24.05.2012.
Što nam znači pobjeda Karanikolića
Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.
Što nas čeka
- "1000 ZA-ŠTO o EU" o izborima i drugačijoj Europi
- Akcija stadion/ Okrugli stol
- Poziv na prosvjed protiv transporta životinja
- Eko zona dijeli LED žarulje
- Globalni trendovi u zaštiti ljudskih prava i uloga UN-a/ Predavanje
- Zarez broj 335.
- Voda ili profit/ Javna tribina
- Kamo vode dokumenti?/ Tribina
- → Više
- Bajssek – biciklističke mape grada Osijeka/ Izložba
- Prikazivanje filma "Nevrijeme" i diskusija o problemu silovanja u ratu
- Vilim Matula / Siniša Labrović: Postdiplomsko obrazovanje
- Šesti Festival židovskog filma
- Što intendant može promijeniti?
- Čovjek na Zemlji 2012.
- 15. Festival alternativnog kazališnog izričaja
- "Moj bosonogi prijatelj" i "Draquila" u Dokukinu
- → Više
Trg Burze
- Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Adris
- Natječaj za Projekte građana unutar programa Europa za građane
- Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
- Natječaj Zagrebačke županije za udruge za zaštitu okoliša
- Natječaj Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine
- Financijska potpora za projekte za održivi razvoj otoka
- UNESCO International Fund for Cultural Diversity 2012
- Natječaj za neobjavljenu SF&F priču na temu demokracije
- → Više
- Poziv mladim Zagrepčanima na davanje doprinosa u razvoju aktivnosti za mlade
- Henkel Art.Award. 2012
- Izložba fotografija na "Pedalafestu"/ Izložba
- Doniraj emotivnu baštinu Prajdovoj izložbi prekinutih queer veza
- Natječaj za izlaganje u Galeriji VN u 2013.
- doFuraj svoj film! 2012 - poziv
- Re-Thinking Humanities and Social Sciences
- Snimi kratki biciklistički video i osvoji Veliku pedalu!
- → Više
Deutsche welle
- Politika Nacionalizmi u europskoj čekaonici
- Panorama Finale Eurosonga bez "Neba"
- Gospodarstvo Smije li Grčka uopće napustiti eurozonu?
- Kultura Djela najpoznatijeg njemačkog umjetnika na okupu
- Priča dana Hannelore ili Angela? Koju Nijemci više vole?
Tko bi ustvari morao štedjeti
Ovo je tek djelomičan popis troškova koje Vlada u godini rekordne nezaposlenosti rasipa na nebrojene hirove.
Iako se predizbornim proračunom nisu dirali plaće, mirovine i socijalna davanja, hrvatska gospodarska situacija ne čini se nimalo perspektivnom - tvrtke i dalje propadaju, radna mjesta se gase, plaću ne prima 30 tisuća radnika, njima preko 100 tisuća ne uplaćuju se doprinosi, a manjka i 16 milijardi kuna za mirovine. U zemlji s 300 tisuća nezaposlenih, u kojoj mainstream mediji upiru prstom u "lijene" Grke koji "ne žele vratiti novac koji su sami potrošili", a bankari pozivaju na stezanje remena koji već guši velik broj građana, svakodnevno se na dno povlači sve veći broj radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika. Istodobno, u maniri predizborne kampanje, vladajući i oporba kunu se u gospodarski oporavak bez dokidanja socijalnih izdataka, iako proračunske milijarde već godinama troše na nebrojene hirove. H-Alter donosi popis dijela proračunskih izdataka, koji bi se mogli nazvati svakako samo ne socijalno osjetljivim, a čijim dokidanjem bi se postojeći proračun mogao racionalizirati i prilagoditi kriznoj situaciji.
Sve za "mirovne" misije, "mirovne" misije ni za što
Unatoč smanjenu budžeta za vojne izdatke, hrvatski proračun je ove godine ostao lakši za gotovo pet milijardi kuna koje su sjele na račun Ministarstva obrane. Iako se gotovo dvije trećine dijela tog iznosa troši na plaće zaposlenika, MORH prema naputcima međunarodnih partnera ni u vrijeme financijske krize ne odustaje od opremanja i modernizacije hrvatskog vojnika novim oružjem. Umjesto tristotinjak milijuna, koliko se obično izdvaja za takve projekte na godišnjoj razini, za kupnju 
nove vojne tehnike u 2011. Hrvatska vojska je dobila 601 milijun kuna. A da u mirnodopskom razdoblju nova jurišna puška neće biti obješena o klin, pobrinule su se "mirovne" misije za koje Hrvatska godišnje izdvaja 324 milijuna kuna, od čega 75 posto za misiju u Afganistanu. Među državama angažiranim u toj misiji, Hrvatska je po izdvajanjima na 14. mjestu iako se, dakako, na tom mjestu ne nalazi po gospodarskoj snazi. No to nije sve - za doprinos kolektivnoj obrani i međunarodnoj "sigurnosti" Hrvatska izdvaja još 67 milijuna kuna godišnje za članarinu u NATO-savezu. A da se nakon puškaranja po bijelom svijetu iskupe svi grijesi hrvatski vojnika, MORH je i ove godine uložio milijun kuna za odlazak na 19. vojno hodočašće u Lourdes. Sve ove izdatke političari pravdaju ugledom Hrvatske u međunarodnom okruženju te uvjerenju kako visoka razina sigurnosti sve više postaje važan faktor u procjeni zanimljivosti zemlje za ulaganja, naročito razvoj turizma. Istodobno, u svoju gospodarsku uzdanicu, odnosno turizam, Hrvatska je ove godine uložila "basnosnovnih" 239,5 milijuna kuna.
Skupe posljedice gotovog rata
Hrvatski državni proračun godišnje je opterećen i s između sedam i deset milijardi kuna koje se troše na rješavanje posljedica rata. Osim novca koji odlazi na mnogobrojne braniteljske privilegije, a kojeg zbog nesređenog registra dobivaju oni koji ih nisu zaslužili, država je i ove godine nagradila udruge branitelja iz Domovinskog rata u iznosu od gotovo 15 milijuna kuna. U Hrvatskoj trenutačno postoje 42 krovne braniteljske udruge, dok je onih manjih, lokalnih, prema nekim procjenama gotovo tri tisuće. Budući da ne postoje kriteriji za dodjelu sredstava, neke udruge za sportske igre ili obilježavanje obljetnica, dobivaju tek nekoliko tisuća 
kuna, dok one najglasnije, znane i kao Vladini glasnogovornici, dobivaju milijune. Primjerice, prije dvije godine udruga Đure Dečaka je dobila 2,6 milijuna kuna, a samo za program sportskog natjecanja dragovoljaca i veterana Domovinskog rata 1,6 milijun kuna. Udruga Josipa Đakića dobila je još više, 3,7 milijuna kuna, a za sportsko natjecanje invalida dobili su 2,3 milijuna kuna. Tu je i udruga osumnjičenika za ratne zločine Tomislava Merčepa koja je te godine dobila 2,2 milijuna kuna. Novac poreznih obveznika osim toga izdašno se troši i za obranu generala osumnjičenih za ratne zločine. Budući da Ministarstvo pravosuđa i dalje kao zmija noge čuva podatak koliko je novca i prema kojima kriterijima hrvatska Vlada dala u svrhu obrane generala, o realnom iznosu može se tek nagađati. Zna se da su za obranu u Haagu potrošeni milijuni, a neki su mediji čak iznosili podatke da je Gotovinina obrana raspolagala s više od 200 milijuna kuna što su njegovi odvjetnici nazvali znanstvenom fantastikom, istovremeno odbijajući reći koliko su plaćeni.
