"Vladin prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, prema kojem će se raniji odlazak u mirovinu kažnjavati s 20 posto manjom mirovinom, dok se istodobno s isto tolikim povećanjem od 20 posto nagrađuje rad nakon 65. godine, apsurdan je i ide isključivo u korist onih koji su tako nešto smislili i njihovih 'klijenata'", poručuju iz Hrvatske Stranke umirovljenika i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Prema riječima Jagode Milidrag Šimid, povjerenice SSSH za Zagreb i članice HSU-a, apsurdno je da se povećava penalizacija za prijevremeno umirovljenje kako bi se uskom krugu podobnih omogućilo da na teret sirotinje i dalje neproduktivno rade.

Milidrag Šimid ističe kako je svima jasno da golema većina građana neće moći ostati zaposlena nakon 65. godine života. Posebice kada je riječ o tvorničkim radnicima. Tako će privilegij ostanka u svijetu rada nakon 65. imati samo djelatnici javnih poduzeća i državne uprave koji su podobnošću "zaslužili" svoje položaje i radna mjesta, piše Novi list.

"Prijedlog da se jednako penalizira svaka godina ranijeg umirovljenja kao što se nagrađuje godina duljeg ostajanja u svijetu rada nema ni materijalne logike. Mnoge zemlje bogatije od Hrvatske, kao Švedska, odustale su od takvih rješenja", pojašnjava Milidrag Šmid. U državama koje nagrađuju rad nakon isteka dobi za punu mirovinu, povećanje za svaki dodatni mjesec puno je manje, iznosi 0,05 posto, a u Hrvatskoj se predlaže 0,34 posto.

Na nepravdu nove reforme upozorio je i čelnik Hrvatskih laburista i saborski zastupnik Dragutin Lesar, ističući kako je jedino pravedno rješenje da mirovine ovise ne samo o godinama starosti, nego i o godinama radnog staža. Ovako će radnici i radnice s punim radnim stažom od 40 godina biti penalizirani.

"Prema Vladinom prijedlogu zakona, žena s 58 godina starosti i 40 godina staža ide u prijevremena mirovinu, pa će joj se ta mirovina umanjiti za 8,16 posto, umjesto 3,6 posto. Isto tako i graditelju starom 63 godine i s 45 godina staža. A uz to imate 180 tisuća korisnika povlaštenih mirovina, među kojima ima i onih s 10 do 12 godina staža i 40 godina života", pojasnio je Lesar za Novi list.

Uz to bi se mogle uvesti kategorije redovnih, prijevremenih i poslijevremenih mirovina koje bi ovisile i o godinama radnog staža i o godinama starosti. Na taj bi se način, tvrdi Lesar, mirovine za dulji rad povećavale samo onima koji imaju i 40 godina staža i više od 65 godina života.