Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Riječ je o stravičnom ubojstvu deset mentalno bolesnih i invalidnih osoba srpske nacionalnosti, koji su pobijeni hicima iz automatskog oružja 8. kolovoza 1995. godine, dan prije oslobođenja Dvora i ulaska hrvatskih snaga u taj gradić na Uni. Županijsko državno odvjetništvo traži da se putem međunarodne pravne pomoći, u svojstvu svjedoka, ispitaju trojica državljana Danske, pripadnika Danskog bataljuna snaga UN-a, koji su svojedočili masakru počinjenom u holu osnovne škole u Dvoru, nekoliko desetaka metara od baze UNPROFOR-a. Na taj je način, 16 godina nakon pokolja, slučaj pomaknut s mrtve točke.
Slučaj Dvor, stravični masakr bolesnika, široj je hrvatskoj javnosti bio nepoznat sve dok početkom travnja, nekoliko dana nakon izricanja presude generalima Gotovini i Markaču, o tome zločinu nije progovorio Danac Jan Wellendorf, pripadnik snaga UNPROFOR-a stacioniranih u Dvoru. On je izjavio danskim sredstvima informiranja da su danski vojnici gledali kako nepoznate uniformirane osobe ubijaju bolesnike, ali da su imali nalog zapovjednika da ništa ne čine, odnosno da se ne miješaju u sukob. On će, najvjerojatnije, biti jedan od trojice čije ispitivanje traži sisački županijski državni odvjetnik Stipe Vrdoljak.
Hoće li među ispitanim danskim vojnicima biti i zapovjednik "Danbata", danskog bataljuna UNPROFOR-a, Jorgen Kold, koji je svojim vojnicima naredio da ne brane bolesne i ostavljene ljude, da ih ne zaštite od ubojica, nego da samo mirno promatraju njihovo ubojstvo, nismo uspjeli doznati. Kako doznajemo, danski vojnik Jan Wellendorf mogao bi imati velikih problema zbog svojeg istupa u javnosti. Naime, najavljeno je da bi on mogao pred danski vojni sud jer je odao vojnu i državnu tajnu i zbog toga će biti procesuiran. I Srbija, kako neslužbeno doznajemo, sprema optužnicu protiv danskog voda UNPROFOR-a u Dvoru, koji je u vrijeme masakra bio u neposrednoj blizini škole.
Iskaz danskog vojnika, ali i svjedoka zločina, o čemu je Jutarnji list već pisao, potvrđuje da su danski vojnici UNPROFOR-a, da su htjeli, mogli 8. kolovoza 1995. godine spriječiti pokolj deset mentalno bolesnih i invalidnih osoba ostavljenih u holu osnovne škole u Dvoru, manje od deset metara od baze UNPROPFOR-a. Njihovo oklopno vozilo bilo je smješteno tik do škole, oni su kroz prozore gledali bolesnike, oni su vidjeli stravično ubojstvo, oni su svjedoci toga događaja, a ništa nisu poduzeli. Nisu ništa poduzeli ni tjednima kasnije, koliko su još ostali u Dvoru nakon završetka akcije Oluja, kako bi se ovaj zločin rasvijetlio i krivci kaznili.
- Šutjeli su jer su htjeli izbjeći pitanje "A što ste vi radili, zašto ste dali da zločinci ubiju jadne ostavljene bolesnike?" Progovorili su sada jer Danac Wellendorf nije više izdržao pritisak savjesti. A meni se nekako čini da je baš on osoba koju sam 9. kolovoza prijepodne pitao kako su to mogli dopustiti, a on se umjesto odgovora zatvorio u oklopno vozilo koje je stajalo nekoliko metara od hole škole u kojem su ležala tijela ubijenih jadnika, rekao nam je Predrag Begić, bivši pripadnik 2. gardijske brigade, koji je u oslobođeni Dvor ušao 9. kolovoza.
Radnici Montera pozvali su državne institucije da spase tvrtku inače će u kolektivni štrajk glađu
"To što Vlada želi rezati onima koji još nisu dno dna, govori o bezidejnosti da provedu obećano", poručuju sindikalisti
Država je odlučila disciplinirati naplatu doprinosa i napuniti proračun, ne mareći pritom previše za radnike
Visoki trgovački sud odbio je žalbu Nezavisnog sindikata Jadrankamena na otvaranje stečaja
Nakon što je u petak uhićen aktivist Građanske akcije koji je pred zgradom Vlade, dok je prolazila kineska delegacija, preko megafona uzviknuo: "Free Tibet", u subotu su uslijedila nova hapšenja
Radnici i sindikati Jadrankamena za danas u 14 sati najavili su skup u Pučišćima kojim žele Vladi poručiti da mora promijeniti politiku stečajeva
Organizatorima "Zagreb Pride-a" je za redare i niz drugih troškova potrebno ukupno 15 tisuća kuna, a dosad je prikupljeno oko četiri tisuće kuna
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.