Nacionalnog vijeća za znanost i tehnologiju koji djeluje kao produžena ruka Vlade RH; povoljniji programski ugovori osiguravaju veća financijska sredstva, dakle, imaju više mogućnosti za otvaranje znanstvenih i znanstveno-nastavnih radnih mjesta).
Mjesecima je NSZVO šutio o prijedlozima nacrta zakonâ pružajući na taj način nijemu podršku neoliberalizaciji visokog obrazovanja i znanosti
Tu priča o problematičnosti nacrta zakonâ ne prestaje. Uzmite samo u obzir da centralizacija i integracija sveučilišta vodi dokidanju pravne osobnosti fakulteta, što će dovesti do gubitka radnih mjesta onih koji su, uz novake i asistente, možda najugroženiji, a to su službenici, tajnice, zaposlenici u računovodstvu, referadi itd. Ti će se ljudi pridružiti vojci nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje. Popunjavanje redova te sramotne hrvatske vojske provodi se već godinama na isti način, politizacijom i privatizacijom za nečije interese.
Mjesecima je NSZVO šutio o prijedlozima nacrta zakonâ pružajući na taj način nijemu podršku neoliberalizaciji visokog obrazovanja i znanosti. Takva nijema podrška pretvara visoko obrazovanje i znanost u sredstvo kojim se stječe neka određena dobit za interesnu manjinu, dok se apatičnoj većini usta zatvore sindikalnim igrama i bakalarom. Čitava bi priča, kako to kod nas najčešće ide, prošla uz nijemu podršku poslušnika, da se nisu pojavili, srećom dovoljno hrabri i glasni, članovi akademske zajednice koji su oštro i beskompromisno rekli ne nacrtima zakonâ.
U trenutku kada se dio te glasne gomile organizirao i počeo djelovati kao novi Sindikat znanosti i visokog obrazovanja, krenula je ofenziva Nezavisnog sindikata. Odjednom je NSZVO počeo upozoravati na problem znanstvenih novaka i asistenata, na zakonsku nedefiniranost besplatnog školovanja itd. Više od pola godine trebalo je vrlom Nezavisnom sindikatu da čuje glas akademske zajednice iz koje nijedan fakultet u Republici Hrvatskoj nije dao podršku nacrtima zakonâ. Onda pišu očitovanja (citiram Očitovanje od 28. lipnja 2011. koje potpisuje Malo Vijeće Sindikata) u kojima miješaju pojmove školarina i upisnina ("... školarine će se subvencionirati u punom iznosu, čime je ostvaren princip besplatnog školstva.
Formulacija koju su ubacili u članak 48. Zakona o visokom obrazovanju kaže da studenti "ostvaruju pravo na financiranje cjelovitog iznosa troškova upisnine sredstvima državnog proračuna". Ubačene su riječi "cjelovitog iznosa".") čime se pokazuje njihovo apsolutno nepoznavanje problematike besplatnog školstva. Pristaju na krajnje banaliziranje financiranja sustava visokog obrazovanja i znanosti ("Ministarstvo je ipak predvidjelo povećano financiranje sustava u idućim godinama uslijed povećanih troškova uzrokovanih reformom, na što smo višekratno javno upozoravali.
Slijedit će naša analiza i razgovor oko toga je li to predviđanje realno i dovoljno. Ako ustanovimo da nije, mi imamo dovoljno vremena do jeseni da oko toga dogovorimo optimalna rješenja ili pritisnemo po potrebi.") zanemarujući procese inflacije koji će dovesti do povećanja financiranja ili činjenice da će sam ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju prisiliti Vladu na povećano financiranje znanosti i visokog obrazovanja koje je sada sramotno malo ili na kraju, jer živimo tu gdje živimo, pa je opet riječ o još jednom lažnom obećanju kojeg su političari (a Fuchs je, ne zaboravimo, prvo političar) spremni ponuditi ne bi li ostvarili svoj interes.
To nas ne iznenađuje jer NSZVO i je ispolitizirana, politički instrumentalizirana struktura koja, financirana od strane Vlade, i ne može drugačije funkcionirati ili ne daj Bože misliti. Ne mogu reći da ih krivim, ali mogu reći da ih žalim.Kada su napokon dopustili da do njih dođe glas akademske zajednice, jer su napokon shvatili da je visoko obrazovanje javno dobro, od najglasnijih - a to je bila i ostala Inicijativa Akademska solidarnost - prepisali su najzvučnije teze predstavljajući ih kao dostignuća svojih razmišljanja, ali očito i dalje ne shvaćaju temeljne probleme jer i dalje čvrsto ostaju uz nacrte zakonâ.
Marita Brčić je asistentica Odsjeka za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Splitu.
Vezane vijesti
Filozofski prekida obustavu studijskog procesa
Vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu poziva Jadranku Kosor da povuče zakone o znanosti i visokom obrazovanju iz saborske procedure
Objavljeno: 14.07.2011.
Dajte šešire, Ribić je gladan
U ime članaka koji uvode "besplatno" obrazovanje i zbog kojih je spreman "pojesti šešire svih novinara", Vilim Ribić se na…
Objavljeno: 07.07.2011.
Zakonima se loše piše
Saborski Odbor za znanost danas nije donio zaključak o zakonima o visokom obrazovanju i znanosti, a predsjednik Ivo Josipović pozdravio…
Objavljeno: 06.07.2011.
Ezoterija Nezavisnog sindikata
Radi potpunijeg uvida u specifično novo stanje duha na osovini MZOŠ-NSZVO, H-Alter donosi pismo Predraga Markovića, povjerenika…
Objavljeno: 06.07.2011.
Štrajk na Filozofskom fakultetu
Članovi sindikata Akademska solidarnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu danas su stupili u štrajk, a zagrebački Senat je odlučio…
Objavljeno: 06.07.2011.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Brišete dug kriminalcima, obrišite i Monteru
Radnici Montera pozvali su državne institucije da spase tvrtku inače će u kolektivni štrajk glađu
Ne damo plaće u državnim tvrtkama
"To što Vlada želi rezati onima koji još nisu dno dna, govori o bezidejnosti da provedu obećano", poručuju sindikalisti
Muke po doprinosima
Država je odlučila disciplinirati naplatu doprinosa i napuniti proračun, ne mareći pritom previše za radnike
Potvrđen stečaj nad Jadrankamenom
Visoki trgovački sud odbio je žalbu Nezavisnog sindikata Jadrankamena na otvaranje stečaja
Zbog Kineza nova uhićenja u Zagrebu
Nakon što je u petak uhićen aktivist Građanske akcije koji je pred zgradom Vlade, dok je prolazila kineska delegacija, preko megafona uzviknuo: "Free Tibet", u subotu su uslijedila nova hapšenja
Jadrankamen poziva na skup u Pučišćima
Radnici i sindikati Jadrankamena za danas u 14 sati najavili su skup u Pučišćima kojim žele Vladi poručiti da mora promijeniti politiku stečajeva
Pomozite "Zagreb Pride-u"
Organizatorima "Zagreb Pride-a" je za redare i niz drugih troškova potrebno ukupno 15 tisuća kuna, a dosad je prikupljeno oko četiri tisuće kuna
dodaj komentar 61 komentara
Polazeći od načela jednakog pristupa svih građana visokom obrazovanju, od načela da je visoko obrazovanje javno dobro te od istine da je obrazovanje istovremeno i neotuđivo bogatstvo pojedinca te od potrebe za jačanjem odgovornosti u visokoobrazovnom sustavu
SABOR
NEZAVISNOG SINDIKATA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
na zasjedanju 12. lipnja 2010.
OSUĐUJE prebacivanje tereta financiranja visokog obrazovanja s Države na studente i njihove roditelje i omogućivanje nemoralnih zarada pojedinih fakulteta.
