24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- "1000 ZA-ŠTO o EU" o izborima i drugačijoj Europi
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Voda ili profit/ Javna tribina
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- → Više
- Bajssek – biciklističke mape grada Osijeka/ Izložba
- Prikazivanje filma "Nevrijeme" i diskusija o problemu silovanja u ratu
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Poziv mladim Zagrepčanima na davanje doprinosa u razvoju aktivnosti za mlade
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- Re-Thinking Humanities and Social Sciences
- Snimi kratki biciklistički video i osvoji Veliku pedalu!
- → Više
Deutsche welle
- Politika Nacionalizmi u europskoj čekaonici
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Smije li Grčka uopće napustiti eurozonu?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana Hannelore ili Angela? Koju Nijemci više vole?
STUDENTI SE MOBILIZIRAJU
Studenti ponovo ustaju na prosvjede koje ovaj put upućuju Saboru i Vladi s ciljem uvođenja besplatnog visokog obrazovanja i povećanja ulaganja novaca iz državnog proračuna u sektor obrazovanja.
Okupit će se 5.11. u 12 sati ispred zagrebačkog muzeja Mimara odakle će krenuti do Katarininog trga da službenim vlastima pokažu kako nisu zadovoljni njihovim deklarativnim obećanjima u kojima hrvatskim studentima, ali i cijelom društvu, prezentiraju Hrvatsku kao zemlju u kojoj je znanje poželjno i dostupno svakome tko želi, dok u isto vrijeme polako, ali sigurno, tu privilegiju uskraćuju i ograničavaju na krug ne dovoljno sposobnih, već dovoljno imućnih.
S obzirom na činjenicu da je Vlada posljednji prosvjed ugasila brzom i kratkotrajnom mjerom financiranja diplomskih studija za jednu godinu i jednu generaciju (prvu generaciju studenata diplomskih studija 2008/9), opravdano strahovanje za budućnost kako financiranja sljedeće godine diplomskih studija, ali i studija uopće, nagnao je aktivni i osviješteni dio studentske populacije, koji i ovog puta dolazi sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i PMF-a, na ponovnu mobilizaciju svojih kolega u svrhu postizanja standarda koji studenti u zemljama poput Švedske, Finske, Estonije, Irske ili Norveške imaju.
Vlada se tada pohvalila da je izdvojila golemih 78 milijuna kuna, dok se za saborske mirovine izdvaja 55 milijuna kuna godišnje, a za sudjelovanje HV-a u okupaciji Afganistana 250 milijuna kuna godišnje, stoji u priopćenju koje su poslali organizatori prosvjeda. Žureći glavom bez obzira u reformu po uzoru na Bolonjsku deklaraciju, država nije vodila računa o troškovima koje takav proces povlači za sobom kao ni o socijalnoj dimenziji koju ista deklaracija predlaže, a neke europske zemlje i primjenjuju.
Pojedini fakulteti i sveučilišta koji jedva da se mogu nositi s zahtjevima koje traži bolonjski sustav studiranja (od nedostatka stručnog kadra, prostora za izvedbu nastave, tehničke neopremljenosti i sl.) ne opiru se, već i sami zahtjevaju povećanje troškova studiranja u svrhu ostvarenja zadanim ih ciljeva te uvođenja tržišta u visoko obrazovanje. Tako su u svom priopćenju članovi Foruma za etičnost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja, inače sveučilišni profesori, u srpnju ministra pozvali na odgovornost između ostalog I zbog nastavljanja trenda javnog financiranja studija u mjeri koja nije niti minimalno prilagođena društvenim, tržišnim i kulturnim potrebama naše zemlje.
Gradeći društvo znanja njegovi kreatori nisu se osvrtali na usputne probleme financiranja tako izdašne mašinerije i umjesto da barem osmisle i pokrenu javne, dio studenata, doduše, financira se iz Ministarstva, a postoje i državne i gradske stipendije, ali to očito nije dovoljno, i privatne sektore stipendiranja studenata, ovo isto ostavili su na teret poreznim obveznicima, odnosno roditeljima studenata od kojih je svake godine manje onih koji si to mogu priuštiti. Sve je to, dakako, opravdano tržišnom konkurencijom u čiji će vrtlog sveučilišta s vremenom ući u svrhu ostvarenja potpune autonomije.
