Hrvatska treba nastaviti reformu mirovinskog sustava, a na prvome mjestu razmisliti o smanjenju tzv. povlaštenih mirovina, koje ljude odvraćaju od radne aktivnosti, poručila je prošlog tjedna Svjetska banka novoj Vladi. Reforma je, kaže, jedan od načina za smanjenje rastućeg manjka u državnom proračunu.

Svjetska je banka objavila popis svih 13 skupina građana u Hrvatskoj koji su mirovine dobili prema posebnim, povlaštenim uvjetima, a ukupno ih ima 177 tisuća, prema stanju iz prosinca 2010. godine. Pritom, navela je prosječnu visinu njihove mirovine te u kojem je postotku ona viša ili niža od prosječne hrvatske plaće koja iznosi oko 5.450 kuna.

Najviše povlaštenih umirovljenika dolazi iz bivše JNA, njih gotovo 107 tisuća. Najviše novca, međutim, odvaja se za gotovo 70 tisuća mirovina hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, jer su one razmjerno visoke, gotovo iste kao prosječna plaća. No, najveće iznose primaju saborski zastupnici i članovi Hrvatske akademije znanosti. Njih je malo, ali mirovine su im od prosječne plaće veće za 65, odnosno 46 posto. Svjetska je banka kritična prema prevelikom udjelu povlaštenih mirovina, a najkritičnija je upravo prema penzijama državnih dužnosnika i članova HAZU.

"Nema jasnog opravdanja za privilegirane mirovinske beneficije za zastupnike sabora, dužnosnike Vlade, ustavne suce i akademike. Njihovi poslovi nisu toliko riskantni da bi zahtijevali prijevremeno umirovljenje. Njihove natprosječne plaće ionako im omogućuju natprosječne mirovine", primjećuje Banka u dokumentu koji se bavi mogućnostima za reformu hrvatskog mirovinskog sustava.

Kukuriku koalicija najavila je prije izbora da će ukinuti povlaštene mirovine za državne dužnosnike. Najavila je, također, da ostale mirovine i socijalna davanja neće smanjivati. No, novu Vladu pritišću da državni proračun, koji sada iznosi 122 milijarde kuna, iduće godine skreše za pet do devet milijarda. Što će nova Vlada učiniti, vidjet će se početkom iduće godine kad objavi prijedlog proračuna.

Za sve povlaštene mirovine u Hrvatskoj odvaja se oko dva posto BDP-a, ili više od sedam milijarda kuna godišnje. Od tog se iznosa tri četvrtine izdvaja za mirovine branitelja, prema podacima Svjetske banke. Kosoričina je Vlada na početku mandata za 10 posto smanjila sve mirovine, dodijeljenje po posebnim uvjetima, koje su prelazile 3.500 kuna. No, Banka smatra da je to tek mali dio mjera za reformu mirovinskog sustava, koji je u sadašnjem obliku dugoročno neodrživ.

Doprinosi iz plaća zaposlenih nisu ni izbliza dovoljni da bi se pokrili izdaci za 1,2 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj. Za isplatu mirovina godišnje se izdvaja oko 36 milijarda kuna, ili 10,6 posto BDP-a. Kako doprinosi pokrivaju samo 58 posto tog iznosa, razlika se podmiruje iz državnog proračuna u kojem je manjak sve veći.