Prema podacima Ministarstva financija, a do kojih je došao i naš list, poduzetnici su zbog krize ili im je to bila tek izlika za neplaćanje, najviše duga stvorili u prošloj godini kada nisu platili 8,72 milijarde kuna poreza i doprinosa na što im se obračunava i tri milijarde kuna kamata, što znači da su u prošloj godini svaki mjesec svoj dug državi povećavali za milijardu kuna.

Da je država uspjela naplatiti taj dug od 11,75 milijardi kuna, manjak u državnom proračunu u prošloj godini bio bi tek manji od četiri milijarde kuna, umjesto 14,7 milijardi kuna koliki je doista bio.

U 2011. godini gospodarstvo je ostalo dužno državi samo na ime PDV-a čak 3,5 milijardi kuna, što je iznos kojeg sadašnja Vlada planira prikupiti od građana povećanjem stope PDV-a s 23 na 25 posto. Kad se dugu pribroje i kamate on raste na 4,4 milijarde kuna, što znači da Porezna uprava nije ubrala više od deset posto prihoda od PDV-a. Od 2007. godine kada nije naplaćeno milijardu kuna prihoda od PDV-a, taj iznos stalno raste, ali do prošle godine nikada nije prešao dvije milijarde kuna. Riječ je naravno samo o porezu koji je obračunat, a još veći iznos završio je u sivoj ekonomiji ili su ga tvrtke uspjele utajiti. Samo u tri godine krize država nije uspjela naplatiti šest milijardi kuna PDV-a i oko 2,2 milijarde kuna kamata na taj dug. No, za to je vrijeme na kriznom porezu kojeg je godinu i pol obračunavala na radničke plaće i mirovine te na povećanju stope PDV-a sa 22 na 23 posto, zaradila iznos manji od tih 8,2 milijarde kuna.

Poslodavci su s druge strane, prema prijavama poreza na dobit, samo u prošloj godini na kupnju novih automobila i reprezentaciju potrošili šest milijardi kuna. I na dio te potrošnje imali su pravo na odbitak pretporeza i smanjenje porezne osnovice za plaćanje poreza na dobit. Uz to je sve češća pojava da domaći poduzetnici preko

Da je uspjela naplatiti ukupan dug od 51,03 milijarde kuna država je mogla pokriti sve proračunske deficite od 2008. godine, uključujući i ovogodišnji

fiktivnih tvrtki koji osnivaju stranci, državljani primjerice BiH, Srbije ili Njemačke, iz svojih tvrtki izvlače novac, ne plate porez, a država još nije jače krenula u kazneni progon stranaca.

Da je uspjela naplatiti ukupan dug od 51,03 milijarde kuna država je mogla pokriti sve proračunske deficite od 2008. godine, uključujući i ovogodišnji, što znači da bi za toliko bio manji i ukupan javni dug te da bi država izbjegla i plaćanje milijardi kuna kamata na kredite koje je morala podići za pokrivanje tog minusa. Iznos je to i koji je dovoljan za isplatu svih mirovina u Hrvatskoj za godinu i pol ili da se dvije godine isplaćuju sve plaće u državnoj upravi i javnom sektoru, bez zdravstva, sa svim dodacima koje Vlada sada ukida. Na PDV-u je država u 12 godina izgubila 15 milijardi kuna, a na mirovinskim i zdravstvenim doprinosima više od 20 milijardi kuna. Upravo je naplata doprinosa ono s čime je najviše muku mučila i koalicijska Vlada Ivice Račana. U 2002. godini kad je propustila naplatiti 3,2 milijarde kuna u državni proračun, čak je polovica tog iznosa otpadala na doprinose. I tu vjerojatno leži dio motiva ministra financija Slavka Linića da natjera banke da obustave isplatu plaća na koje nisu plaćeni doprinosi.

Kako su banke, iako obavljaju platni promet, odbile kontrolirati isplatu doprinosa, plan je Ministarstva financija da tvrtkama koje isplaćuju plaće bez uplate doprinosa zabrani da to čine preko bankovnih računa. Takva će poduzeća, kako doznajemo, ubuduće morati poslovati preko Fine kako bi se kontrolirala uplata doprinosa. No, to je rješenje za budućnost, a što se tiče dosadašnjeg duga, Ministarstvo financija nam nije odgovorilo što će s njime biti.

Dio naših sugovornika iz tog resora ističe da će država polovicu duga, ili oko 25 milijardi kuna, jednostavno morati brisati, odnosno isknjižiti jer tvrtke koje su ga stvorile više ne postoje. Ostali će dobiti priliku platiti dug bez kamata u jednoj rati, ili s kamatama u 36 rata. Dio dugovanja država će otpisati ili pretvoriti u udjele ili imovinu u dogovoru s ostalim vjerovnicima kad donese zakon o financijskom poslovanju koji će definirati pravila restrukturiranja poduzeća koja su opterećena dugom. Ostatak će se potraživati kroz stečaj, a tek mali dio bit će moguće naplatiti kroz prisilnu naplatu.