Cijena "sekularnosti"
Novcem iz državnog proračuna hrvatska Katolička crkva financira sve luksuznije projekte, a nije ih se odrekla ni u jeku krize u kojoj nezaposlenost dostiže rekordne brojke. Prema novinskim izračunima Katoličkoj crkvi je u trinaest godina od sklapanja ugovora s Vatikanom iz državnog proračuna isplaćena ukupno 3,1 milijarda kuna samo na osnovu najvažnije stavke, koja se odnosi na uzdržavanje klera, gradnju crkava i doprinos za karitativnu djelatnost. No od svih financijskih obveza koje proizlaze iz četiri međunarodna ugovora, tek se jedna izravno prikazuje u proračunu, 
dok ostale ostaju skrivene na raznim drugim pozicijama. Samo ove godine, uz obveznih 350 milijuna kuna iz proračuna, tu je i dodatnih 80 milijuna kuna za obnovu pojedinih crkvenih objekata koju daju pojedina ministarstva, te još više desetaka milijuna kuna iz proračuna lokalnih uprava i samouprava. Osim toga, Crkva i Vlada su ove godine svoje građane počastile dolaskom Pape koji je koštao 14 milijuna kuna, a od čega je 7, 78 milijuna plaćeno iz proračuna. Prije toga valjalo je Papi pripremiti dostojno konačište - novu zgradu Hrvatske biskupske konferencije na koju se potrošilo 16,5 milijuna eura. Velebno izdanje na Ksaveru plaćeno je donacijama Talijanske biskupske konferencije, ali i hrvatskih biskupija koje se većim dijelom financiraju iz proračuna. Svoju uzajamnu vjernost Crkva i Vlada intevizirale su u vrijeme predizborne kampanje. Tako je, primjerice, u zamjenu za vjernost u godini izbora, Kninska biskupija nagrađena s dodatnih proračunskih 10 milijuna kuna koje će se potrošiti za izgradnju nove crkve.
Zidanje izbornog (ne)uspjeha
Kad je prije dvije godine, tijekom akcije spašavanja državnih financija, zamrzavala gradnju Pelješkog mosta, za kojeg je Sanader tvrdio da se ne financira iz državnog proračuna, Jadranka Kosor utješno je poručila da će taj veliki projekt biti stopiran 
samo dok ne jenja kriza. Zatim je, unatoč činjenici da je Europska investicijska banka jasno poručila da neće financirati njegovu izgradnju jer ga smatra nepotrebnim, premijerka stotinjak dana prije izbora najednom najavila da će, uz već najavljenih proračunskih 231 milijun kuna, država pronaći još 1,9 milijardu potrebnu za dovršenje građevine čija je izgradnja trebala krenuti u rujnu ove godine. Stigao je i rujan, a s njim i potraživanja konzorcija hrvatskih građevinara, sastavljenog od Konstruktora inženjering, Viadukta i Hidroelektre, u vrijednosti od 50 milijuna kuna odštete zbog zaustavljenih radova na mostu. Bilo mosta ili ne, građani su očito već dovoljno platili neracionalna predizborna obećanja.
Sportom do krize
Da je Hrvatska mala zemlja za velike proračunske igre dokazalo se 2008. godine, kada se za izgradnju šest sportskih dvorana potrošilo isto toliko milijardi eura. Zbog održavanja Svjetskog prvenstva u rukometu 2009., sagrađeno je šest megalomanskih arena koje gotovo cijelo vrijeme zjape prazne i gomilaju 
gubitke. Samo za zagrebačku Arenu, Zagreb i Vlada najam će plaćati 7,5 milijuna eura godišnje sljedećih 28 godina. A da skupocjene dvorane nisu poslužile samo u rukometne svrhe, potvrdio je svojim iskazom Mladen Barišić, koji tvrdi da je dva milijuna eura za gradnju Arene Zagreb otišlo preko ruku Ratka Mačeka u fond HDZ-a.
Zbog braće Mamić pati i zagrebački proračun na čiji račun se Dinamo ove godine omrsio sa 30 milijuna gradskih kuna. Prihod iz proračuna samo je dodatno podebljao njihov pozamašni budžet jer je u razdoblju od 2006. do kraja 2009. godine na račun NK Dinamo sjelo više od 784 milijuna kuna od čega čak 110 milijuna iz proračuna. Zagrebački gradonačelnik bio je izdašan i prema snježnim radostima, pa je na utrku Snježna kraljica 2010. utukao 25,5 milijuna kuna, što je "čak" tri milijuna manje nego godinu ranije. Smanjen je i nagradni fond koji sada iznosi 135 tisuća eura, što Sljeme i dalje čini najizdašnijom utrkom na skijašice na svijetu.
Financiranje (ne)informiranosti
Voljeli je ili ne voljeli, svi građani Hrvatske sudjeluju u financiranju aktivnosti kojima ih se nastoji informirati o programima Europske unije. Naime, iz proračuna se u 2011. godini izdvojilo 14,5 milijuna kuna za televizijske spotove, radijske emisije i objave u novinama s ciljem informiranja o Uniji, a sljedeće dvije godine ukupno će se potrošiti još 18 milijuna. Unatoč ulaganju velike svote, zabrinjavajući su rezultati ispitivanja javnog mnijenja. Prema istraživanju Transperency Internationala Hrvatska čak trećina građana ne zna da su završili pregovori između Hrvatske i Europske unije, a 42,9 posto njih je nezadovoljno informacijama koje su objavljene o rezultatima pregovora.
Milijarde koje nestaju "ispod stola"
Zahvaljujući nemaru i aktivnostima istih onih političkih i poslovnih struktura koje od početka financijske krize građane pozivaju na stezanje remena i zbog neuvođenja nadzora javne nabave, hrvatsko društvo koruptivne aktivnosti godišnje plati oko 11 milijardi kuna. Zbog tog iznosa, Hrvatska je treća najkorumpiranija država na Balkanu, iza nje su jedino Bosna i Hercegovina i Albanija. Najnovije istraživanje Ureda UN-a za borbu protiv droge i kriminala pokazalo je kako su građani Hrvatske za usluge "ispod stola" u prosjeku plaćali 410 eura.
