Antej Jelenić 24.07.2014.

Politika i alkemija

Antej Jelenić Neovisno o bilo kakvom programu ili kriminalnom ili čak ubilačkom poduhvatu, politička partija svemutirajuća je supstanca kojoj možemo pripisivati proizvoljna svojstva, kao što naivan alkemičar pripisuje tvari svojstva koja nemaju veze s njezinom prirodom.

Što nas čeka

Safety Net

Trg Burze

Deutsche welle

Riva koja nije uspjela

Fotografija članka
Jurica Pavičić: Protivljenje ledenom modernizmu 3LHD-a simptom je istog antimodernog, primitivnog populizma koji je Keruma doveo na vlast.

Tehnobetonska Riva Studija 3LHD uz veliku je pompu i nezapamćen interes građanstva otvorena u svibnju godine 2007, nakon što su natječaj za nju, njezino projektiranje i gradnju pratile kontroverzije i zajapurene strasti kakve valjda mogu biti samo u Splitu. Projekt zagrebačkog studija osporavali su arheolozi, prijatelji kulturne baštine i povjesničari umjetnosti, protiv projekta su se pisale peticije i prosvjedovale stranke.

Ljutiti građani remetili su gradilište i kočili radove, Branka Šeparović na Rivi je u more bacala komade metalne ograde. Zagrebačkim arhitektima prigovaralo se štošta, a ponajviše upotreba tehnobetona umjesto kamena, a projektanti su u hodu mijenjali projekt prilagođavajući se budžetu i okolnostima, mijenjajući izvorne proporcije i materijale, uklanjajući i dodajući arhitektonske elemente. Svim tim oblikovnim kontroverzijama treba dodati i one financijske: projekt središnjeg, kratkog dijela Rive u konačnici je poskupio do nezapamćenih razmjera, pretvarajući se malo-pomalo u pijani bal jednoga grada koji tada još ni ne zna da mu predstoji era sirotinje, kruva i vode. Pokojni gradonačelnik Puljić čak je zbog Rive učinio ono što nitko u Hrvatskoj nije - u povodu svog vlastitog projekta pozvao na istragu USKOK - a tu je "samokritičnost" na vrhuncu sanaderovske ere platio prijevremenom smjenom.

Kad je Riva otvorena tog toplog svibanjskog dana, kontroverzije nisu jenjale. Neki koji su je isprva napadali zavoljeli su je, kod nekih je "proces" bio obratan, znatan dio građana prezreo ju je kao "aerodrom" i strano tijelo, a jedan dio doživljavao ju je kao Neki koji su isprva napadali Rivu zavoljeli su je, kod nekih je "proces" bio obratan, znatan dio građana prezreo ju je kao "aerodrom" i strano tijelo, a jedan dio doživljavao ju je kao iskorak iz splitskog pasatizmaiskorak iz splitskog pasatizma. Osobno sam uvijek prema njoj imao pomiješane osjećaje.

Postoje na njoj neki detalji koje volim - recimo, parterna igra boja, kubusi za sjedenje prema Sv. Frani ili dizajn klupa - no ono što mi se i tada činilo jest da taj projekt u srži promašuje duh prostora koji oblikuje. U prostoru i u gradu koji je sam po sebi anarhoidno nepočešljan i (sviđalo nam se ili ne) nediscipliniran, 3LHD usadili su jedan odveć disciplinirani, albert-speerovski, totalitarni dizajn u kojem su čak i stolići morali biti podešeni ugrađenim podnim svjetlima, a ugostiteljski pluralizam morao se prilagoditi uravnilovki Numenovih dizajnerskih stolova.

U projektu 3LHD-a postojao je, međutim, i drugi, možda važniji problem. U jednom gradu koji je sav palimpsest, koji je sastavljen od nataloženih slojeva koji se trpeljivo sudaraju u zloćudnom ili dobroćudnom kaosu, Riva 3LHD-a ponašala se kao da je sve prije (ili: iza) nje nebitno, samu je sebe postavila u centar prostora koji ne trpi hijerarhiju.

Simbol toga jesu upravo ta famozna "višala", suncobrani koji su ujedno i kandelabri i filmska platna i što već sve ne, a koji su poput militarističkog stroja zakrili grad koji je šćućuren iza njih. A upravo ta "višala" povod su novoj kontroverziji oko splitske Rive, koja je izbila kad je novopečeni pomoćnik ministrice kulture Zlatko Uzelac najavio kako će konzervatori preispitati nosače na Rivi i zahtijevati njihovo uklanjanje.

Izjava doministra i operativnog šefa nacionalne zaštite spomenika izazvala je potpunu konsternaciju: protivnici projekta likuju i u Uzelčevoj izjavi vide novu nadu, gradske su vlasti smrznute u prepasti i valjda samo broje koliko će ih to koštati, a kao bičem ošinuti ustali su arhitekti.

Studio 3LHD, naime, libling je glavnine domaće arhitektonske struke, njihov istarski hotel "Lone" profesija slavi kao trijumf domaće arhitekture, a čak i kad ne bi bilo tako, U jednom gradu koji je sav palimpsest, koji je sastavljen od nataloženih slojeva koji se trpeljivo sudaraju u zloćudnom ili dobroćudnom kaosu, Riva 3LHD-a ponašala se kao da je sve prije (ili: iza) nje nebitno, samu je sebe postavila u centar prostora koji ne trpi hijerarhijuarhitekte očito mori pomisao da netko čeprka po vašem projektu jednom kad ste ga u mukama rodili. Stoga sad "višala" brane svim sredstvima, potežu argument autorskih prava, a protivnike Rive optužuju kao pasatističke primitivce.

Otac moderne lingvistike, Švicarac De Saussure, uči nas kako svi znakovi mijenjaju svoje značenje ovisno o kontekstu: konj na početnom polju šahovnice ne "znači" isto što i konj koji daje mat, a riječ "lice" znači sasvim drugo ako rečenica glasi - recimo "na licu mjesta". Od 2007., kad je Riva napravljena, do danas splitski se kontekst i te kako promijenio, a i sam grad se u nekoliko godina od ambiciozne, rasipne i preuzetne komune kojom obigravaju investitori preobrazio u bankrotera potonulog u populistički mucalovski treš.

U trenutku kad se oficijelna politika prema javnom prostoru u Splitu svodi na demagoške ispade tipa "rotirajući Isus na Marjanu", "fontana zaslužnika" i "Tuđman na Rivi" lako je protivljenje ledenom modernizmu 3LHD-a prikazati kao simptom istog antimodernog, primitivnog populizma koji je Keruma doveo na vlast. Dio arhitektonskih publicista to i radi, kao recimo Maroje Mrduljaš - inače vrlo dobar esejist i teoretičar arhitekture - koji je komentaru u Jutarnjem listu napisao (manje-više) kako je između rušenja antologijskog i natječajem odabranog projekta Rive te Isusa na Marjanu samo jedan korak.

Nažalost, polemičko oruđe arhitektonskom lobiju u ovom slučaju daju i protivnici Rive, koji u svojem otporu sadašnjem rješenju često rabe potpuno neozbiljne argumente. Onaj tko je spreman izreći tvrdnju da je "moderna arhitektura za Žnjan, a ne za Rivu", nažalost, diskvalificira sam sebe iz razgovora, jer se odmah potom postavlja pitanje - dobro, a kakva je arhitektura za Rivu, kvazistarinska?

Na isti način sebe u ovoj debati diskvalificiraju i vodeći lokalni konzervatori, jer su baš oni "zaslužni" za najgore delirije lasvegaskoga kiča načinjene u ime tradicije: na primjer, za novi izgled Biskupove palače, te za trogirskog Isusa. U takvim Trebalo bi postaviti jedino bitno pitanje, a to je: je li Riva uspjela? A odgovor na to pitanje bio bi, bojim se, negativan. Naime, i nakon pet godina ta Riva je i dalje poput prelijepog dizajnerskog frižidera u kojem se, začudo, kvari mesokolnostima, arhitektonskoj struci lako je izvući Uzelcu stolicu ispod stražnjice i optužiti ga da je general armije pasatističkih konzervi, te da svojim stavovima potpiruje provincijske nagone za kičem.

