Državni tajnik Pavao Matičić rekao je da je financiranje izborne promidžbe do sada bilo uređena u 5 različitih zakona, ali i potpuno na različite načine, te da se ovim prijedlogom zakona treba ujednačiti regulativa u financiranju izborne promidžbe "cjelovito i na jedinstven način za sve izbore".

Prema novom Zakonu koji je danas u Saboru prošao prvo čitanje, smanjena su sredstva za jednogodišnje financiranje političkih stanaka iz državnog proračuna za 10 posto. Novost je i da će parlamentarne stranke, predlagatelji neovisnih lista, nezavisni zastupnici i zastupnici manjina u Saboru, dobivati financijsku naknadu za kampanju nakon izbora a ne uoči izbora kao do sada.

Smanjeni su i iznosi koje netko može darovati kandidatu za kampanju. Do sada je najveći dopušteni iznos fizičke osobe političkoj stranci ili kandidatu iznosio 90 tisuća kuna, a pravne osobe 1 milijun kuna, a prema novom Zakonu ta se ograničenja mijenjaju ovisno o izborima.

Fizička osoba smije donirati najviše 50 tisuća kuna, dok pravna osoba kandidatu za predsjedničke ili stranci za parlamentarne izbore može darovati do milijun kuna. Nezavisnom zastupniku ili predstavniku nacionalne manjine pravna osoba smije darovati 500 tisuća kuna, a kandidatima na lokalnim izborima smije dati najviše 50 tisuća kuna.

Na predsjedničkim izborima kandidat ukupno ne smije potrošiti više od 8 milijuna kuna, na parlamentarnim izborima u jednoj izbornoj jedinici ne smije potrošiti više od 1,5 milijun kuna, a na izborima za župana ili zagrebačkog gradonačelnika više od 500 tisuća kuna. Za ostale gradonačelnike određen je limit u iznosu od 100 tisuća kuna.

Novost je i da se uvodi obveza plaćanja pologa pri kandidaturi u iznosu od 50 tisuća kuna za izbore koji se kandidatu vraća nakon podnošenja "uredne kandidature", dok bi se polozi onih čija kandidatura nije bila potpuna, uplaćivali u proračun. Na taj način, rekao je HDZ-ov Goran Marić, više ne bi smjelo biti onih kandidata koji na izborima "samo zabavljaju javnost".

Zabranjuje se korištenje "izbornog novca" za podmirenje osobnih troškova kandidata, a uvodi se, uz prekršajnu, još nekoliko sankcijskih odredbi koje do sada nisu postojale. To su administrativne sankcije koje se odnose na gubitak porava na naknadu troškova kampanje, stopiranje isplate sredstava za redovno godišnje financiranje u slučaju da se postupa suprotno zakonu.

Inače, obaveza svakog kandidata je da otvori poseban račun za troškove kampanje te da nakon izbora prikaže tko ga je financirao i s koliko novca, te koliko je i na što potrošio. Cijeli postupak će i dalje financirati Ministarstvo financija i Državni ured za reviziju s tie da je sada njihova uloga jasnija.

Državni tajnik Branko Bačić rekao je da ovaj Zakon predstavlja značajni pomak u transparentnosti kampanja, te zbog toga što prvi put donosi i sankcije za nepoštivanje Zakona. "Sada je i visina sredstava koje svaka stranka može koristiti u razumnim okvirima", rekao je Bačić.

IDS-ov Damir Kajin, kandidat na prošlim predsjedničkim izborima, slaže se da bi trebalo prekršajno sankcionirati one koji ne ispunjavaju svoje oveze, ali ipak smatra da je ovaj zakon "smokvin list hrvatskog parlamentarizma".

"Kada govorim o tome mislim na prošle predsjendičke izbore, i na sve prethodne izbore. Što se ovdje u ovom smokvinom listu mijenja? Prvi put se uvode kazne i to drakonske. Ali, ja bih se usudio reći da je ovaj zakon pisan za dvije ili tri stranke i tajkune koji su skloni bavljenju politike koji navodno već sad zakupljuju medijske prostore i protiv kojih niti jedan medij nikada neće ništa negativno napisati"- rekao je Kajin.

HNS-ov Beus Richenberg rekao je da načelno podržava pitanje sustavnog rješenja financiranja stranaka i kampanja jer je do sada bilo puno "nedoumica, i kontroverza". "Naprimjer, na posljednji predsjedničkim izvorima Dragan Primorac je bez problema primio donaciju od 2 milijuna kuna, a Milan Bandić je morao vraćati donacije prikupljene telefonskim pozivima, iako do tada takvo prikupljanje nije bilo zabranjeno. Državno povjerenstvo je u jednom slučaju reagiralo, a u drugom nije", rekao je Beus i dodao da očekuje ujednačneo korištenje Zakona za sve.

U izradi Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe sudjelovali su Državni ured za reviziju, Državno izborno povjerenstvo Transparency International i Središnja tijela državne uprave.