KONSTATIRA da je postojeći sustav participacije studenata u troškovima studija, u kojem jedni plaćaju previše, a drugi ništa, nepravedan, nesvrhovit i neodrživ te da je po visini školarina u apsolutnom iznosu Hrvatska dosegla vrh među europskim zemljama.
NE PROTIVI SE razmatranju modela realne cijene studentskog smještaja i prehrane, ali pod uvjetom da Država osigura široki sustav potpore za nadarene i uspješne te sve one koji takav trošak ne mogu podnijeti,
OSUĐUJE namjere i odluke pojedinih sveučilišta i fakulteta kojima se opseg obveza studenata, kao uvjet za oslobađanje od plaćanja, postavio na tako visoku razinu da znatan broj studenata ponovno uvodi u režim plaćanja studiranja,
POLAZEĆI OD očuvanja vrijednosti javnog školstva kao službe u korist građana, a oštro se protiveći shvaćanju obrazovnog procesa kao tržišne usluge
ZAHTIJEVA
- sustav neplaćanja studija za sve studente koji uredno i pravovremeno ispunjavaju svoje obveze,
- da tijela Sindikata sva pitanje školarina i troškova studiranja krajnje oprezno preispituju i procjenjuju s obzirom na budući pristup Države sustavu kredita i potpora, te traži da se sva stajališta usvajaju na temelju podataka i istraživanja.
Za Sabor Sindikata
prof. dr. sc. Krunoslav Pisk, predsjednik
***
1.2. PLAĆA NA TEMELJU PRIHODA NA TRŽIŠTU
Članak 11.
1) Ako se u ustanovi ostvaruju prihodi na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti zaposlenicima pripada pravo na odgovarajuće uvećanje plaće.
2) Način raspodjele prihoda i plaćanja rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje se dodatkom ovom Ugovoru, odnosno kolektivnim ugovorom na razini ustanove ili pravilnikom ustanove.
3) Ako se način raspodjele prihoda i plaćanje rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje pravilnikom ustanove, za njegovo donošenje potrebna je suglasnost sindikata.
4) Zaposlenici koji svoje osnovne poslove obavljaju u punom opsegu iz ovoga ugovora nisu dužni obavljati dodatne poslove za tržište.
Članak 20.
1) Zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju mogu obavljati i znanstveni i stručni rad za tržište koji se obavlja u okviru fakulteta i sredstvima fakulteta.
2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka dodatno se plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 11. ovoga ugovora.
Kaj vam je ljudi?
snaga tvojih argumenata me zbilja impresionirala!
Marry me, please!
Kritika NSZVO je opravdana - oni su to morali vidjeti, kao što su morali vidjeti i određeni deficit demokratičnosti - tj. javna rasprava je nedovoljno dobra, i protivljenje velikog broja zaposlenika koje zastupaju. Neuvjerljiva su i objašnjenja razloga zbog kojih nisu htjeli sudjelovati u demonstracijama za izvanredne izbore - da bi to usporilo ulazak u EU. To objašnjenje - kad bi bilo istinito - bi bio tipičan balkanski pokušaj da se nešto na brzinu ušićari. Normalno bi bilo založiti se za smjenu korumpirane vlasti *odmah*, između ostalog, i zbog toga što korumpirana vlast može u pregovorima napraviti tko zna što. Prije da je riiječ o nekakvoj razmjeni, tj. da je Vlada tražila od sindikata da ne sudjeluju u zamjenu za nešto. Što god to bilo, zakon koji smanjuje utjecaj zaposlenika je neprihvatljiv.
