Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Nakon što su gradski vijećnici na posljednjoj sjednici bez većih prigovora prihvatili prve izmjene Generalnog urbanističkog plana u mandatu Željka Keruma, među kojima i novi režim zaštite spomenika kulture i povijesne jezgre, u javnosti već danima tinja sumnja u ispravnost takve odluke.
Jedni tvrde kako se time pogoduje investitorima, budući da se smanjila, pa čak i ukinula konzervatorska zaštita na nekim vrijednim područjima poput Zvončaca ili Bačvica, dok drugima smeta način kojim su se konzervatori i Ministarstvo kulture ogradili od odgovornosti za baštinu Splita.
Prvi gradski konzervator, Radoslav Bužančić, međutim, tvrdi drugačije: zone obuhvata konzervatorske zaštite nisu smanjene, već su se redefinirale, dok je zaštita u prve dvije zone dodatno pojačana i osnažena urbanističkim dokumentom, odnosno GUP-om.
"Napravili smo reviziju svih spomeničkih cjelina u gradu i odredili nove granice. Kako je Split specifičan grad i regionalno sjedište koje se dugo razvijalo, kao smjernicu smo uzeli 1926. godinu i po tom kriteriju smo odredili različite zone.
Jednostavno smo morali negdje potegnuti crtu, pa se zona A, koja je inače i pod Unescovom zaštitom, sastoji od grada unutar renesansnih bedema, a u zonu B smo uvrstili tadašnje suburbe Splita: Varoš, Lovret, Dobri, Manuš, Lučac, Radunicu...
Time smo precizno definirali mjere zaštite jer ne može, primjerice, hotel Marjan biti u istom rangu s Dioklecijanovom palačom.
Bivša zaštita, naime, bila je pregolema, a sada ćemo se moći fokusirati na ono što je najvažnije. Intencija nam nije bila da smanjimo opseg našeg posla, već da u suradnji s arhitektima i urbanistima pooštrimo neke urbanističke dignitete", tumači Bužančić.
Prema njegovim riječima, osim podjela po zonoma, napravljene su i pojedinačne zaštite, odnosno određeni su pojedinačno zaštićeni spomenici.
"Svaki vrijedni spomenik dobio je svoj JMBG i on ostaje zaštićen bez obzira što se ne nalazi unutar navedenih zona. Također, u izradi su i dvije mini zone: prva je južna obalna strana Marjana, od Meštrovićeva šetališta do Kašjuna, koja je bila često predmet 'građevinskih napada', a druga je obalni pojas Bačvica.
U javnosti je sa skepsom dočekana vijest kako je Sustipan podijeljen na dvije zone i nema jedinstvenu konzervatorsku zaštitu
Obje zone će se tretirati kao zaštićene cjeline", tvrdi šef splitskih konzervatora. Istaknuo je i kako postoje još i zaštićene arheološke zone po cijelom gradu, a prostiru se od Mejaša do Spinuta, te zona zaštite prirode, odnosno park-šuma Marjan.
"Svojedobno se digla velika prašina zbog odluke da Marjan više ne bude pod zaštitom konzervatora, no on je proglašen park-šumom, što je po hijerarhiji u zaštiti prirode treće mjesto, odmah nakon nacionalnog parka i parka prirode", smatra Bužančić.
U javnosti je, međutim, sa skepsom dočekana vijest kako je Sustipan podijeljen na dvije zone i nema jedinstvenu konzervatorsku zaštitu, što ostavlja dojam da se tu pokušava pogodovati investitorima nauštrb bivšega gradskoga groblja.
"On je prvo arheološki lokalitet, a kao drugo nalazi se u zoni B zaštite. Istina, jedan manji dio tog lokaliteta, prema bazenu Jadrana, ispao je iz te zone, no to je posljedica određivanja zona prema parcelama.
Uostalom, ta dva dijela se ne mogu uspoređivati jer je taj manji dio nastao kasnije. S druge strane tvrdim kako nema nikakve opasnosti za Sustipan, tamo se ama baš ništa neće dogoditi i jedno od najljepših groblja na Mediteranu će ostati zaštićeno bolje nego medvjedi. Sve drugo su zločeste insinuacije", zaključuje Bužančić.
"To nije istina. Odgovorno tvrdim da Radoslav Bužančić laže i spreman sam se javno suočiti s njime", reakcija je Joška Dvornika, HNS-ova gradskog vijećnika na tvrdnje šefa splitskih konzervatora da se novim režimom zaštite baštine ne ugrožava niti jedan vrijedan lokalitet.
"Ostaje činjenica da je Sustipan podijeljen u dva dijela. Zašto? Skinuta je konzervatorska zaštita s područja južno od Meštrovićeva šetališta. Zašto? Oni tvrde da će biti zaštićeno na drugi način, no jedina istina je da konzervatori više ne vode brigu o tom području. Mislim da je to loše i te lokacije su do daljnjega trebale biti pod maksimalnom zaštitom", poručio je Joško Dvornik.
Srđan Marinić, tajnik društva Marjan i član Društva prijatelja kulturne baštine, također je apostrofirao apsurd s grobljem na Sustipanu.
"Iz karte koja nam je priložena, vidljivo je da zapadni dio groblja nije pod zaštitom, a istočni jest. Iz kojeg razloga, to valjda samo Bužančić zna. Po meni je to nedopustivo. Također, na sastancima s konzervatorskim odjelom Bužančić je tvrdio kako će područje Bačvica i južne strane Marjana od Sustipana do Kašjuna biti pod posebnom zaštitom, no to još uvijek nije napravljeno.
Na tome rade već godinu dana, a prije tri mjeseca nam je tvrdio kako je stvar završena. Prezentirano rješenje nema nikakve veze s onim što se dogovaralo na sastancima", tvrdi Marinić.
Dodao je kako uskoro kreće procedura izmjena GUP-a i Društvo Marjan, kao i Društvo prijatelja kulturne baštine, sasvim sigurno će reagirati i poslati primjedbe na ovakav način konzervatorske zaštite grada.
Radnici Montera pozvali su državne institucije da spase tvrtku inače će u kolektivni štrajk glađu
"To što Vlada želi rezati onima koji još nisu dno dna, govori o bezidejnosti da provedu obećano", poručuju sindikalisti
Država je odlučila disciplinirati naplatu doprinosa i napuniti proračun, ne mareći pritom previše za radnike
Visoki trgovački sud odbio je žalbu Nezavisnog sindikata Jadrankamena na otvaranje stečaja
Nakon što je u petak uhićen aktivist Građanske akcije koji je pred zgradom Vlade, dok je prolazila kineska delegacija, preko megafona uzviknuo: "Free Tibet", u subotu su uslijedila nova hapšenja
Radnici i sindikati Jadrankamena za danas u 14 sati najavili su skup u Pučišćima kojim žele Vladi poručiti da mora promijeniti politiku stečajeva
Organizatorima "Zagreb Pride-a" je za redare i niz drugih troškova potrebno ukupno 15 tisuća kuna, a dosad je prikupljeno oko četiri tisuće kuna
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.