Plenum Filozofskog fakulteta potvrdio je i objavio na svojim stranicama  zaključke i mišljenje njihove radne grupe za analizu dokumentata o tri zakona ( Zakonu o sveučilištu, Zakonu o visokom obrazovanju i Zakonu o znanosti) koja su posljednjih dana izazvala brojne i uglavnom negativne reakcije sveušilišne zajednice.  

Tri već spomenuta zakona reguliraju područja koja su dosad bila obuhvaćena jednim zakonom - Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

U analizi se navodi kako prvi od predloženih propisa (Zakon o sveučilištu) dokida njegovu autonomiju i to ponajprije spornim sveučilišnim vijećem, izborom rektora te fragmentacijom postojećih sveučilišta. Prema njihovom mišljenju sporno je i financiranje tj. „tzv. razvojni proračun (postoje u nacrtu još i osnovni proračun i proračun vlastitih sredstava) koji iznosi čak 20% ukupnog proračuna i dodjeljuje se na temelju proračunske formule 'kojom se u obzir uzimaju kvalitativni i kvantitativni indikatori rada' sveučilišta, a indikatore propisuje Vlada RH uredbom".

Što se Zakona o znanosti tiče, studenti smatraju da potiče komercijalizaciju te političku regulaciju znanosti te vodi njenoj  centralizaciji u obliku djelovanja javnih instituta .„Razdvajajući dvojnost znanstvenih (dakle, na razini unificiranog znanstvenog tijela potvrđenih) i radnih (odnosno, uz pojedinu instituciju vezanih) mjesta, ali i nalažući „piramidalni" ustroj posljednjih te ukidajući jedinstvenu etičku regulaciju znanstvenog rada, prijedlog Zakona stremi prema partikularizaciji, a u konačnici i privatizaciji znanstvenog rada, istraživanja i ustanova u kojima se ono sustavno provodi. Osobito je sporno što je za razliku od aktualnog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti, koji je bio usmjeren na povezivanje znanosti i obrazovanja, prijedlog Zakona o znanosti usmjeren ponajprije na povezivanje znanosti i gospodarstva", stoji u priopćenju.

Primjedbe posljednjem nacrtu, onom Zakona o visokom obrazovanju, upućene su  Nacionalnom vijeću, piramidalnom ustroju radnih mjesta, izvanrednim studentima te upisninama kao novim školarinama.

U svom zaključku navode kako se „nacrti prijedlogâ Zakona o znanosti, Zakona o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju moraju odlučno i u potpunosti odbaciti" jer su „iznimno štetni za cijelu akademsku zajednicu".

"Zakoni nedvosmisleno potiču snažnu komercijalizaciju znanosti, njezinu političku i tržišnu regulaciju, ukidaju autonomiju sveučilištâ, potiču njihovo cijepanje i privatizaciju te uvode potpuno neprihvatljiv sustav financiranja sveučilišta.
Također, zakonima se ne ukidaju školarine nego se one nazivaju drugim imenom, ne uzima se u obzir socio-ekonomski status studenta, a visoko obrazovanje i dalje ostaje zatvoreno sve brojnijem sloju društva koje ga ne može financirati", završavaju svoje priopćenje.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje.