Toni Gabrić 07.02.2012.

Lijepa naša bez pisanog traga

Toni Gabrić Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja priznalo da je bivši MZOPUG godinama dodjeljivao udrugama milijune kuna proračunskog novca, a da ne postoje apsolutno nikakvi pisani tragovi o ocjenama predloženih projekata i projektnih izvještaja. Najveći dobitnik bio je HDZ-ovac Ante Kutle. Hoće li na scenu stupiti DORH?

Što nas čeka

Mecso

Trg Burze

Deutsche welle

Kreditno zaduživanje razvojni cilj

Fotografija članka
Ako već moramo u nove inozemne kredite, predložio bih, recimo, da Hrvatska krene u proizvodnju space shuttlea. Ta bi nas proizvodnja jako podigla i stvorila nam nove veze tamo gore

 

Pritišću nas iz bijeloga svijeta da malo usporimo sa zaduživanjem za izgradnju novih kilometara autocesta. Kažu, nećemo imati novaca za otplaćivanje novih kredita. Lijepo im je odgovorio gospodin Kalmeta kao ministar prometa i veza hrvatske Vlade: Mi bolje znamo što je dobro za Hrvatsku.

Iz Bruxellesa, ili otkud već, to se ne može vidjeti tako dobro. Mi bolje znamo koliko nam nove ceste trebaju, koliko novih radnih mjesta otvaraju, koliko starih čuvaju, koliko zabiti magistralno povezuju u nove prostore ubrzanoga razvoja. Da ne govorimo i koliko glasova donose na izborima. I koliko inače u ovakvom društvu teško dohvatljivih profita - čine za uži krug ljudi relativno naširoko uhvatljivim. Puno šire od građevinske operative i uz nju vezanoga privrednoga poduzetništva.

Ipak, dobro je za Hrvatsku da ministar prometa »grize» za nastavak gradnje. Ali što je s ministrom financija i premijerom? Jer, nitko i nije prigovarao da ceste eventualno baš i nisu najbolja stvar za nas. Upozoravaju nas da si nove trenutačno ne možemo priuštiti. Nema se novaca. Upravo smo se iznova debelo zadužili po bijelome svijetu praktički samo radi otplate pristiglih rata starih kredita. Kako ćemo onda s novima? I za usporenu izgradnju novih dionica treba novoga kapitala. Samo nešto manje nego za ubrzanu. Pitanje je možemo li otplaćivati to »nešto manje« ili ne, a ne pita se jesu li autoceste dobre za Hrvatsku ili nisu. Dakako da jesu. Ali ni za koga nije dobro ako upadne u dužničku krizu, pogotovo ako raznih drugih kriza već ima preko glave. Te ako nema praktički nikakve strategije razvoja koja bi kao jedan od jasnih ciljeva s jasnim sredstvima za njihovo ostvarenje - imala relativno smanjivanje međunarodne zaduženosti hrvatske države i hrvatske privrede.

Dapače, iz neobične oštrine političkih »napada na napadače« koja odlikuje ovakve hrvatske istupe s najviših mjesta, može se odčitati da je upravo daljnje međunarodno kreditno zaduživanje jasni politički i razvojni cilj naše vlasti. To je svaki put nova ulaznica za tip razvoja koji ona dobro razumije i koji je jako dobro legao na paletu interesa koje ona zna zastupati.

Ne radi se tu samo o HDZ-u. Mi smo u izgradnju autocesta na Rojsov poticaj krenuli u doba vlade Račanove koalicije koja je svjesno odabrala put izgradnje cesta preko međunarodnoga zaduživanja, a ne preko koncesija koje su nam tada izravno nuđene/tražene kao konkretni poslovni deal s američkim mirovinskim fondom naših iseljenika i koje bi (barem u tome kreditnom smislu) ceste za Hrvatsku učinile besplatnima. To je, dakle, svjesni strateški izbor hrvatske državne vlasti kao takve. A ne, recimo, Sanaderov, Šukerov ili Kalmetin izbor. Iako ni tada za ceste nije bilo para.

Ali zašto baš stalno i samo sve nove i nove autoceste? Iako sam i u doba kad to nije bilo popularno tvrdio da nam sve trebaju, i da će nam se isplatiti. Ali možda bi nam se i više isplatilo, za promjenu, i nešto drugo. Ako već moramo u nove inozemne kredite, predložio bih, recimo, da Hrvatska krene u proizvodnju space shuttlea. Ta bi nas proizvodnja jako podigla i stvorila nam nove veze tamo gore, gdje će nam biti sve potrebnije.

S obzirom na to kako i kamo idemo s »prometom i vezama«. Ta bi proizvodnja uvela visoke tehnologije u kooperantsku hrvatsku privredu, učinila jasnijom potrebu za školovanjem visokostručnih profila mladih diplomanata. Jednom riječi - unijela bi jasnu promjenu s jakim proizvodnim naglaskom u našu prešutno prihvaćenu financijskim muljažama obilježenu strategiju razvoja.

A ako se takva ideja, ako i nije sasvim »morska«, čini previše svemirskom, nemamo li brodogradnju kao njezin jako dobar i sasvim prizemljeni nadomjestak? Brodogradnja je za nas možda i bolja od space shuttlea, a ima slične učinke ako se poduzetnički i makro-ekonomski umješno vodi. Ali za brodogradnju, očito, fali nekih skrivenih motiva kojih uz auto-ceste ima na pretek. Stoga će u obranu daljnjeg makar i najneracionalnijeg zaduživanja za ceste na stražnje noge u nas skakati visoka politika, a u obranu opstanka brodogradnje - radnički sindikati.

Argument kredita za ceste jači je od argumenta brodogradnje jer je oko cesta okupljen neki jači - Sindikat. Samo se baš javnosti pod nos ne guraju imena njegovih članova. Kombinacija njegovih miomirisa mogla bi i neugodno zavonjati. A to ne bi bilo dobro za Hrvatsku.

 

Prijavi članak na: Twitter Facebook
Dodaj komentar

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

08.02.

Kerume, aj 'ća + STRIP

Za smjenu gradonačelnika potrebno je prikupiti 35 tisuća potpisa

07.02.

Todorić pod zaštitom pravosuđa

Ustavni sud Hrvatske donio je odluku kojom "privremeno odgađa" izvršenje rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga koja je naložila tvrtki Agrokor da obznani ponudu za preuzimanje dionica tvrtke Belja

07.02.

Naputci vrhuške

MMF Hrvatskoj: Devalvirajte kunu smanjenjem previsokih plaća i mijenjajte ZOR

06.02.

Grad duhova + FOTOGALERIJA

Nekadašnji sisački industrijski raj danas je grad duhova u kojem ljudi u kolicima iz šoping centara skupljaju staro željezo.

06.02.

STRIP: Dva nova Prangera!

Zagreb Indoors bio je pun pogodak, a Kerum izvodi vojsku na ulice...

03.02.

Kola sve brže jure nizbrdo

Preostalih 90 proizvodnih radnika, mahom šivačica, čakovečke MTČ Tvornice rublja u stečaju dobilo je ugovore na samo 15 dana, što pokazuje da će se proizvodnja uskoro ugasiti, upozorili su sindikalisti

03.02.

Posebno zabrinjavajuća poljoprivreda

Nadležne institucije u Hrvatskoj površno su se odnosile prema gotovo milijardu eura pomoći EU-a, navodi u posebnom izvještaju Europski revizijski sud