Dobna granica za odlazak u mirovinu svake će se godine do 2030. povisivati za tri mjeseca te će tako žene za 20 godina u mirovinu sa 65 godina, jednako kako i muškarci. No ovo se ne odnosi na sve žene.

Iako bi logično bilo da se žene koje se bave fizički zahtjevnijim poslovima ranije umirove, čak deset godina ranije od čistačica ili pak radnica u tekstilnoj industriji ići će saborske zastupnice, državne dužnosnice te sutkinje Ustavnog suda. A upravo je taj Ustavni sud nedavno donio odluku da je razlika u godinama umirovljenja između muškaraca i žena diskriminirajuća te da u mirovinu moraju svi s istim brojem godina.No ako je ta diskriminacija protuustavna, protuustavan je i Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru.

Naime, upravo se prema ovom Zakonu određuje odlazak u mirovinu zastupnika, ustavnih sudaca i državnih dužnosnika, pojasnio nam je predsjednik stranke Hrvatski laburisti i saborski zastupnik Dragutin Lesar. Upravo je on danas na Ustavni sud poslao prijedlog za ocjenom ustavnosti Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru.

"Ustavni je sud prije nekoliko mjeseci ukinuo odredbe općeg mirovinskog zakona koji je omogućavao da žene odlaze u mirovinu pet godina ranije od muškaraca zbog diskriminacije. Na temelju te odluke Sabor je usvojio izmjene općeg mirovinskog zakona te je starosni rok za mirovinu 65 godina", pojasnio je Lesar.

Dao si je u zadatak pregled ostalih zakona. Tako u Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru postoji odredba u kojoj stoji da žene zastupnice ostvaruju pravo na mirovinu pet godina prije zastupnika. Nakon toga je Lesar proučio Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika u kojem stoji da članovi Vlade ostvaruju mirovinu po istom pravu kao saborski zastupnici. Isto piše i u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu.

"Iste te sutkinje ustavnog suda svim ostalim ženama u Hrvatskoj su naredile da rade do 65 godina osim sebi. Onda su članice Vlade naložile svim ženama u Hrvatskoj da rade do 65. osim sebi, zatim su u Saboru glasali za izmjene mirovinskog zakona tako da se one odnose na sve osim na njih", ogorčen je Lesar.

Laburist sumnja da će Ustavni sud u skorije vrijeme odlučivati o njegovom prijedlogu jer, kako kaže, kada god je riječ o takvim stvarima, jako dugo odlučuju. No Vlada može i sama predložiti izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru koje se odnose na umirovljenje. "Podsjećamo i gospođu Omejec i gospođu Kosor da su u privilegiranom položaju u odnosu na sve ostale žene i dali smo im priliku da to promijene", zaključio je Lesar.

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević napomenuo je da su sindikati još prije nekoliko godina sakupili 330 tisuća potpisa za mirovinsku reformu. Tada je prvi zahtjev bio ukidanje dužnosničkih povlastica.

Sindikati su bili i protiv izjednačavanje roka za odlazak u mirovinu između žena i muškaraca. No, kako kaže Matijašević, sada kada je to gotova stvar, mora se primjenjivati na sve građane, bez iznimaka. "To je prestrašno, podržat ćemo Lesara. Već imaju bolje plaće i to im utječe na visinu mirovine i to im je dovoljno", zaključio je Matijašević.

SDP-ovka Gordana Sobol, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, kaže da će njezina stranka izaći s prijedlogom promjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru. Optužila je HDZ-ovce da iz svojih komotnih razloga dosad nisu htjeli raspravljati raspravu o odlasku u mirovinu saborskih zastupnika. "Htjeli su tu raspravu izbjeći, no neće joj pobjeći. Ako ništa drugo, promijenit ćemo to kada dođemo na vlast", tvrdi Sobol.