Zbog najavljene reforme bolničkog sustava, odnosno spajanja dječjih bolnica u veće bolničke sustave, pobunila se ovih dana pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, tražeći od ministra zdravstva Milinovića procjenu mogućih posljedica tog projekta na standarde zdravstvene skrbi za djecu. Ministra je upozorila da bi djeca zbog toga mogla biti na gubitku, te ga pozvala da razmotri mogućnost objedinjavanja svih zdravstvenih ustanova za djecu u jednu ustanovu.

"Nismo za »praktična« rješenja ukoliko ona znače nedovoljnu i neujednačenu dostupnost zdravstvene skrbi za svako dijete. Čini nam se da i sada ima previše djece koja moraju putovati zbog primjerenog liječenja i zdravstvene skrbi, a bojimo se da predloženom racionalizacijom situacija ne bude još gora i nepovoljnija za male bolesnike, posebice one s kroničnim bolestima. Iako podržavamo mjere racionalizacije, protivimo se mjerama štednje na štetu bilo kojeg djeteta. Štednja na djeci dugoročno ima najvišu cijenu, a to je narušavanje njihovog zdravlja", stoji u pismu pravobraniteljice Jelavić ministru Darku Milinoviću.

Pravobraniteljica za djecu izražava bojazan da će u planiranoj preraspodjeli sredstava među bolnicama velike ustanove imati prioritet, da će specijalizirane ustanove za djecu dobivati manje novca i manje specijalizacija te da bi se u novom sustavu mogle i izgubiti. "Spajanjem dječjih bolnica u jednu ustanovu sredstva bi se koristila transparentno i ne bi bilo opasnosti »utapanja« dječjih potreba u zajedničkim sredstvima", poručila je ministru Mila Jelavić, podsjećajući ga na Konvenciju o pravima djeteta, po kojoj najbolji interes djeteta mora imati prednost u svim akcijama koja se odnose na djecu, bez obzira tko ih poduzima.

Spajanju se već usprotivio ravnatelj dječje bolnice Srebrnjak, Boro Nogalo. On smatra da bi bilo bolje objediniti bolnice istih ili sličnih profila, te da bi spajanje svih zagrebačkih dječjih bolnica bila puno kvalitetnije rješenje. Ravnatelj Klaićeve bolnice Goran Roić od ministra traži da u svakom obliku integracije bolnica osigura integritet i ustroj dječje bolnice koji će zadovoljavati specifične potrebe zdravstvene skrbi dječje dobi.

Zabrinutost Milinovićevom kombinatorikom u spajanju bolnica izražava i Desanka Grubić-Jakupčević, ravnateljica Specijalne bolnice Goljak, koja skrbi o djeci s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama.

"Mi smo vrlo specifična ustanova, i teško ćemo funkcionirati u bilo kojoj kombinaciji osim ove, samostalne. Profilirali smo se kao specijalna bolnica od 1946. godine, i možemo se spajati s drugima, ali će to sigurno smanjiti kvalitetu našeg rada", kaže ravnateljica ustanove koja u poliklinici obradi 6.000 pacijenata godišnje, te raspolaže sa 60 postelja u stacionaru te još 100 u dnevnoj bolnici. »Nitko nas ništa nije pitao, a poštivat ćemo odluku našeg vlasnika, grada Zagreba, ma kakva bila«, zaključuje ravnateljica Jakupčević.

Zatvoreno makarsko rodilište

Voditelj makarske ispostave Doma zdravlja dr. Damir Mendeš podnio je jučer ostavku zbog zatvaranja rodilišta u tom gradu, a prema odluci ministra zdravstva Darka Milinovića. Kao razlog zatvaranja navodi se to što je inspekcijskim nadzornom zaključeno da ono ne zadovoljava tehničke ni kadrovske uvjete, odnosno ne posjeduje operacijsku salu i anesteziologa. Istoga dana, u ponedjeljak, identičan dopis iz Ministarstva zdravstva upućen je i rodilištima u Sinju, Imotskom i Supetru na Braču. Rodilište u Makarskoj otvoreno je prije više od 30 godina.

Novo rodilište u kojem bi trebala zaplakati makarska novorođenčad nalazi se u Splitu, udaljeno više od 100 kilometara.

Sinjani najavljuju ustavnu tužbu

Protiv rješenja o zatvaranju rodilišta jučer se pobunilo vodstvo Sinja na čelu s gradonačelnikom Ivicom Glavanom. Oni su se oglasili pismom u kojem izražavaju zabrinutost, nevjericu i nezadovoljstvo odlukom o zatvaranju rodilišta. Kako su glavno opravdanje takvom potezu bili gubici, čelništvo Sinja podsjeća da je Gradsko vijeće Sinja na tematskoj sjednici 30. siječnja ove godine u proračunu osiguralo 200 tisuća kuna za sufinanciranje rada rodilišta. Sinjsko rodilište zatvoreno je s istim obrazloženjem kao i makarsko, supetarsko (Brač) i imotsko, a kao jednu od specifičnosti ističu Statut Viteškog alkarskog društva, prema kojem alkari moraju biti rođeni u Sinju, a ne, primjerice, u Splitu. Sinjani stoga od ravnatelja Županijskog doma zdravlja traže podizanje tužbe Ustavnom sudu RH.

Tagovi: prava djece