Marko Krištof, ekonomist: Od nove vlade možemo očekivati smanjenje ulaganja u braniteljsku populaciju i Crkvu
U trenutku kada dužnička kriza najveće europske ekonomije tjera na štednju, vijest da je EBRD smanjio prognozu rasta Hrvatskog BDP-a u 2012. s umjerenih 2,8 posto u srpnju na skromnih 1,9 posto u listopadu, svakom makroekonomistu znači da će i iduće godine sve što zaradimo otići na otplatu zajmova. Ako se proračun nastavi prazniti dosadašnjim tijekom, deficit će do kraja godine iznositi 12,6 milijardi kuna. No, taj iznos ekonomistima malo znači jer se doprinos tekuće politike javnom dugu mjeri pomoću primarnog deficita, odnosno isključivanjem cjelokupnog iznosa kamata, odnosno 7,4 milijarde, iz deficita. To znači da je HDZ u 2011. povećao javni dug za 5,2 milijarde kuna. Ekonomistima je razumljiva i opsjednutost političkih stranaka rastom, jer odnos BDP-a i ukupnog iznosa kamata objašnjava po kojoj stopi trebamo rasti kako ne bismo povećali vlastitu zaduženost, a u 2011. bio nam je potreban rast od 2,2 posto BDP-a.
Većinu fiskalne konsolidacije Hrvatska je provela tijekom 2009., kada je Vlada donijela tri rebalansa i tako spriječila značajnije povećanje državnih rashoda. Osim povećanja Smatram da se najveće uštede mogu ostvariti u području javne nabave i to objavom njene uređene baze podataka. Objava takve baze povećala bi konkurenciju među dobavljačima, dok bi mogućnost javnog praćenja javnih nabava smanjila mogućnost korupcije prihoda (PDV, krizni porez i porez na telekomunikacijske usluge), smanjene su državne investicije u nepokretnu imovinu (dvorane za rukometno prvenstvo, rekonstrukcija pojedinih škola, Pelješki most) i javne nabave, zamrznute su plaće u javnom sektoru, ukinuti su besplatni udžbenici te je uvedena zabrana zapošljavanja u dijelovima javnog sektora. Proračun je u 2010. zadržan na postojećoj razini. Zahvaljujući rezultatima projekta nadzora javnih financija, koji se počeo provoditi 2002. twinning projektom upravljanja javnim dugom, planiranje prihoda i nadzor rashoda dovedeni su na zavidnu razinu, tako da ove godine prvi put od osamostaljenja neće biti rebalansa proračuna. Smanjivanje proračunskih rashoda je gotovo uvijek politička odluka, a HDZ-ova vlada nije imala snage dodatno smanjiti rashode.
Iz najava koje slušamo u predizbornoj kampanji, razaznaje se da buduća vlada namjerava uvesti promjene na prihodnoj strani, izmijeniti stope poreza na dohodak, uvesti oporezivanje kapitalne dobiti te oporezivati imovinu prema njezinoj vrijednosti. Prvi potez u tom smjeru povukla je aktualna Vlada izmjenom načina prikupljanja podataka o dohotku od kapitala, čija prijava od siječnja više nije obveza poreznog obveznika, već isplatitelja dividende. Iako ovi potezi nedvojbeno potiču preraspodjelu, njihov fiskalni učinak je ograničen te će biti zanimljivije gledati što će se događati na strani rashoda.
Kako je vrlo vjerojatno da će iduća vlada izmijeniti nazive i djelokrug ministarstva, detaljno praćenje ušteda bit će otežano. No, činjenica je da se spajanjem pojedinih uprava, centraliziranjem isplate plaća ili pak digitaliziranjem poslovanja u srednjem roku mogu uštedjeti značajna sredstva. Ipak, veća otpuštanja ne treba očekivati, racionalizacije i restrukturiranje uprava omogućit će identifikaciju onih dijelova javnog sektora gdje postoje viškovi zaposlenih. Iako zaposleni u javnom sektoru imaju pravo na relativno visoke otpremnine, otpustiti osobu uz plaćanje cjelokupnog iznosa otpremnine već nakon dvije godine i dva mjeseca poslodavcu postaje jeftinije od njezinog zadržavanja. Upravo racionalizacija u srednjem roku donosi najveće uštede, a isti principi vrijede i za spajanje županija i općina te ukidanje pojedinih gradova.
Smatram da se najveće uštede mogu ostvariti u području javne nabave i to objavom Možemo očekivati smanjenje broja programa namijenjenih braniteljskoj populaciji, iako ne i smanjenje njihovog opsega njene uređene baze podataka. Objava takve baze povećala bi konkurenciju među dobavljačima, dok bi mogućnost javnog praćenja javnih nabava smanjila mogućnost korupcije. Izvjesna promjena vladajuće političke opcije zasigurno će izmijeniti prioritete financiranja pojedinih područja. Stoga možemo očekivati smanjenje broja programa namijenjenih braniteljskoj populaciji, iako ne i smanjenje njihovog opsega, smanjenje dotacija za izgradnju crkvenih objekata, iako ne i smanjenje iznosa definiranih ugovorom sa Svetom Stolicom, osim ako se ne pristupi reviziji, smanjenje dotacija za sport, izmjenu sustava poljoprivrednih poticaja te veću kontrolu socijalnih davanja. Međutim, otežani uvjeti financiranja europskih ekonomija i privatne rating agencije, koje nižom cijenom zaduživanja nagrađuju one vlade koje provode radikalne reforme, ostavlja sve mogućnosti otvorene, pa ako se takvo stanje nastavi možemo očekivati zahtjeve za značajnim smanjivanjem financiranja javnih usluga, prava iz područja socijalne skrbi, plaća državnih i javnih službenika, ali i za izmjenu zakona o HNB-u. Uspjeh iduće vlade najviše će ovisiti o unutarnjem povjerenju građana da su upravo izabrane reforme nužne, ali i povjerenju inozemnih investitora.
Mislav Žitko, analitičar političke ekonomije tranzicije: Politike štednje imaju klasnu dimenziju
Tokom tekuće ekonomske krize tzv. politike štednje zadobile su istaknuto mjesto u raspravama o ekonomskom oporavku. Nominalno, politike štednje možemo razumjeti kao skup različitih mjera koje se uvode kada postoje naznake da država neće biti u stanju servisirati svoje obveze prema nekim unaprijed zadanim kriterijima (npr. za zemlje Europske unije relevantni su kriteriji iz Maastrichta). U kontekstu krize kapitalizma kakvu smo imali prilike vidjeti proteklih godina, politike štednje postale su instrument u pokušaju da se teret krize prebaci na leđa stanovništva. Poput ratova, ekonomske su krize izuzetno skupa avantura čije troškove država kao prijatelj-u-nuždi posrnulog privatnog sektora ne može pokriti na uobičajeni način. Pogled na sadašnje stanje u eurozoni na jasan način pokazuje o čemu je riječ u toj vrsti kriznog menadžmenta.