Fakultetsko je obrazovanje nekoć u Hrvatskoj bilo besplatno. Danas gotovo 60 posto studenata plaća svoj studij. Na mala vrata se uvode i povećavaju školarine. Banke nude studentske kredite. Polako krećemo prema američkom sustavu u kojem se za fakultet štedi od djetetova rođenja i gdje studenti nakon završena školovanja još godinama otplaćuju svoje dugove. Od 1991. do 2006. se ukupan broj studenata povećao za 82 posto, dok se broj studenata koji sami (su)financiraju svoj studij povećao za 814 posto! I to sve u zemlji sa samo 7 posto fakultetski obrazovanih. Je li uvođenje i stalno povećavanje školarina način da se poveća broj fakultetski obrazovanih? Ili je to put u novo 'društvo znanja' u kojem će pristup fakultetskom obrazovanju imati samo bogati i oni koji su se spremni baciti u dužničko ropstvo studija radi?, pitaju se zabrinuti organizatori prosvjeda.
Dok se grcaju u problemima organiziranja studija, rektorima sveučilišta i dekanima fakulteta ne preostaje drugo nego da povećanjem školarina i uvođenjem dodatnih penala financijske prirode (plaćanje ispita koji se ne polože na vrijeme) nastoje riješiti svoje probleme i popuniti fakultetske blagajne.
Ipak, neki dekani poput profesora Jurkovića s Filozofskog fakulteta studentima daju potporu. Za to vrijeme ministar Primorac šeće okolo i otvara gradilišta kampusa koji uglavnom ostaju nedovršeni (zagrebačko i splitsko) i ignorira činjenicu da se zaslugama njegovog resora u protekloj godini na ulice organiziralo najviše prosvjeda.
Da uistinu želi bolonjski sustav obrazovanja po uzoru na europske zemlje hrvatska vlast morala bi osigurati mnogo više novaca nego što je to spremna jer naši fakulteti niti su u stanju niti mogu iznijeti taj teret osim ako ne udare po džepu studenata. Oni će zato u srijedu izaći ponovo na ulice, a u kojem broju, to ćemo tek vidjeti.
Okupit će se 5.11. u 12 sati ispred zagrebačkog muzeja Mimara odakle će krenuti do Katarininog trga da službenim vlastima pokažu kako nisu zadovoljni njihovim deklarativnim obećanjima u kojima hrvatskim studentima, ali i cijelom društvu, prezentiraju Hrvatsku kao zemlju u kojoj je znanje poželjno i dostupno svakome tko želi, dok u isto vrijeme polako, ali sigurno, tu privilegiju uskraćuju i ograničavaju na krug ne dovoljno sposobnih, već dovoljno imućnih.
S obzirom na činjenicu da je Vlada posljednji prosvjed ugasila brzom i kratkotrajnom mjerom financiranja diplomskih studija za jednu godinu i jednu generaciju (prvu generaciju studenata diplomskih studija 2008/9), opravdano strahovanje za budućnost kako financiranja sljedeće godine diplomskih studija, ali i studija uopće, nagnao je aktivni i osviješteni dio studentske populacije, koji i ovog puta dolazi sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i PMF-a, na ponovnu mobilizaciju svojih kolega u svrhu postizanja standarda koji studenti u zemljama poput Švedske, Finske, Estonije, Irske ili Norveške imaju.
Vlada se tada pohvalila da je izdvojila golemih 78 milijuna kuna, dok se za saborske mirovine izdvaja 55 milijuna kuna godišnje, a za sudjelovanje HV-a u okupaciji Afganistana 250 milijuna kuna godišnje, stoji u priopćenju koje su poslali organizatori prosvjeda. Žureći glavom bez obzira u reformu po uzoru na Bolonjsku deklaraciju, država nije vodila računa o troškovima koje takav proces povlači za sobom kao ni o socijalnoj dimenziji koju ista deklaracija predlaže, a neke europske zemlje i primjenjuju.
Pojedini fakulteti i sveučilišta koji jedva da se mogu nositi s zahtjevima koje traži bolonjski sustav studiranja (od nedostatka stručnog kadra, prostora za izvedbu nastave, tehničke neopremljenosti i sl.) ne opiru se, već i sami zahtjevaju povećanje troškova studiranja u svrhu ostvarenja zadanim ih ciljeva te uvođenja tržišta u visoko obrazovanje. Tako su u svom priopćenju članovi Foruma za etičnost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja, inače sveučilišni profesori, u srpnju ministra pozvali na odgovornost između ostalog I zbog nastavljanja trenda javnog financiranja studija u mjeri koja nije niti minimalno prilagođena društvenim, tržišnim i kulturnim potrebama naše zemlje.
