Optužnicu je pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao USKOK i to zbog kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavka 1. i 4. Kaznenog zakona u vezi članka 7. stavka 1., u vezi članka 5. točke 13. Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva pretvorbe i privatizacije.

Ivo Sanader tako je postao prva osoba koja je u Hrvatskoj optužena za ratno profiterstvo što je omogućeno posljednjim izmjenama Ustava (u travnju 2010. godine kada je onemogućena zastara za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala).

Optužnicom se Ivu Sanadera tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova u Vladi Republike Hrvatske od kraja 1994. godine do ožujka 1995. u Zagrebu i Republici Austriji za trajanja Domovinskog rata i u vrijeme kada je Republika Hrvatska zbog ratnog stanja, visoke inflacije i izuzetno visokih kamatnih stopa na kredite u zemlji teško pronalazila banke kod kojih bi se kreditno zadužila, koristeći teško stanje u kojem se zemlja nalazila zbog oružane agresije na Republiku Hrvatsku, u cilju pribavljanja znatne imovinske koristi za sebe, sudjelovanje u pregovorima o zaključivanju ugovora o kreditu s Hypo bankom i kao protuuslugu za plasman navedene banke na hrvatsko tržište, dogovorio isplatu provizije u gotovini u iznosu od 7,000.000 tadašnjih austrijskih šilinga. Navedeni mu je iznos u cijelosti isplaćen nakon što je između Vlade Republike Hrvatske i Hypo banke zaključen ugovor o kreditu u iznosu od 140 000.000 šilinga.

Na opisani način Ivo Sanader za sebe je pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 3,610.528,18 kuna.

USKOK je u optužnici predložio da se na temelju odredbi Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem oduzme cjelokupna protupravno stečena imovinska korist.

Krajem srpnja Sanader je pred USKOK-ovim istražiteljicama negirao da je uzeo navedenu proviziju dok je kao zamjenik ministra vanjskih poslova dogovarao kredit s Hypo bankom za gradnju hrvatskih veleposlanstava u svijetu. Istraga je pokrenuta još u ožujku, a tužitelji tvrde da je Sanader proviziju dogovarao s Wolfgangom Kultererom i Günterom Striedingerom, čelnicima banke koji su se našli pod istragom austrijskih tijela kaznenog progona.

Ovo je prva optužnica od ukupno šest istraga koje se vode protiv nekadašnjeg šefa vlade. Posljednja istraga otvorena je zbog primanja 10 milijuna eura mita koje je Sanaderu navodno dao predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi, i to da bi MOL-u priskrbio upravljačka prava nad Inom. Sanadera istražuju i zbog pogodovanja riječkome tajkunu Robertu Ježiću i njegovu Diokiju, i to na štetu HEP-a. Pod Sanaderovim pritiskom HEP je, tvrdi USKOK, isporučivao Ježićevim tvrtkama povoljniju struju i time je HEP navodno oštećen za 6,3 milijuna kuna.

Sanaderu se pripisuje i afera oko blindiranog BMW-a vrijednog 4,2 milijuna kuna u kojoj je, također, sudjelovao Ježić.

Naposljetku, tu je istraga oko Fimi medije, marketinške agencije Nevenke Jurak kroz koju je iz državnih poduzeća i ministarstava, sumnja USKOK, izvučeno oko 80 milijuna kuna.