Prvo, nasuprot tvrdnjama kako je politika štednja potrebna budući da je kriza U kontekstu krize kapitalizma kakvu smo imali prilike vidjeti proteklih godina, politike štednje postale su instrument u pokušaju da se teret krize prebaci na leđa stanovništva izazvana fiskalnom nedisciplinom i rastrošnim životom pojedinih zemalja, treba reći kako su rast proračunskih deficita i neodrživi javni dug na periferiji eurozone rezultat ekonomske krize, iako su često predstavljeni kao njen uzrok. Bez velikih troškova sanacije financijskog sektora i gubitka prihoda uslijed smanjenja ekonomske aktivnosti spomenuti se problemi zasigurno ne bi pojavili u ovako akutnom obliku. Nadalje, a to je osobito važno za razumijevanje strukturnih problema eurozone, zemlje periferije unutar eurozone nisu mogle učiniti ništa da bi se krize izbjegla čak i da su provodile, prema konzervativnim kriterijima, odgovornu ekonomsku politiku. Ovaj stav prema kojem su zemlje periferije "kolateralna šteta" samih ekonomsko-političkih principa na kojima počiva eurozona, prihvaćen je u velikom dijelu analitičkog spektra, od mainstream kejnzijanaca poput Paula Krugmana, do lijevo usmjerenih ekonomista poput Yannisa Varoufakisa.
Uvođenje zajedničke valute bilo je zamišljeno kao sredstvo integracije europskih tržišta, odnosno sredstvo uklanjana zapreka i smanjenja rizika investiranja. Duži pogled na stanje tekućeg računa platne bilance pokazuje da su deficiti perifernih zemalja tokom posljednjeg desetljeća bili praćeni suficitima zemalja europskog centra, ponajprije Njemačke. To drugim riječima znači da su tokovi kapitala od uvođenja eura imali zadanu putanju od centra ka periferiji. U razdoblju relativnog prosperiteta između 2000. i 2008. godine investitori su mogli uživati u viskom profitima, dok su se periferne zemlje oslanjale na priljeve inozemnog kapitala prilikom oblikovanja svojih privrednih strategija. Slobodnim protokom kapitala i rada te ujednačenjem kamatnih stopa, stvorena je iluzija da sve zemlje mogu sudjelovati u prosperitetu. Međutim, ekonomska kriza pokazala je neodrživost te konstrukcije. Politike štednje imaju izrazito klasnu dimenziju, budući da su neposredno vezane za interese izrazito malog dijela stanovništva Zemlje periferije nisu mogle održati potrebnu razinu konkurentnosti, što se prvenstveno pokazalo kroz sve veću zaduženost njihovog privatnog sektora. Istodobno je sve slabija pozicija rada u zemljama centra stvarala dodatni pritisak na periferne ekonomije, dajući tako poticaj daljnjem zaduživanu privatnog sektora tih zemalja. Stoga ne treba čuditi što su zemlje s uravnoteženim javnim financijama poput Španjolske i Irske prošle jednako loše kao i nešto "rastrošniji" Portugal ili Grčka. Jednostavno, u bitnome nije riječ o problemu fiskalne neodgovornosti, nego o inherentnoj nestabilnosti tržišnog sustava i krivom srastanju eurozone.
O ekonomskim problemima perifernih zemalja ne bi bilo toliko riječi da se ujedno ne radi i o izloženosti bankarskog sustava zemalja centra koje su sudjelovale u kupovini državnih obveznica perifernih zemalja. To je ujedno i mjesto gdje politike štednje ulaze u optjecaj kao osiguranje da će međunarodni investitori i velike europske banke biti namirene iz sve manjih prihoda onemoćalih i zaduženih država. Gotovo da i nije važno da li europska politička elita doista vjeruje u bajku o ekspanzivnim učincima fiskalne kontrakcije, kako to misli Wolfgang Münchau, kolumnist The Financial Timesa. Politike štednje imaju izrazito klasnu dimenziju, budući da su neposredno vezane za interese izrazito malog dijela stanovništva. One dugoročno onemogućuju razvoj ključnih javnih sustava poput obrazovanja i zdravstva, ne samo zato što ih pretvara u instrumente obnavljanja klasne strukture društva, nego i stoga što se njima potiče maćehinski odnos političke administracije prema javnim službama i institucijama. Riječ je o pristupu koji se u tranzicijskim zemljama razvijao pod krilaticom "država je loš vlasnik i još gori poduzetnik". Iako je tranzicijski neuspjeh do određene mjere diskvalificirao takvo fiktivno povezivanje vlasništva i učinkovitosti u javnom diskursu, moguće je da se taj isti ekonomsko-politički sadržaj vrati u ruhu tzv. fiskalne odgovornosti nakon izbora, na što upućuju izjave o potrebnim bolnim rezovima i najave privatizacije preostalih državnih poduzeća.
Vezane vijesti
Zbogom socijalnoj državi
Visoka je vjerojatnost da će u idućih godinu dana ostatci socijalnih prava u Hrvatskoj, u sklopu izmjena Zakona o radu i daljeg…
Objavljeno: 05.06.2010.
O ekonomskoj demokraciji
Lažna dvojba između štednje i rasta služi tek prikrivanju kapitalističkog poraza u borbi s vlastitim proturječjima, piše Richard D. Wolff.
Objavljeno: 15.05.2012.
Socijalna država, ostaci ostataka
U vremenu koje obilježavaju rekordna nezaposlenost, konstantni rast cijena režija, svakodnevno propadanje firmi, horde mladih bez…
Objavljeno: 30.04.2012.
Vrijeme promjena
Manifest za ekonomsku demokraciju i ekološku razumnost: Novi povijesni vidici otvaraju se pred nama u ovom vremenu promjena.
Objavljeno: 22.04.2012.
Nema bijega od korporacija
Arundhati Roy o Indiji: Svi gledamo Tata Sky, surfamo internetom preko Tata Photona, vozimo se u Tata taksijima, odsjedamo u Tata…
Objavljeno: 26.03.2012.
POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE
Brišete dug kriminalcima, obrišite i Monteru
Radnici Montera pozvali su državne institucije da spase tvrtku inače će u kolektivni štrajk glađu
Ne damo plaće u državnim tvrtkama
"To što Vlada želi rezati onima koji još nisu dno dna, govori o bezidejnosti da provedu obećano", poručuju sindikalisti
Muke po doprinosima
Država je odlučila disciplinirati naplatu doprinosa i napuniti proračun, ne mareći pritom previše za radnike
Potvrđen stečaj nad Jadrankamenom
Visoki trgovački sud odbio je žalbu Nezavisnog sindikata Jadrankamena na otvaranje stečaja
Zbog Kineza nova uhićenja u Zagrebu
Nakon što je u petak uhićen aktivist Građanske akcije koji je pred zgradom Vlade, dok je prolazila kineska delegacija, preko megafona uzviknuo: "Free Tibet", u subotu su uslijedila nova hapšenja
Jadrankamen poziva na skup u Pučišćima
Radnici i sindikati Jadrankamena za danas u 14 sati najavili su skup u Pučišćima kojim žele Vladi poručiti da mora promijeniti politiku stečajeva
Pomozite "Zagreb Pride-u"
Organizatorima "Zagreb Pride-a" je za redare i niz drugih troškova potrebno ukupno 15 tisuća kuna, a dosad je prikupljeno oko četiri tisuće kuna
dodaj komentar 46 komentara
HRT pristojba 1.000.000.000
Razvoj civilnog društva 40.000.000
Zastita prava nacionalnih manjina 42.000.000
Koordinacija fondova EU 19.000.000
Unapređenje političkog sustava 59.000.000
Sudjelovanje u EU programima i organizacijama 57.000.000
Kreditni i jamstveni poticaji u gospodarstvu 1.461.000.000
Poticanje stambene štednje 219.000.000
Poticanje mirovinske stednje 64.000.000
Socijalno osnaživanje obitelji mladih i djece 2.934.000.000
Upravljanje programima poticanja gosp. Aktivnosti 300.000.000
Aktivna politika tržišta rada 468.000.000
Ostale djelatnosti kulture 121.000.000
Poticaji i intervencije na tržištu 2.700.000.000
Tržišne intervencije 100.000.000
Ruralni razvoj 654.000.000
Regionalni razvoj 540.000.000
Zastita okolisa, prostorno uređenje i unapredenje stanovanja 502.000.000
Održavanje željeznićke infrastrukture (potpora HŽ-u) 1.047.000.000
Gradnja i modernizacija ribarske flote 292.000.000
Obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu 23.000.000
Potpore programima cjeloživotnog učenja 41.000.000
Srednjoškolsko obrazovanje 2.400.000.000
Visoko obrazovanje 2.636.000.000
Poticanje razvoja turizma 107.000.000
Skrb za djecu, mladež i odrasle 219.000.000
Skrb za djecu, mladež sa poremećajima u ponašanju 80.000.000
Zaštita ljudskih prava 9.500.000
Promicanje ravnopravnosti spolova 3.000.000
Investicije u zdravstvenu infrastrukturu 432.000.000
Dakle evo odmah petnaestak milijardi ustede na temelju ukidanja sredstava lijenim ljevicarskim guzicama i programima socijalne države. U istom iznosu rasteretiti porez na dohodak, smanjiti PDV i smanjiti porez na dobit, pa da vidis gospodarske eksplozije. E da, ali tko ce onda placat lezanje na Filozofskom i studiranje do 37 godine.
1. Kroz gradnje i tzv. nekretnine, uključujući investicije i stambeno, u RH stalno ide i sadda je oko 50 % ukupnog zajedničkog novca i materijalnih vrijednosti tako da neki dobivaju gratis i uz to dodatno casha, bonusa .. a ostali jebite se, sve to rješite i plaćajte pa i sebi po nazidanim ektremnim troškovima i obvezama. Ovo će u vrlo kratkom roku rasturiti taklav dugi poredak na komadiće, uključujući sve moždane aktivnosti oko toga na što se enormno troši.
Naročito obratiti pažnju na stanove - svedno na stan više od 1 mlijun ili skoro za sve je gratis i jako dodatno profit a ostalo što na to ima puno veća prava i udo plaća sve to i za sebe realni trošak više od 3.000 EUR-a po m2 + kamate kada se sve zbroji i to pod uvetima totalnog šikaniranja, rentiranja (podstanarstva), reketiranja .... Obzirom da traje desetljećima i kuha, kada grune sve će letjeti u 3pm.
2. Ostala pljačka nije ni 10 % skrivena tzv. nezakonita nego kao i 1. preko 90 % tzv. zakonita, samo upravna, korz mlijune propisa, odluka, akata i sustavna postupanja. Jednostavno se uvijek sa više od 90 % za a u provdbi još jače pljačka i zidaju cijene i troškovi i to opet pljačka sve živo i mrtvo. I to kao i 1. počiva na sustavu i porerku shaćenom kao samo upravljanje iznad osnovnih zakona, ustava i svega.
Sada obratiti pažnju na JPP (Čačić, Domagoj Milošević, svi...) kao farsičnu ideju i praksu iste pljačke pdo 1. i 2. cca kao dvorana Osijek - kao JPP pripemljena za 850 a izvedena po sitom projektu i sve plaćeno za 175 mlijuna kuna ili skor 5 x manje.
3. Neplaćanja, kamatarenja, reketarenja, t35 x veća od svih neto plaća.
Ima još ali to su osnovni samo upravni djelovi poslovanja, 80 % svega.
Bravo fazane..a novu vrijednost i gospodarski rast ce ti donijeti pretpostavljam AFŽ, Udruga Babe, ISKORAK, Filozofski fakultet, radne akcije, Modni Mačak i radničko samoupravljanje....ajde sinko ne pravi vecu budalu od sebe nego sto jesi.
Dokle ide taj (tvoj/vas) gospodarski rast?
Tko bi znao...npr tvoj pradjed je bio sretan ako je mogao djelit obrok sa veprovima, djed ti je pak imao mozda jedan obrok dnevno a meso eventalno za vikend. Otac ti nadalje vjerojatno nije imao problema sa namirnicama pa je cak imao i neku nekretninu (koje
Oh, bez brige, lopovi (tzv. poduzetnici) mi definitivno nisu potrebni.
O majko, filozof ponovno. Sorry nisam studirao ekonomiju ali teme o gospodarskom napretku i gospodarskom rastu su u ekonomskim udžbenicima dijelile isto poglavlje, pocesto puta iste stranice pa i istu lekciju kad se mlade ekonomske umove poducavala razlika između jednog i drugog. Mada je jedno bez drugog gotovo oksimoron. Svakako si razumio koncept.
@ Kurbla
Nisu tebi potrebni poduzetnici, tebi treba netkjo iz medicinske struke
Citaj bolje drugi put. Rekao sam da govoris o napretku - NE o gospodarskom napretku. Jel' toliko tesko pojmiti razliku izmedju to dvoje? Ili nisi citao knjigu u kojoj se o tome pise?
I na kraju da reformuliram pitanje. Do koje mjere moze rasti profit (kao nekakava mjera gospodarskog rasta u kapitalizmu) - u beskonacnost ili je ipak razumno da postoji neka granica? Ako postoji granica, kako ce se zvati ekonomski sistem koji ce uslijediti nakon toga?
Glupo rezimiras, ali posto si filozof a ne poduzetnik onda je to i razumljivo. Odgovor na svoje pitanje se nalazi u pocetnim udzbenicima negdje na prvim lekcijama koje se zovu nesto tipa granica prpoizvodnih mogućnosti. Nakon toga se ne događa nista, gospodarstvo je maksimalno efikasno i to je to, nije valjda da si ocekivao ponovno socijalizam :(. Uglavnom, utopija kao i svaka druga ali je zgodno težiti ka njoj. Uglavnom savrsen teren da se filozof kao ti zabavlja navlačenjem kozice preko vrha k***a i opravda vlastito postojanje. Slijedece pitanje molim.
Ja se vodim onime sto vidim, a to je da priblizavanje priblizavanje kapitalistickoj "granici proizvodnih mogucnosti" nikako da stane, a svijet sve brze odlazi u bananu - naravno, ko jebe ekoloske probleme. Ko jebe odrziv razvoj i sve veci danak u ljudskim zivotima te mizernu kvalitetu zivota veceg dijela svjetske populacije. Ti sigurno ne, jer se izgleda zabavljas upravo onim sto predbacujes meni - "navlačenjem kozice preko vrha" kurca. Pri tom si toliki licemjer da uz sve uvrede koje si sposoban nabacati, nisi u stanju preko usana/tipkovnice skloniti jednu prostu rijec kao sto je kurac.
