Nevladine organizacije za ljudska prava danas su predstavile polugodišnji izvještaj o suđenjima za ratne zločine u Hrvatskoj, te predstavile svoje prijedloge ustavnih promjena kojima predlažu da se ili brišu odredbe koje reguliraju zastupnički imunitet ili da se nadležnost za odlučivanje o zastupničkom imunitetu prenese s Hrvatskog sabora na Ustavni sud RH.

Na konferenciji za novinare govorili su Vesna Teršelič u ime Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, Katarina Kruhonja iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, te Marko Sjekavica iz Građanskog odbora za ljudska prava.

Kruhonja je navela da su od siječnja do svibnja promatrači pratili 16 postupaka na osam županijskh sudova u Hrvatskoj (pet u Vukovaru, četiri u Osijeku, dva u Šibeniku, te po jedan u Zagrebu, Požegi, Rijeci, Karlovcu i Sisku), a od tog broja pet ih se ponavlja.

U navedenim je predmetima optuženo ukupno 48 osoba, a od tog broja 32 optuženika prisustvovala su raspravama, dok ih je 16 u bijegu.

Kao osnovne zapažanja sa suđenja, organizacije za zaštitu ljudskih prava navode nedostatne kadrovske i tehničke kapacitete sudova, smanjenje broja suđenja u odsutnosti, povećan broj prekvalifikacija kaznenih djela iz optužnica i odustanka od kaznenog progona te praksu neopravdanog oslobađanja okrivljenih od plaćanja sudskih troškova, navela je Kruhonja i rekla kako je u 89 slučajeva optužba za ratni zločin prekvalificirana u kazneno djelo oružane pobune.

Posebno je ukazano i na posljedice odluke Hrvatskog sabora o uskrati odobrenja za pritvaranje okrivljenog Branimira Glavaša, te na inertnost i nemar pravosudno-represivnog aparata koji mu nije izrekao nikakve mjere opreza, poput oduzimanja putnih i drugih isprava.

"Nakon zakašnjele istrage i zakašnjelog suđenja napokon je donesena prvostupanjska presuda za ratne zločine u Osijeku, no prvostupanjskoosuđeni saborski zastupnik Glavaš je pobjegao time se narugavši instituciji koju predstavlja (Hrvatski sabor) i pravosuđu", rekla je Teršelič dodavši da je tu Sabor najodgovorniji.

"Baš je Hrvatski sabor svojevremeno donio odluku o pritvoru za Glavaša, time stavivši ostale optužene u podređeni položaj", rekla je Teršelič.

Sjekavica je rekao kako udruge predlažu da se ili briše odredba kojom se regulira 'imunitet nepovredivosti', koji zastupniku daje zaštitu od kaznenog progona, ili da se nadležnost za odlučivanje o tom dijelu zastupničkog imuniteta prenese s Hrvatskog sabora na Ustavni sud RH.

"Imunitet nepovredivosti je svojevrsni anakronizam koji nije primjeren suvremenim pravnim sustavima", ocijenio je Sjekavica i rekao kako se Sabor, svojim odlučivanjem o pravnim pitanjima (imunitetu), "izravno miješa u sudsku vlast". Time je izravno narušeno načelo trodioobe vlasti, ustvrdio je.

"Sabor je svojom odlukom itekako utjecao na to da Glavaš pobjegne, jer da Sabor nije odlučivao o pritvoru, ta situacija se vrlo vjerojatno ne bi dogodila", dodao je.

Predlažu i da se odredbe o imunitetu ne primjenjuju u slučajevima procesuiranja kaznenih djela reguliranih međunarodnim humanitarnim i kaznenim pravom.

Smatraju da odredba o neizručenju hrvatskih državljana i dalje treba ostati, osim u slučajevima predviđenima bilateralnim sporazumima o međusobnom izručenju osoba s dvojnim državljanstvom, te pravomoćno osuđenih za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom, korupcije te organiziranog kriminala.