Početkom radova na zapadnoj obali službeno počinje realizacija prvog od 11 gradskih projekata predviđenih GUP-om grada Splita.

"Odmah naglašavamo da nismo protiv primjerenog uređenja i opremanja tog prostora, ali smatramo potrebnim ukazati na neke propuste. Prostorno-planskom dokumentacijom Zapadna obala spada u Gradske projekte, a to su zahvati većeg mjerila, a temelje se na jednom od osnovnih principa prema članku 78. GUP-a: "Visok stupanj javnosti i demokratske kontrole procedure u svim fazama realizacije (sudjelovanje stručnih udruga, neprofitnog sektora i ukupne urbane javnosti)" i nadalje "Ova procedura mora osigurati ravnopravnost potencijalnih partnera te jamčiti dostupnost informacija, javnost rada i puno sudjelovanje svih urbanih aktera (nevladine udruge, strukovne organizacije, mjesna samouprava i zainteresirani građani) ". Sve je ovo u slučaju Zapadne obale izostalo.

Također je i Zakonom o zaštiti okoliša, propisana procedura sudjelovanja javnosti prilikom procjene o izradi studije utjecaja na okoliš, koja je sadržana u čl. 140.: Tijela javne vlasti obvezna su, u ranoj fazi postupanja kada su sve mogućnosti otvorene, putem javnih obavijesti, oglasa ili drugih odgovarajućih sredstava kao i elektroničkih medija, odnosno na primjeren način, obavijestiti javnost odnosno zainteresiranu javnost o: ...Nadležno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je od svih navedenih mogućih načina obavještavanja javnosti jedino to učinilo putem elektroničkih medija i to na svojim stranicama, do kojih se tek nakon 8 uzastopnih, pravilno odabranih linkova, može doći do traženog dokumenta. Postavlja se pitanje kako je uopće moguće znati da je netko podnio Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš? Čak i kada bi se imala takva informacija gotovo je nemoguće većini zainteresiranih građana doći do tog dokumenta, kako bi pravovremeno dali mišljenje, pa nimalo ne iznenađuje da nitko nije dao nikakvu službenu primjedbu ili mišljenje na planirani zahvat uređenja zapadne obale. Kako je lokacija zapadne obale unutar granica kulturno-povijesne cjeline grada Splita, koja ima svojstvo kulturnog dobra onda bi prije svega moralo poštovati dokumente (konvencije i deklaracije) UNESCO-a, koji zahtijevaju potpunu informiranost građana, njihovo sudjelovanje od izrade propisa do priprema odluka, očuvanje arhitektonskog naslijeđa, koje nije samo stvar stručnjaka, već je u tome značajna podrška javnosti itd. Nepoštivanje važećih dokumenata od strane gradskih vlasti, opravdano stvara dojam omalovažavanja uloge javnosti i izaziva nepovjerenje u aktere takvog postupanja. Podsjećamo da je javnost tokom čitave procedure natječaja za izradu Idejnog rješenja uređenja i urbane opreme središnjeg dijela splitske Rive iz rujna 2004., pa izbora radova i tokom čitave njene izgradnje, bila u formalnom smislu nešto bolje obaviještena nego sada sa zapadnom obalom. To je omogućilo Društvu prijatelja kulturne baštine da, kao dijelu javnosti, više puta javno kritički i stručno reagira.Svjedoci smo da su u slučaju zapadne obale građani Splita ignorirani, jer do danas javnost nije upoznata s nekim detaljima ovog značajnog i skupog projekta.Tako saznajemo da je "linija proširenja" (nasipavanja Branimirove obale) utvrđena još 2007.godine. Tko je to utvrdio i zašto o tome javnost ništa ne zna? Također nije jasno koji su sadržaji predviđeni na nasutom dijelu nove zapadne obale? Rješenje s rotorom je nepotrebno i neprimjereno, a smisao bi mogao imati jedino ako je to predviđeno u vezi s tunelom ispod mora koji bi povezivao istočnu i zapadnu obalu kako je rekao Gradonačelnik. Ako je to točno, zašto projektanti kriju od javnosti? Treba podsjetiti da je prvonagrađeni rad nedvosmisleno odbacio mogućnost podmorskog tunela! Kakva će urbana oprema i materijali biti upotrijebljeni, kada će, kako je najavljeno, treća faza, u koju spada komunalno opremanje partera, tek biti raspisana?! Koji su razlozi za toliko izrađenih preinaka na prvonagrađenom radu?

Sada se sprema arhitektonsko-urbanistički natječaj za istočnu obalu. Ako se ponovi povijest sa čak dva natječaja za Rivu, pa upravo i spomenuti natječaj za Zapadnu obalu, ne piše nam se dobro. Osnovna greška kod tih natječaja bili su programi za natječaj koji su se pripremali i usvajali izvan svake kontrole javnosti, pa nas ne čude promašaji tih natječaja, posebno kada se radi o projektu uređenja Rive. Nije li vrijeme da se s istočnom obalom ne ponovi opisana praksa. Podsjećamo, da Grad zaboravlja da je u njegovom Zavodu za urbanizam 1998.godine izrađen Program anketnog urbanističkog natječaja za rješenje istočnog dijela Gradske luke u Splitu. Čini se da ne treba objašnjavati koja šteta se može nanijeti kada se jedna cjelina dezintegrira kao npr. Riva ili cijela obala, i onda se za svaki takav dezintegrirani dio raspisuje poseban natječaj, rješenje koje na kraju, ne mora imati nikakve skladne i/ili druge nužne povezanosti sa susjednim dijelovima!U urbanističkom smislu osnovni uzroci propadanja Splita, koje je započelo još prije desetak godina, leži u neprimjenjivanju stručnih i demokratskih principa u urbanističkom planiranju, koji se, prije svega, moraju oslanjati na interesima većine građana, a ne na kratkoročnim interesima pojedinih moćnika ili lobija! Dokle god Split ne dobije stručno jaku i samostalnu urbanističku planersku instituciju, koja će biti u stanju povezivati dugoročnu razvojnu prostornu strategiju s realnim životnim potrebama grada i građana (prioriteti i etape realizacije) i spriječiti sadašnji kaos u izgradnji svega i svačega i bilo gdje, neće biti moguće sačuvati grad od daljnjeg propadanja", priopćilo je Društvo prijatelja kulturne baštine Split.