Neosnovana je kritika Sindikata zbog toga što su plaćeni od Vlade, pa onda, navodno mogu misliti i raditi samo pristrano i u korist Vlade. Kad bi bilo tako, onda bi trebalo zatvoriti sve fakultete "društvenih znanosti", jer svi koji rade na tim fakultetima su isto tako plaćeni od države, pa onda i neobjektivni i pristrasni u korist Vlade.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/136494/Studenti-zbog-strajka-ne-smiju-patiti.html
odbije uzeti kune od studenata
Ovakvi nama ljudi trebaju, a ne ove socijalističke neproduktivne neradničke lijenčine sa filozofskog. Forbes ju je predstavio kao perjanicu novog hrvatskog kapitalizma. A di su razno razni marksistički "lumeni" Kapovići?
He, he...pa po ovim komunjarama, leziljebovićima, neradnicima i nikogovićima na H-alteru ova vrijedna mlada djevojka je tu jedino, samo i isključivo da "otvara radna mjesta", plaća porez na dobit (po mogućnosti što veći jelte), muči se, neprestano uči, radi od jutra do mraka da bi leziljebovići sa filozofskog mogli do u nedogled da bruse svoje mudroserice u fakultetskoj kantini. To što im je produktivnost i razina novostvorene ili dodane vrijednosti jednaka nuli nema veze....derite i dalje po ovakvim kao Nina, da nam se ne bi izgubila "kritička filozofska misao". Ma najobičnija lijena socijalistička stoka i ništa drugo.
Ja bih te pitao, recimo, što ćemo sa proteklih 20 godina kapitalizma. Kojem marksističkom "lumenu" si poželio staviti na konto tih 20 godina kapitalizma i tko je to nosio staru perjanicu ako novu nosi perspektivna Nina?
Mnogi će ponovo morati učiti klasike ekonomije.
I tebi smrdi socijalizam nakon 20 godina kapitalizma? Što je uzrok da je danas hrvatsko gospodarstvo na koljenima? Nije bilo mladih Nina ili prokletstvo radničkog samoupravljanja?
Koja je tvoja omiljena bajka?
@ politikum
za obojicu jednak odgovor....čim pročitam "besplatno", "stečena prava" i "podrazumijeva se" u jednoj rečenici, automatski prestajem sa čitanjem teksta. Nemam dovoljno jak želudac za gutati komunistička sranja upakovana u celofan podrške "90 i nešto posto akademske zajednice" (jaka li nam je blago nam se) da bi mi analfabeti tumačili kako sam "eto ne pretjerano pametan"...
PS - jedino što želim jest da su socijalističke šape dovoljno daleko od moje love
Ne čudi me - svaki lopov želi sačuvati ono što je ukrao.
"..
PS - jedino što želim jest da su socijalističke šape dovoljno daleko od moje love
.."
A što tvoji istomišljenici nisu držali šape od društvenog kapitala (love) koji se stvarao cca. 45 godina? Pokaži mi prstom što je napravljeno poslije 90te, ali mi nemoj molim te pokazivati na autoput i slične monade tvojih istomišljenika. Tamo su tvoja bratija po moralu oprala takvu paru, da većina građana hrvatske ne zna niti izgovoriti sumu.
Rat u hrvatskoj? Svi znamo kada je završio. Pljačka u hrvatskoj? Nitko nema pojma hoće li uopće završiti!
I ti sada povlačiš crtu i kažeš neka se socijalističke šape drže podalje tvoje love, zar ne?
E moj Boroje, kolo sreće se okreće. Polako.