Međutim, u ovoj priči trebalo bi ipak načas dignuti glavu s konteksta i vratiti se na "tekst". Trebalo bi izvući nos iz sjajnih araka A3 i kompjutorskih simulacija, trebalo bi zaboraviti svu političku i pomodno-trendsetersku nadgradnju i vratiti se onom bitnom, a to je Riva i njezino stanje.

Trebalo bi postaviti jedino bitno pitanje, a to je: je li Riva uspjela? A odgovor na to pitanje bio bi, bojim se, negativan. Naime, i nakon pet godina ta Riva je i dalje poput prelijepog dizajnerskog frižidera u kojem se, začudo, kvari meso. Ona je ljeti prevruća, a zimi preskliska, njeni suncobrani ne hlade, njena hortikultura pokrepa od prve lebićade, njeni stolići pucaju pod ljubiteljima masnije hrane, na njena se platna ništa ne projicira, a teški defile stupova zastire grad iza sebe kao da je riječ o ludom rođaku kojeg se stidi.

Jedini razlog zašto ta Riva kako-tako funkcionira jest što su životni realitet (ali i popustljive vlasti) taj prostor "ušuškale" s ponešto kaosa koji ga je utoplio i razvodnio njegovu strogost. Da nije toga, Riva bi bila neizdrživa.

Pred dvije struke (arhitektima i povjesničarima umjetnosti), te pred Gradom i Ministarstvom kulture je - ukratko - filigranski, teški posao da se na Rivi odvoji ono što vrijedi od onoga što je loše. Stoga bi objema strukama bilo mudrije da se okane teške polemičke artiljerije i počnu, umjesto o estetskim ideologijama, razgovarati o detaljima koji bi taj prostor unaprijedili.

Tagovi: splitska riva, Split
Objavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar 1 komentar
  1. lilihip25.03.2012. 16:25
    riva izgleda dobro i uvijek je zimi bila skliska a ljeti vruca, otkad je postala pjesacka zona nikad nije izgledala bolje,
    a da bi mogla izgledati bolje... pa vjerojatno bi mogla, medutim za ono za sto uglavnm sluzi, a to je, izgleda, bezsadrzajni splitski dnevni borak, za to je i predobra i preskupa,
    osim toga nema tog suncobrana koji ce vas zastititi od jakog sunca i vrucine ljeti kada upekne, pogotovo ne na istocnoj strani oko bobisa, ili koji su vec tamo kafici,
    mozda bi se split trebao povesti za primjerom zagreba i njegovog glavnog trga, pa na rivi postaviti sator... stari barba fellini ionako je zivot proglasio cirkusom, a mi fellinija volimo
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

28.07.

Potpuna stagnacija ženskog poduzetništva

Hrvatska je u EU na začelju što se tiče zaposlenja žena u socijalnom poduzetništvu, a prosječna plaća kod žena iznosi 85 posto plaće muškaraca

28.07.

Socijalna destrukcija Hrvatske

Hrvatska je rekorder po najvišoj stopi rasta rizika od siromaštva među zemljama članicama EU: od 2008. do 2012. stopa rizika od siromaštva uvećana je za 18,5 postotnih poena, dok je to povećanje za EU 27 ostvareno za svega tri postotna poena

25.07.

Vlada "monetizira" vojne nekretnine

Krajnji kupac vojnog kompleksa "Kovčanje" na Malom Lošinju trebala bi biti ruska banka "Promsvyaz"

23.07.

Traže isto postupanje za sve

Pet sindikalnih središnjica uputilo je ravnateljici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zahtjev za objavom popisa svih poslodavaca koji su koristili mjere aktivne politike zapošljavanja

23.07.

Tražite svoj novac

U Udruzi "Franak" planiraju napraviti šprance obrazaca kojim dužnici mogu tražiti povrat od banaka, a najavili su da će pripremiti model isplate povrata preplaćenih kamata za dužnike u švicarcima koji će predložiti bankama

23.07.

Javni dug RH raste

Javni dug Hrvatske dosegnuo je u prvom tromjesečju 68 posto BDP-a, dok je u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 67,4 posto, pokazuju novi podaci "Eurostata", europskog ureda za statistiku

22.07.

"Ako vam se ne da, odustanite!"

GOOD inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja zatražila je danas ostavku Vinka Filipovića, ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje te drugih odgovornih predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Vlade

Info most
Dokukino
Superknjižara
Info most