Samo 21 posto građana Hrvatske iskazalo je nedvosmislenu podršku tržišnoj ekonomiji i demokraciji u istraživanju Europske banke za gospodarstvo i razvoj, dok je u tranzicijskim zemljama prosjek 34 posto, a u Zapadnoj Europi 42 posto. Međutim, u Velikoj Britaniji taj postotak iznosi 35 posto, a u Francuskoj tek 24 posto, dok je u Srbiji na 20 posto.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 69 tisuća kućanstava prošle godine, a autori ističu kako stanovnici tranzicijskih zemalja, iako su najviše pogođeni krizom u svijetu, i dalje iskazuju relativno snažnu potporu tržišnoj ekonomiji i demokraciji.

Hrvati su u odnosu na zadnje istraživanje provedeno 2006. manje zadovoljni životom, tako da je 2006. u našoj zemlji bilo zadovoljno 55 posto građana, a 2010. ih je bilo 48 posto.

U tranzicijskim zemljama je zadovoljno u prosjeku 43 posto građana, a u Zapadnoj Europi 72 posto. Još drastičnije je opao optimizam Hrvata glede budućnosti, pa je tako 2006. godine 50 posto građana očekivalo bolju budućnost, dok je prošle godine broj optimista pao na tek 30 posto.

Strankama vjeruje - tri posto

Na pitanje smatrate li da je u 2010. bilo manje korupcije nego 2006., samo 10 posto građana je odgovorilo pozitivno, dok je u tranzicijskim državama taj prosjek 21 posto, a u Zapadnoj Europi je situacija najgora - samo devet posto građana smatra da je manje korupcije nego 2006.

Nadalje, istraživanje je pokazalo kako je u Hrvatskoj 55 posto kućanstava pogođeno ekonomskom krizom, u tranzicijskim zemljama prosjek iznosi 49 posto, a u Zapadnoj Europi 31 posto.

Zanimljivo je kako građani i dalje imaju najviše povjerenja u vojsku, iako je to povjerenje palo sa 53 posto u 2006. na 50 posto u 2010. Odmah iza vojske žitelji Hrvatske vjeruju instituciji predsjednika države, koje je zabilježilo veliki pomak sa 39 posto iz 2006., za predsjednikovanja Stjepana Mesića, na 49 posto u 2010., što je očigledno pozitivni učinak predsjednikovanja Ive Josipovića.

Zatim slijedi policija kojoj vjeruje 43 posto građana, ali su snage reda registrirale veliki pad sa 50 posto u 2006., te religijske institucije koje su zadržale isti postotak od 48 posto.

Sindikatima je prije vjerovalo 28 posto stanovnika, a prošle godine 25 posto, Vlada je strmoglavo pala sa 19 na devet posto, dok su političke stranke krahirale s osam na svega tri posto građana koji još vjeruju u te organizacije.

Tagovi: kapitalizam