"nije valjda da si ocekivao ponovno socijalizam"
Nista nisam ocekivao, ali smatram da ce doci vrijeme ljudi pametnijih od tebe, kada ce se shvatiti da su kompleksni sistemi podlozni evoluciji i kada ce se prestat ponavljat nastrebane pjesmice o tome kako je _____ sistem najbolji. A upravo to rade miskoidni idioti nesposobni za samostalno promisljanje.
"Uglavnom, utopija kao i svaka druga ali je zgodno težiti ka njoj."
Je, ti i jos nekolicina cete zivjeti u utopiji, a nekoliko milijardi ljudi van njezinih zidina. Bas zgodno, zar ne? Kvaziintelektualna gnjido.
"Slijedece pitanje molim."
Nije slijedece, vec prijasnje, a koje si nekim "cudom" previdio. Dakle:
"Rekao sam da govoris o napretku - NE o gospodarskom napretku. Jel' toliko tesko pojmiti razliku izmedju to dvoje? Ili nisi citao knjigu u kojoj se o tome pise? "
Gnjida te okotila smeće socijalističko. I opet ponavljam ne filozofiraj, nego uci sta pametno da te vrijedni kapitalisti mogu unajmiti i dati ti kruh u ruke.
Priznaj da te zapravo najvise pogodilo to sto sam te nazvao kvaziintelektualcem. To da si niza zivotinja, vec si i sam ustvrdio nazvavsi se krmkom pa nekako sumnjam da bi te degradacija u gnjidu toliko pogodila.
A mozda jednostavno ne znas sto bi odgovorio, a da ne ispadnes potpuni kreten. Nije valjda da nemas nista pametno za odgovorit?
Opet su me razvalili u raspravi kmeeeee
Bravo...intelektualac nisam, obicni sam prasinar poduzetnik tako da ne znam zasto bih se vrijedao na tu konstataciju. Odgovor na tvoje pitanje citiram :""Rekao sam da govoris o napretku - NE o gospodarskom napretku. Jel' toliko tesko pojmiti razliku izmedju to dvoje? Ili nisi citao knjigu u kojoj se o tome pise?" Jel ti ovo mene jebes ili sto? Tako pametan a ne znaš za gugl pa pitas mene zatucanu seljacinu i krmka. Dakle samo jos jedan filozofska lijencina koja u zivotu nije imala crno ispod nokata.
Bogami ne da nisi intelektualac, vec si i nepismen. Ni u jednom trenutku te nisam pitao da ti meni objasnis razliku izmedju napretka i gospodarskog napretka. Ta razlika je meni itekako poznata, ali pitanje je bilo da li je TEBI "toliko tesko pojmiti razliku izmedju to dvoje?".
Ako nista drugo, dobio sam odgovor na svoje drugo pitanje:
"Ili nisi citao knjigu u kojoj se o tome pise?"
Bravo pismeni, onda odgovori na moj prvi post.
Nisu razumne rasprave za tebe, Krmak. Bolje ti je da vratis na natezanje svinjske kozice.
Nema interpunkcijskog znaka na kraju recenice pa si se pogubio. Pa da, tipican izdanak socijalistickog filozofa. Gledaj tikvane, na projekciji proracuna za 2011 sam tebi i tvojim istomisljenicima nabrojio petnaestak milijardi kuna koje sada gospodarstvo, potpuno nepotrebno, placa za programe podivljale soijalnec države. Dakako da to stvara malu pomutnju u tvojoj glavi jer tebe mori gospodarski razvoj od razvoja, a ne ovakve trivijalne stvari sa jasnim matematickim relacijama. To sto ljudski napredak nikada u povijesti nije bio veći nego od pocetka industrijske revolucije odnosno od samog pocetka kapitalizma to nema veze. Tebe jebe to sto afrikanci rade za dolar dnevno, a to sto su do dolaska kolonizatora bili gologuzi divljaci koji su za objed jeli skuhanu djecu drugog sela i neme neke veze, i dalje je kriv kapitalizam. Dakle tikvane neuki, nabroji mi jedan jedini izum koji je stvoren u socijalistickim zemljama, nabroji mi jedan jedini slucaj kad je gradanin kapitalisticke zemlje prebjegao u socijalisticku (ono Olimpijske igre i tako) nabroji mi koliko vas prosvjednika tzv 99% nema na sebi odjecu zlih korporacija, gadgete istih tih zlikovaca i potrosacke kredite kojim ste financirali sve te prosvjede protiv malih zlocinackih korporacijskih radosti. Evo da ti ja odgovorim (jer opet nisam stavio upitnik) Niti jedan. Dakle, odskakutaj u rupu na filiozofskom iz koje si ispuzao i pusti one koji te hrane i oblace da rade svoj posao, lijencino musava
"Nema interpunkcijskog znaka na kraju recenice pa si se pogubio."
Pogubio si se TI koji smatras da bi drugi trebali odgovarati na TVOJA RETORICKA pitanja, mulac.
"Dakle tikvane neuki, nabroji mi jedan jedini izum koji je stvoren u socijalistickim zemljama"
Prvi satelit, prvi muskarac i prva zena u svemiru, prva sonda na mjesecu, prva sonda na Veneri, ... samo sto se tice svemirskih uspjeha.
Od onih zloglasnijih: kalasnjikov, MIG i votka :)
Da ne spominjem znanstvena otkrica i izume citave plejade znanstvenika.
S obzirom da si trazio samo jedan i ovo je previse, "tikvane neuki".
"nabroji mi jedan jedini slucaj kad je gradanin kapitalisticke zemlje prebjegao u socijalisticku"
Evo ti dvoje kad vec inzistiras Joan Hinton (http://en.wikipedia.org/wiki/Joan_Hinton) i Bruno Pontecorvo (http://en.wikipedia.org/wiki/Bruno_Pontecorvo) npr.
Inace ti si toliko blesav da jos ne shvacas kako razgovaras s ljudima koji ne zagovaraju totalitaristicki socijalizam, kakav je svojevremeno vladao npr. u Rusiji. Stoga ces u svojoj gluposti vjerojatno likovati kada ti spomenem nordijske zemlje kao primjer evolucije kapitalistickog, ali i socijalistickog sistema. A to su definitivno zemlje u kojima bi u danasnje doba mnogi na ovome svijetu zeljeli zivjeti i odgajati djecu.
P.S. Odustajem od daljnje rasprave s tobom. Mozes to shvatiti i kao bacanje rucnika u ring, ako ce te to veseliti. Istina je ipak ta da imam daleko pametnijeg posla. Ostaj mi zdrav, ugojen i prasnjav.
je političke odluke da li će se taj razvoj prenijet na standard stanovništva
U tim navodmo kapitalističkim zemljama istraživanje i razvoj se dešavalo na isti način,...
