Direktni povod današnjeg sazivanja konferencije za novinare je nedavno održani sastanak u Vladi na temu nacrta prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti, sveučilištu i visokom obrazovanju nakon kojeg i dalje nije jasno koja je daljnja zakonska sudbina triju nacta zakona. Referirajući se na taj sastanak, Lada Čale Feldman sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, naglasila je da su mu nazočili članovi akademske zajednice, koalicijski i socijalni partneri sakupljeni kako bi se "nesuglasna mišljenja utopila u zbor poslušničke vojske ministra Radovana Fuchsa".

"Proceduralno problematična audijencija", kako je u sindikatu kršten spomenuti sastanak, samo je nastavak niza nedomokratskih činova MZOŠ-a i Vlade, naglašavaju.

"Kao kruna svega, sustavno se stvara neprobojni medijski zid, ispunjen obmanama o pravom karakteru ovih zakona i montiranim difamacijama svih njegovih anglo-američkih nestandardiziranih protivnika kao internacionalno neproduktivnih lijenčina".

Poručuju da Akademska solidarnost neće odustati od sna o očuvanju dobara od nacionalnih interesa te će stupiti u štrajk u trenutku slanja zakona u saborsku proceduru. Time ne pristaju cijeli proces pokušaja proguravanja zakona čijim se dosadašnjim tijekom poručuje akademskoj zajednici da će "zakoni ići, valjda i bagerima i tenkovima ako bude trebalo".

Gvozden Flego, saborski zastupnik SDP-a, član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, te bivši ministar znanosti i tehnologije rekao da je u nacrtima zakona postoje najmanje dvije obmane. Prva bi bila da je njihovo donošenje nužno radi usuglašavanja sa EU zakonodavstvom iako ne postoji tako nešto poput univerzalnog europskog obrazovnog sistema. Druga je tvrdnja da se dogodila javna rasprava. Prijedloge zakona je opisao kao "čardak ni na nebu ni na zemlji" jer postoji samo nesuvislo obrazloženje zakona koje ne korenspondira sa samim tekstom zakona.

Komentirao je i utjecaj izvršne politike koja bi se ozakonila prihvaćanjem ovakvih zakona i plastično je opisao situacijom u kojoj bi bilo moguće da rektor za dekana fakulteta postavi portira ukoliko bi mu to bilo u interesu, a u novim zakonima neće postojati način za zakonsko ograničenje takvih postupaka.

"Raslojavanje znanstvenika, nepovjerenje i nerazumijavanje samo su neke od posljedica višemjesečnih aktivnosti vezanih za forsiranje prijedloga nacrta zakona", mišljenja je Sandra Križić Roban, viša znanstvena suradnica na Institutu za povijest umjetnosti. Posebno se osvrnula se na nacrt Zakona o znanstvenoj djelatnosti kojim bi se humanističke znanosti smjestile među one druge, evidentno manje važne.  

Naglašava da će "tržišna orijentacija" i predložena reforma sustava upravljanja institutima radikalno bi transformirati sve naše institute, posebice društvene i humanističke.

"Stječe se dojam da se razvoj znanosti vidi primarno kroz optiku prirodnih, tehničkih i biomedinskih područja istraživanja. Ne uzimaju se obzir različiti kriteriji vrednovanja u različitim znanostima te da mehanizmi procjene jednostavno nisu isti za prirodne znanosti ili za humanističke", rekla je Križić Roban. 

Renata Jambrešić Kirin, viša znanstvena suradnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku sažela je primjedbe iz višednevne rasprave zaposlenika svog instituta i koji su jednoglasni u zaključku da su nacrti zakona jednostavno nepopravljivi.

"Uvođenjem neznanstvenih (komercijalnih, inovativnih, kompetetivnih) prioriteta potiče se osnivanje privatnih znanstvenih instituta ustrojenih poput trgovačkih društava, ali financiranih iz javnih izvora. Drastično se smanjuju ovlasti znanstvenog vijeća, a ravnatelju i upravnom vijeću, tijelima pod izravnim nadzorom Ministarstva, daju se gotovo apsolutističke ovlasti". I ona se slaže da ukoliko se prihvati nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti, javni, a posebno humanistički instituti bit će podvrgnuti daljnoj marginalizaciji, služenju kratkotrajnim političkim ciljevima te interesu kapitala.

Integralne verzije priopćenja:

as_-_priopcenje_8.6.2011.doc

ipu_krizic_roban_-_izjava.doc

ief_-_priopcenje.doc