Dakle Krmak Boroje nije pretjerano obrazovan, Krmak Booroje nije ni britka jezika a slabo vlada i stranima (Krmak Boroje barata engleskim i talijanskim recimo otprilike da se ne bruka i da ga se razumije u donekle zadovoljavajućoj mjeri), Krmak Boroje k tomu i nečitko piše. Krmak Boroje nadalje ima slabu moć polemiziranja, Krmak Boroje nije pretjerano jak u matematici, od knjiga je pročitao recimo obvezne lektire u osnovnoj i srednjoj školi, te ponešto stručne literature na faksu. Svega je to Krmak Boroje bio svjestan odmalena. I što je Krmak Boroje napraviio. Pa pošto Krmak Boroje za razliku od vas lijenih nabiguzica, lizipjatina, leziljebovića i magarećih oprdaka dobro zna da kruh ne raste na kruški niti novci niču iz livade odlučio je radit od jutra do mraka da uštedi nešto novaca. Kad je Krmak Boroje ušparao nešto novaca počeo se baviti uređenjem vrtova, košenjem trave i živica, iliti što se danas moderno kaže "privoditi zemljište svrsi". Kad je Krmak Boroje postao neko i nešto u svojoj grani, krenuo je zauzeti praznu nišu uređivanja i čuvanja kuća i okoliša bogatijih među nama...i postao najbolji. Danas Krmak Boroje od pustinje pravi Edenski vrt a od praseće jazbine pravi elitno mjesto za život. Danas Krmak Boroje zapošljava ljude i daje im kruh u ruke. I danas Krmak Boroje ne dozvoljava da njegovih 20 % poreza na dobit ide bezglavo lijenim filozofima koji u svom vakumu u glavi ne mogu shvatit da deset prstiju može služit za zaradu pedeset prosječnih plaća mjesečno, a ne kao u njihovom slučaju za navlačenje kožice p*e*n*i*s*a preko glavića i bubnjanje u Varšavskoj uz obvezne parole "kapitalizam je kriv ta sve" i "fabrike narodu a ministre na vešala".
uaauuuuu, kakav odgovor...prijatelju što brže izbiješ iz glave misao da možeš docirati bilo kome, bilo što, to bolje po tebe. By the way zaboravi na vremena "mi gradimo prugu, pruga gradi nas". Jednostavno prošla su, znam da boli ali prošla su.
@ kurbla
s obzirom na činjenicu da si po pitanju mog statusa očito vidovit pokušaj bacit koju kunu na klađenje možda upali, Ovako si ipak samo glup
Što mu ovo društvo, nažalost, omogućava, ali ga je bar prisililo da dio vrati kroz porez. I sad bi Krmak Boroje htio uvjetovati kako će se trošiti onaj dio novca koji je ukrao, ali ga je morao vratiti društvu kroz porez. Pazi da ne bi.
Šta nije u redu?
Cijenim podjednako tvoju radišnost i poduzetnost. To je ono što ti nitko na ovome svijetu ne može uzeti. I što ti vjerojatno donosi zadovoljstvo.
Međutim, radnici koje zapošljavaš su ljudi koji su u ono mračno vrijeme imali posao. Bez tebe. Imali su štošta. Bez tebe.
Njima je nešto oduzeto, bačeni su fintom na koljena, a potom si se kao apostol rada i stvaranja pojavio ti. Maknuo ih sa ceste, one iste koji prije 20 godina nisu bili na cesti.
Ja vjerujem da radišan i ozbiljan čovjek poput tebe razumije kako neke priče bez obzira na to tko ih izgovori, neče proći.
Nemojmo zastranjivati sporednim stvarima, o britkosti ili ne britkosti tvojega jezika, te jesi li ili nisi čitao lektiru. Nalijmo si čistoga vina i odgovorimo, tko je to od domoljubnih poduzetnika (Imamo hrvatsku!!) strpao u vreću skoro sav kapital koji se akumulirao skoro pola stoljeća, napravio državni dug od boli_glava milijardi eura, te nakon 20 godina izdrkavanja svime i svačime na račun radnika, poslao te iste radnike u tvoju kadrovsku službu.
Koliko je radnik na cijeni dovoljno govori činjenica da niti jedna jebena stranka nema pridjev radnička, ali zato imamo, bogu hvala, za izvoz pridjeva hrvatska ili srpska.