Kroz državnu potrošnju
Cijela zap.Europa j e(a i SAD i Kanada,Australija,Novi Zeland) su planske ekonomije..Samo što to oni zovu industrijska politika,demografska politika,imigrantska politika,socijalna politika,poljoprivredna politika,stambena politika...itd..itd
SAD cijeli svoj tehn.razvoj može zahvaliti vojno industrijskom kompleksu...
a manje tržištu...no obrazac je poznat...izumi nastaju velikom većinom sa javnim novcem...
Ko još nije savladao to taj niti ne treba raspravljat o ovakvim stvarima.
"Po tom principu bi trebali slavit neolitik jer eto zahvaljuući njemu žderemo to što žderemo."
Apsolutno se slazem, zato sam i odustao od daljnje rasprave sa budalama. Ali sam isto tako, poradi Istine, bio primoran nabrojati navedene stvari, jer budale nijecu neosporive cinjenice. Otprilike kao da kazu da se za vrijeme neolitika nije desilo nista dobro ni znacajno.
Pa sto onda slavni PRIVATNI SEKTOR nesto ne radi, pa onda ne bi ni trebalo socijale, jer bi ljudi dovoljno zaradjivali na poslu? Zar privatni sektor ceka samo da mu drzava da? To smo i mislili! Poserem ti se na privatni sektor, i na drzavu koja ne gradi kao sto je gradila u socijalizmu i omogucavala da ljudi rade sami za sebe, bez privatnog posrednika.
Ili je velika vecina poduzetnistva također parazitiranje na drzavnom proracunu, međusobnog prodavanja nepotrebnog s novcima koje smo svi zajedno zaduzili?
Jel se poduzentistvo odnosi na todorice, tedeske i ostale trgovce ili na na sacicu proizvodjaca koji sanjare o izmjestanju proizvodnih pogona u kinu?
Na koncu jel ti to poduzimas u sferi usluzne djelatnosti, ili preprodajes stogod? Ne mirises mi na proizvodnju. Toga nema, barem u ne pravom smislu rijeci, u vernovim poglavljima..
Pa kad vec financiram kvazipoduzetnike i njihovo prelijevanje iz supljeg u prazno, potpuno mi je svejedno sto hranim i ljevicarsko hladovanje... I jednima i drugima je sva poduzetnicka energija usmjerena na sisanje zajednicke sise...
Da bi dosegli neki gpospodarski nivo, a sve u skladu s održivim razvojem, nama bi produktivnost morala narasti za bar 60%. Smanjiti rapidno broj privilegiranih i povećati radnu efikasnot, što neće ugroziti ljudsko dostojanstvo. I promijeniti zakon o radu koji je sramotno zastario i radnicima čini medvjeđu uslugu.
Molim te, ali molim te reci mi da se šališ:). Votka, mig, kalašnjikov su izumi ???? Prva žena u svemiru i prvi muskarac su izumi ??? Bruno Pontecorvo je jadnik koji je zbog kosarice na projektu Manhatan furao frustracije cijeli život i iz tog razloga je presao Staljinu, znajuci da ce ga ovaj tretirati kao božanstvo. Moj kiki je prebjegao zbog opće kvalitete života. I u pravu si, odustajem od rasprave s tobom jer stvarno nemam volje ni snage...a i nema smisla.
Ili ti mozda mislis da onih miljardu gladnih i nepismenih zasluzuju da umru od gladi zato sto nisu izmislili raketni motor?
Kad Amerika bude vladala svijetom, više neće biti 116 na listi zemalja po porastu GDP-a, nego će biti prvi.
"Do tada, Hrvati ce se uglavnom morati zadovoljiti da se prodaju Amerikancima ako zele ucestvovati u naucnim otkricima."
Mnoga jako dobra istraživanja se rade u Hrvatskoj, vidi Tadić (matematika), Paar (fizika) Trinajstić (kemija). Čovjek može ostati u Hrvatskoj i postati vrhunski znanstvenik u svakoj grani znanosti. Istina, ne mogu se sva istraživanja raditi u Hrvatskoj, ali ne mogu se sva raditi niti u USA. Ako ti je potreban najbrži kompjuter na svijetu, ili najbolji ubrzivač čestica, onda sigurno nećeš ići u USA.
Kakva Amerika, kakvi bakrači.
Gle možeš kao i dva no name šveđana izumit Skype umjesto tvoje rakete i postat multimilijarder, a možeš kao i tvoja americka firma k****m mlatit po praznoj slami. Inovacija nije gografski locirana tako da izumitelj uvijak bere lovorike. A tko ce pobrat vrhnje u tom slučaju je krajnje trivijalno pitanje.
Usporedjivati Paarova istrazivanja sa vrhunskim istrazivanjima (pa cak i prosjecnim) van Hrvatske, znak je da nemas pojma o cemu pricas i da svoje spoznaje o znanosti izvlacis iz domace zute stampe. O Tadicu ne mogu suditi, jer ga ne poznam, a ne da mi se kopati po CROSBI-u o njemu. Trinajsic je u poslijednjih 2-3 godine objavljivao vecinom u 3 casopisa (sa slijedecim impact factorima - koji naznacuju kvalitetu radova u njima):
Journal of mathematical chemistry - 1.259 (2010. g.)
Chemical physics letters - 2.291 (2009. g.)
Croatica chemica acta - 0.713 (2010. g.) , 0.805 (2009. g.), 0.831 (2008.)
Usporedi to sa casopisima poput:
Acta Crystallographica - 54.333 (2010 g.)
Angewandte Chemie - 12.730 (2010. g.)
i trebalo bi ti biti odmah jasno da je Trinajstic svakako plodan i (vjerojatno) dobar znanstvenik, ali nikako vrhunski.
Ne zelim reci da takvih u Hrvatskoj nema, ali primjeri su ti (izuzev mozda Tadica) pomalo nereprezentativni.
"Čovjek može ostati u Hrvatskoj i postati vrhunski znanstvenik u svakoj grani znanosti."
Covjek moze svasta, pogotovo ako mu se poklope karte. Te karte se u Hrvatskoj poklapaju samo izuzetno malom broju dobrih znanstvenika, koji odluce ostati. Vecina ih je to vidjela i zato mnogi vec desetljecima odlaze van Hrvatske, jer su svjesni da ih ovdje ne ocekuje nista dobro, ako ostanu. Dok se ne promjeni stav raznoraznih Krmaka u RH o besplatnom skolovanju ili npr. o izdasnom financiranju skolstva i znanstvenih projekata, nece biti bolje. Ipak sve to nejde bez promjene mentaliteta akademske zajednice i prihvacanju meritornosti i izvrsnosti kao kriterija za napredovanje. Ne moze financiranje znanstvenih projekata dobiti 80% prijavljenih, a da se onda ocekuje ne znam kakav progres. Sve to krece jos od dodjele rektorove nagrade, gdje je recimo prosle godine 50% prijavljenih dobilo tu "nagradu", a mozemo ici jos i dalje pa se prisjetiti natjecanja u srednjim i osnovnim skolama i kako su se s godinama srozavali kriteriji - ili jos dalje i zapitati se kako to da u skolama ima toliko odlikasa.
Dakle, problem je ogroman i sustavan, a u takvom drustvu doista samo malen broj sretnika, kojima se mnogo toga poklopi moze ocekivati istinski uspjeh - a takvi sasvim sigurno nece ostat trunut ovdje.
