Nakon dekana svih pravnih fakulteta u zemlji, Senata Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta i ravnateljice Instituta Ruđera Boškovića Danice Ramljak, novi paket zakona o visokom obrazovanju, znanstvenoj djelatnosti i sveučilištima potpuno neprihvatljivim i krajnje destruktivnim ocjenjuju i opozicijske političke stranke.

Cijepanje sveučilišta

"Vrlo složen paket zakona pripremljen je u potpunoj tajnosti, bez sudjelovanja institucija i akademske zajednice, u izradi su sudjelovali samo pojedinci koji su dobili osobne pozive. Stav čitave zagrebačke znanstvene zajednice je da su zakoni neprihvatljivi, loše pisani, pravno neusklađeni i krcati propustima. Sveučilišna autonomija brutalno se krši, uvođenje Sveučilišnog vijeća u kojem članovi imenovani od strane vlade imaju veto znači da rektori mogu postati samo oni koji su politički podobni. Predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje bit će ni više ni manje nego premijer osobno, kao da živimo u totalitarnoj državi! Osim toga, uvođenjem piramidalnog sustava napredovanja slijedi nam potpuna kadrovska devastacija, mladi ljudi razbježat će se na sve strane. Iza ovakvih prijedloga stoji ili potpuna nekompetencija ili zla namjera", rekao je na HNS-ovoj konferenciji za novine profesor FF-a Borislav Grgin. Njegova stranačka kolegica Andrea Zlatar, također profesorica na FF-u, pak smatra da se radi o "pogodovanju privatnim interesima".

"Zakoni imaju jasnu intenciju, štoviše, kao obvezu navode preustroj zagrebačkog Sveučilišta, što znači cijepanje. Ono što je unosno će se privatizirati, a ostalo osuditi na odumiranje i propadanje. Perfidno se zaobilaze studentski zahtjevi za ukidanjem školarina, umjesto toga svi će "uravnilovkom" plaćati isti iznos, naglasila je Zlatar.

Nužan konsenzus

O novim zakonima slično misli i bivši ministar znanosti, SDP-ov saborski zastupnik Gvozden Flego.

"Politika se u znanost i sveučilišta vraća na velika vrata. Ovim su zakonskim prijedlozima sveučilišta prepuštena milosti i nemilosti političara, odnosno vladajuće koalicije. Strategijske odluke donosit će premijer, koji može biti potpuni diletant za područja znanosti i visokog obrazovanja. Kad god je nad sveučilištima vršeno nasilje, stradavalo je cjelokupno društvo", podsjeća Flego. Daljnji problem je što je ova vlada na odlasku i sve preuzete obveze obavljat će budući ministri.

"Ovakve zakone treba donositi uz opći konsenzus i suglasnost opozicije, a ovi prijedlozi nemaju nikakvu suglasnost SDP-a. Kad bi kojom nesrećom i bili doneseni, bojim se da bismo otvorili privremeno zatvoreno poglavlja u pregovorima s EU, jer smo tijekom pregovaranja sveučilišta prikazali kao autonomne institucije", zaključio je Flego. Sve nabrojeno samo je mali dio vrlo problematičnih aspekata novih zakona. Vrlo složene teme, poput upisnina - koje bi, umjesto školarina, sada trebali plaćati svi - ili uvođenja državnih instituta nismo ni dotaknuli. Da sve bude apsurdnije, Ministarstvo je za javnu raspravu o paketu zakona koji će stubokom promijeniti vrlo važno područje našega društva predvidilo - trinaest dana.

Podoficirski mentalitet 

Čitav sustav ustrojava se po principu vojničke hijerarhije - dekani dolaze pod potpunu kontrolu rektora, koji je opet nemoćan prema Ministarstvu znanosti.

"Dekani su praktički niži oficiri, rektori viši, a u Ministarstvu sjede maršali", kaže Grgin. Flego pak na djelu vidi "podoficirski mentalitet koji, kad ne zna što bi s nekim slobodama i pravima, onda ih poništava".

Po izdvajanjima na europskom začelju 

Po posljednjem istraživanju Eurostata, Hrvatska je s 0,8 posto državnog proračuna koji se izdvajaju za visoko obrazovanje na predzadnjem mjestu u Europi. Gora je tek Grčka dok, primjerice, Slovenija izdvaja 1,66 posto, a bogata Švedska tri posto, tvrde HNS-ovci. Flego pak skreće pozornost da naša država za svakog studenta godišnje troši 3.200 eura, Slovenija 6.000, a skandinavske zemlje više od 20.000 eura.

"Umjesto da, po preporuci EU, u vrijeme krize povećamo izdatke za obrazovanje i znanost, mi ih drastično smanjujemo", kaže SDP-ovac.