Na krilima te kolektivne ludosti, ti si nešto postigao. Ne želeći umanjiti tvoja postignuća, reci mi, imaš li još kredita govoriti o socijalističkim lezilebovićima
a ove spike kako je tim njegovim radnicima prije bio bolje su price za malu djecu da je komunizam socijalizam samoupravljanje stogod moglo funkcionirati prezivjelo bi a ne bi propalo
"..
a ove spike kako je tim njegovim radnicima prije bio bolje su price za malu djecu da je komunizam socijalizam samoupravljanje stogod moglo funkcionirati prezivjelo bi a ne bi propalo
.."
To onako ocjenjuješ iz fotelje ili si se provukao pogonima i porazgovarao sa radnicima ne noseći kravatu ili prenoseći im zahtjev uprave?
Da ti otjeram svaku nedoumicu, često imam priliku razgovarati sa radnicima. Ne sa sindikalnim povjerenikom, ne sa predstavnikom uprave, već sa radnikom.
A kakva su tvoja iskustva, ako je ovo moje "priča za djecu"? Ili samo kuckaš, jer imaš previše vremena?
Primjećuješ li tenzije koje se stvaraju raslojavanje društva? Ili je tvoj naslonjač napravljen od takovih materijala da te jednostavno uspavljuje?
GDJE osim kod nas fakulteti imaju pravnu osobnost?
Drugo, da te nešto naučim; Nemoj koristiti termin "privođenje zemljišta svrsi" jer je to termin iz pretvorbe i zakona o denacionalizaciji, a ti nemaš nikakve veze s tim, je li tako?
Treće, tvoj posao se zove uređenje okućnica, vrtova, javnih i zelenih površina i sl., ili hortikulturni zahvati u prostoru. Ja ne mislim da si lopov, štoviše, mislim da si koristan za društvo, naravno ako korektno plaćaš radnike. Ali previše sereš protiv intelektualaca, tu nešto nije u redu
i idu penziju, sve na istom faksu?
jel itko vjeruje da su u radnom okruženju
gdje se svi poznaju cijeli život i jedni drugima odlučuju o napredovanjima
moguće racionalno odlučivanje o nečijoj stručnoj kompetenciji?
a svi skupa cuclate drzavnu sisu ili jos bolje npr ako ste se iznimno istakli u pljuvanju rvacke drzave i tudjmana i velicanju jugoslavije e onda vas donira soros i njegovi ino podrepasi
ima jel moramo doc bas svake srijede?
Citat:"O.k. gučiću, dobro si opisao svoje intelektualne kapacitete. To je sasvim dovoljno za vrtlara, ipak ti nisi trkaća svinja Erik"
Ajde moja intelektualna veličino pažljivo primjeti jedan podatak; bez državne sise i otimanja novca od poduzetnika tvoj intelektualni rad je vrijedan otprilike kao kilo prasetine u Teheranu. Dakle moj jadni intelektualni kapacitet potrošači nagrađuju dobrovoljnim davanjem viška svojih prihodia jer smatraju da toliko vrijedi, dok se ti za vrijednost svoga intelektualnog rada još uvijek boriš socijalističkim parolama na stranicama H-altera....zato me mrziš i zato ti se gadim. Srećem feeling is mutual.
Hmmm...dakle ja trkeljam na "out" člancima a tebi treba svega par minuta da poseruckaš i odgovoriš na svaki moj komentar. I još pizdiš o nekakvom životu. Mislim daj curo....vruće je popij što i F.O.
btw__ nauči precizno nazivati i opisivati svoj posao... to bi bio minimum za ambicioznog poduzetnika.
http://www.srp.hr/
http://www.hrs.com.hr/
A šta kažeš, "usudili su se zamijeniti petokraku pentagramom?" Strašno, mora bit da se Lenjin i Trocki okreću u grobu ...
krasan si intelektualni opus dao. I još bi mene učio o poduzetništvu. Ajd sinek kaki i dalje, rasprava sa tobom ima smisla kao prosijavanje vode...
PS - čuj ti intelektualac :)
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.