"Molim te, ali molim te reci mi da se šališ:). Votka, mig, kalašnjikov su izumi ????
Prva žena u svemiru i prvi muskarac su izumi ??? "
Votka je bila zajebancija, kalasnjikov vec nesto manja. Zapitaj se samo koliko su para Rusi ubrali (i jos ubiru) na trgovini tim oruzjem - ne zelim reci da je to dobro, ali je svakako usporedivo sa onim sto rade SAD.
Mig tj. aeronautika i svemirska istrazivanja (tj. prvi muskarac i zena u svemiru samo kao primjer za koji sam se nadao da si dovoljno bistar da ga shvatis) su jos bolji primjer i to nije nikako bila zajebancija. Ali ti si izgleda od one sorte kojoj ni CERN nije iznjedrio nista dobro - jer ste nesposobni vidjeti koliko je tehnologija napredovala zahvaljujuci tim projektima.
"Bruno Pontecorvo je jadnik koji je zbog kosarice na projektu Manhatan furao frustracije cijeli život i iz tog razloga je presao Staljinu, znajuci da ce ga ovaj tretirati kao božanstvo. Moj kiki je prebjegao zbog opće kvalitete života."
Nadmeno su trazio samo jedan primjer, jer kao takav ne postoji - dao sam ti dva! To sto ti se ne svidjaju (tj. samo jedan, jer drugi nisi ni komentirao), tvoj je problem - ali je ocito da stvari bas i nisu sasvim onakve kakvima ih se trudis prikazati.
"I u pravu si, odustajem od rasprave s tobom jer stvarno nemam volje ni snage...a i nema smisla."
Napokon da se slozimo.
Svaka ti cast kad ubrajas Svedjane u onih miljardu gladnih Zemljana!???
A sto se tice moje firme, imala je 2001. veci prihod nego Hrvatska BDP. Ako ti to nazivas "k****m mlatit po praznoj slami", onda prvenstveno sam sebi skaces u usta! Daj malo sredi misli, pa se onda javljaj.
Gdje to pise da je rast GDP-a mjerilo po kojem se mjeri tko vlada svijetom? Da neces mozda reci da Hrvatska moze imati veci impakt na dogadjaje u svijetu od Amerike? Jer da joj se lani posrecilo da joj turizam ima izuzetnu godinu, mogla je po rastu BDP-a bar na godinu dana prerasti USA, i sto bi to dokazivalo?
Hrvatska sama nije bitna, premala je. Ali veliki broj malih zemalja već puno znači, a velike zemlje poput Brazila i Rusije, Kine i Indije pogotovo. Ako bi USA "vladala svijetom" onda bi sigurno, prije i iznad svega, spriječila da se Kina i Indija razvijaju brže od nje.
Zar je to potrebno objašnjavati?
Vidi, prvo tvoja firma ne postoji, ti si obican nedoj****i mulac koji jos uvijek u mame i tate zica sicu za kino, bon za mob i pokaznu tramvajsku kartu. Sad kad smo to rijesili da vidimo dalje; ovdje je rijec, aha o patentima i izumima nikako o R & D pizdarijama koje patentiraju "over 1 bill" tvrtke. kad smo to riješili vracamo se na moje šveđane, pa molim novi post ako nije pretjerani problem (odnosno ako su mama i tata podmirili racun za internet pa mozes uopce odgovorit)
"Ako bi USA "vladala svijetom" onda bi sigurno, prije i iznad svega, spriječila da se Kina i Indija razvijaju brže od nje. "
Kini i Indiji je dozvoljeno da rastu prvenstveno zato sto od toga veci dio profita ide Amerikancima. Par miljardera iz svake zemlje da se pridruzi klubu, s tim da se odrzava hijerarhija, zasto ne? Kina i Indija se smiju razvijati sve dotle dok je to pod kontrolom Amerike. Frka ce nastati tek kad to Amerika ne bude mogla kontrolirati. A do toga cemo se jos neko vrijeme strpiti.
Sto se tice Rusije, to je danas "third world country", koja zivi od prodaje sirovina. Za vrijeme tranzicije do 2000. godine su bili vec unistili oko 56% industrije, u bivse zemlje SSSRa su im se uselile americke vojne baze i kapital, americke kapital bi im vec bio pokupovao znacajnije naftne izvore, rudnike i ostalo da se Jelcin u zadnji cas nije bio otrijeznio, iz zemlje im je otislo 1000 miljardi dolara kapitala na Zapad, americke nevladine organizacije im formiraju politicku svijest stanovnistva po anglo-americkom modelu, sve u svemu, Rusija je samo sjena nekadasnje velesile.
Brazil isto tako raste pod kontrolom americkog kapitala, kao i uvijek.
To sto Amerika danas sporije raste unutra je samo zato sto ubrzano raste vani, tj. americki kapital ubrzano kupuje svijet. Hrvatska je samo jedna od uspjesnih kupovina.
Konacno, zato se je Istocni blok i morao raspasti, da bi ga Zapadni mogao kupiti, ma sto kupiti, dobiti na poklon!
Ja mislim da ti uopce ne znas o cemu govoris, sto za jednog krmka nije ni cudno. Ne samo da nisam mulac, nego bi ti vjerojatno moga biti i tata, sto hvala bogu nisam. Tocno da moja firma vise ne postoji, jer je, kao sto rekoh bankrotirala, ne zbog nedostatka inovacija, nego naravno, sto su ju razno-razni kapitalisticki krmci pokrali. Najvrijednije sto je ostalo od te firme su upravo patenti, koji su nedavno prodani za 4.5 miljarde dolara.
Naravno, da je to bila hrvatska firma, onda bi i patenti bili prodani za 3 zrna graska. Toliko o slobodnom trzistu!
Trolaš.
Pozz.
"Amerikancima?" Kad bi Amerika mogla tako nešto uopće odlučiti, to bi bila samoubilačka taktika, jer država ima ogromne koristi od porasta GDP-a (porez; vojska, policija, obavještajen službe, istraživački centri, infrastruktura), a vrlo male od toga što je neki bogataš njen građanin - dok god on svoj novac ulaže u inozemstvu. No, hipoteza nije ni činjenično točna, jer su američka ulaganja u npr. Kinu vrlo mala; iznose jedva nekih 30 milijardi dolara ukupno dosada. I uz vrlo visoke relativne profite, zarada je zanemariva.
"To sto Amerika danas sporije raste unutra je samo zato sto ubrzano raste vani, tj. americki kapital ubrzano kupuje svijet. Hrvatska je samo jedna od uspjesnih kupovina."
Strane investicije u Americi su otprilike jednake, čak nešto veće nego li američke investicije u svijetu. Kreću se oko 200 milijardi dolara godišnje. Dakle, postoji nekakva ravnoteža. U tim uvjetima američki GDP raste sporije od većine drugih zemalja u svijetu.
To se ne može objasniti teorijom zavjere. Ali može standardnim ponašanjem tržišta koje bi svaki ekonomist predvidio.
Dodaj komentar
Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.