Gradeći društvo znanja njegovi kreatori nisu se osvrtali na usputne probleme financiranja tako izdašne mašinerije i umjesto da barem osmisle i pokrenu javne, dio studenata, doduše, financira se iz Ministarstva, a postoje i državne i gradske stipendije, ali to očito nije dovoljno, i privatne sektore stipendiranja studenata, ovo isto ostavili su na teret poreznim obveznicima, odnosno roditeljima studenata od kojih je svake godine manje onih koji si to mogu priuštiti. Sve je to, dakako, opravdano tržišnom konkurencijom u čiji će vrtlog sveučilišta s vremenom ući u svrhu ostvarenja potpune autonomije.
Fakultetsko je obrazovanje nekoć u Hrvatskoj bilo besplatno. Danas gotovo 60 posto studenata plaća svoj studij. Na mala vrata se uvode i povećavaju školarine. Banke nude studentske kredite. Polako krećemo prema američkom sustavu u kojem se za fakultet štedi od djetetova rođenja i gdje studenti nakon završena školovanja još godinama otplaćuju svoje dugove. Od 1991. do 2006. se ukupan broj studenata povećao za 82 posto, dok se broj studenata koji sami (su)financiraju svoj studij povećao za 814 posto! I to sve u zemlji sa samo 7 posto fakultetski obrazovanih. Je li uvođenje i stalno povećavanje školarina način da se poveća broj fakultetski obrazovanih? Ili je to put u novo 'društvo znanja' u kojem će pristup fakultetskom obrazovanju imati samo bogati i oni koji su se spremni baciti u dužničko ropstvo studija radi?, pitaju se zabrinuti organizatori prosvjeda.
Dok se grcaju u problemima organiziranja studija, rektorima sveučilišta i dekanima fakulteta ne preostaje drugo nego da povećanjem školarina i uvođenjem dodatnih penala financijske prirode (plaćanje ispita koji se ne polože na vrijeme) nastoje riješiti svoje probleme i popuniti fakultetske blagajne.
Ipak, neki dekani poput profesora Jurkovića s Filozofskog fakulteta studentima daju potporu. Za to vrijeme ministar Primorac šeće okolo i otvara gradilišta kampusa koji uglavnom ostaju nedovršeni (zagrebačko i splitsko) i ignorira činjenicu da se zaslugama njegovog resora u protekloj godini na ulice organiziralo najviše prosvjeda.
Da uistinu želi bolonjski sustav obrazovanja po uzoru na europske zemlje hrvatska vlast morala bi osigurati mnogo više novaca nego što je to spremna jer naši fakulteti niti su u stanju niti mogu iznijeti taj teret osim ako ne udare po džepu studenata. Oni će zato u srijedu izaći ponovo na ulice, a u kojem broju, to ćemo tek vidjeti.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
25.05.
Brišete dug kriminalcima, obrišite i Monteru
Radnici Montera pozvali su državne institucije da spase tvrtku inače će u kolektivni štrajk glađu
23.05.
Ne damo plaće u državnim tvrtkama
"To što Vlada želi rezati onima koji još nisu dno dna, govori o bezidejnosti da provedu obećano", poručuju sindikalisti
22.05.
Muke po doprinosima
Država je odlučila disciplinirati naplatu doprinosa i napuniti proračun, ne mareći pritom previše za radnike
21.05.
Potvrđen stečaj nad Jadrankamenom
Visoki trgovački sud odbio je žalbu Nezavisnog sindikata Jadrankamena na otvaranje stečaja
19.05.
Zbog Kineza nova uhićenja u Zagrebu
Nakon što je u petak uhićen aktivist Građanske akcije koji je pred zgradom Vlade, dok je prolazila kineska delegacija, preko megafona uzviknuo: "Free Tibet", u subotu su uslijedila nova hapšenja
19.05.
Jadrankamen poziva na skup u Pučišćima
Radnici i sindikati Jadrankamena za danas u 14 sati najavili su skup u Pučišćima kojim žele Vladi poručiti da mora promijeniti politiku stečajeva
18.05.
Pomozite "Zagreb Pride-u"
Organizatorima "Zagreb Pride-a" je za redare i niz drugih troškova potrebno ukupno 15 tisuća kuna, a dosad je prikupljeno oko četiri tisuće kuna
dodaj komentar 12 komentara
inace nista od kriticne mase i nista od ikakvih promijena, a jedna stvar vuce drugu, a bez inteligencije lose se pise...
mislim podržavam prosvjede i idem pred mimaru u svakom slučaju:-)
http://www.cumez.org/index.php?option=com_content&task=view&id=629&Itemid=1
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.