Iako su donesene nešto ranije nego prijašnjih godina, Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012-14. usvojenim na sjednici Vlade 27. srpnja, teško je povjerovati, kažu u IJF-u. "Iako se naglašava potreba fiskalne konsolidacije i provođenja strukturnih reformi, Smjernice se temelje na preoptimističnim pretpostavkama i nude neuvjerljive projekcije koje čitatelj ne može provjeriti, jer ne sadrže podatke koje bi prema Zakonu o proračunu morale sadržavati", navodi se u aktualnom osvrtu Instituta za javne financije, kojeg potpisuje Katarina Ott.

Kako pojašnjava, prema Zakonu o proračunu, smjernice bi se trebale izrađivati na temelju strategije Vladinih programa za trogodišnje razdoblje, koje Vlada mora donijeti najkasnije do sredine svibnja. Pretraživanjem weba moguće je naći tek prijedlog Strategije Vladinih programa 2010-12., a ni u Smjernicama 2012-14. ovogodišnje strategije Vladinih programa se ne spominju. U više se navrata spominje Program gospodarskog oporavka, ali iako je od njegova donošenja prošlo već više od "Oporavak EU-a je neizvjestan, a koristi od pristupanja mogle bi se osjetiti tek u dužem roku i to samo ukoliko se sami jako potrudimo" godinu dana, u Smjernicama se vješto izbjegava pozivati na njegove eventualne učinke, stoji u aktualnom osvrtu IJF-a. Napominje se i da su smjernice upola kraće nego prethodnih godina, te da su izostavljene brojne detaljne tabele s konkretnim stavkama i razdjelima, koje su postojale u prethodnim smjernicama.

"Zbog toga nije moguće ustanoviti na koji će se način odvijati, primjerice, planirana smanjenja rashoda", napominje IJF. Između ostaloga, navodi se i kako Smjernice predviđaju rast BDP-a od 1,5 posto u ovoj godini, 2,5 posto u idućoj, 3,5 posto u 2013. te 4 posto u 2014. Europska komisija, pak, predviđa stopu gospodarskog rasta od 1,1 posto u ovoj, te 2 posto u idućoj godini, a MMF od 1 i 1,8 posto.

"No, i da ne postoje pesimističnija predviđanja MMF-a i Europske komisije, već i u samim Smjernicama naveden pad BDP-a od 0,8 posto u prvom tromjesečju 2011. ne opravdava iskazani optimizam. Ukratko, ukoliko se ne ostvari Smjernicama planirani rast BDP-a, padaju u vodu i sve projekcije udjela prihoda, rashoda, deficita i javnog duga u BDP-u", stoji u osvrtu.

IJF ističe i da se, kao i prethodnih godina, spas očekuje od oporavka EU-a i od pristupanja Hrvatske EU, no oporavak EU-a je neizvjestan, a koristi od pristupanja mogle bi se osjetiti tek u dužem roku i to samo ukoliko se sami jako potrudimo. Grčka je najbolji primjer da tako nešto ne dolazi samo po sebi, kaže se u osvrtu. Stoga bi se čitatelji Smjernica trebali manje osvrtati na ponuđene projekcije, a više na neophodne strukturne reforme koju su Hrvatskoj potrebne zbog sve očitijeg zaostajanja u rastu, visokih troškova zbog kojih je domaće gospodarstvo izuzetno nekonkurentnom te sve veće negativne razlike u stvarnom i potencijalnom BDP-u, kažu u IJF-u.

Tagovi: jadranka kosor, hrvatska vlada, ekonomski oporavak, Katarina Ott