Javna rasprava o golfu na Srđu bliži se kraju, a u Gradu ne jenjava polemika o tome koji je javni interes Dubrovnika i njegovih stanovnika od planirane apartmanizacije i golfizacije Srđa, opasnostima od zagađenja pesticidima, ali i o tome koliko će (dugo) kompleks na platou Srđa biti otvoren za građane Dubrovnika.

Tim povodom napravili smo izbor pet najupečatljivijih poteza investitora u dubrovački turizam koji su za cilj imali ograničiti Dubrovčanima pristup "njihovim" objektima. Zanimljivo je pritom da se u početku sredstva "odvraćanja" baš i nisu birala, ali su s vremenom metode ipak postale nešto sofisticiranije.

1. Ograđivanje bodljikavom žicom plaže ispod hotela Dubrovnik President. Tim se potezom 90-ih godina dubrovačkoj javnosti predstavio prvi strani hotelski menadžer u Gradu, Nijemac Uwe Geiser koji je vodio hotele Dubrovnik-Babin kuk. Pod izlikom sigurnosti hotelskih gostiju, bodljikavom žicom zapriječio je pristup plaži ispod "Presidenta" svima koji nisu smješteni u hotelu.

2. Odvajanje plaže Banje na dio za "posebne" i dio za "obične" posjetitelje. Taj se primjer u hrvatskim okvirima već navodi kao paradigma "komercijalne otimačine Jadrana", no i više od riječi o Banjama kaže slika.

3. Uvođenje naplate 75 kuna za parking u Dubrovačkim vrtovima sunca. Godinu dana nakon svečanog otvorenja i brojnih poziva Dubrovčanima da dođu uživati u blagodatima kompleksa u Orašcu, pristup je ograničen skupim parkingom. Alternativa plaćanju parkinga je potrošnja najmanje 75 kuna u kompleksu, što se potvrđuju pokazivanjem računa na izlazu.

4. Zagrađivanje plaže ispod hotela Rixos Libertas, ili ograđivanje i onemogućavanje pristupa plaži ispod Ville Elita. To su samo neki od razvikanijih primjera ograničavanja pristupa javnom pomorskom dobru za koje nema nikakvog utemeljenja u zakonu.

5. Ukidanje nudističke plaže kod hotela Dubrovnik Palace.

U vrijeme kupovine hotela vlasnik je tvrdio da će ta plaža ostati gdje je i bila, no dubrovački nudisti i nudisti koji u Dubrovnik dolaze na odmor ipak su ostali bez jedine FKK plaže u samom Gradu.

Investiranje su ispred javnog interesa

Grad Dubrovnik je za 1. rujna, u 18 sati, u Gradskoj vijećnici najavio javnu raspravu o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja Športsko-rekreacijskog centra s golf-igralištem i turističkim naseljem Bosanka - sjever i Bosanka - jug. Na vrlo važnu raspravu pozivaju i dubrovačke nevladine udruge koje su okupljene u Inicijativi za grad, opravdano stahujući da golf-tereni na Srđu i sve što projekt podrazumijeva, od gradnje apartmana, vila i akvaparka do pesticida i promjene ekosustava, donosi trajnu devastaciju najvećega prostornog resursa za razvoj grada.

Art radionica Lazareti i udruge tvrde da projekt postavlja "investitore" ispred građana i javnog interesa; dovodi ih se pred gotov čin i isključuje iz odlučivanja, dok se agresivno uništava okoliš, resurse i budućnost.

"Budimo odgovorni i svjesni građani i suprotstavimo se ovakvom 'uređenju' prostora na Srđu, koji je zapravo samo srce prostora Grada i jedini prostor u kojem bi se stiješnjeni Grad mogao dalje razvijati. Tražimo referendum i pravo izjašnjenja o budućnosti grada, zalažemo se za raspisivanje novog javnog natječaja i izradu novog UPU-a i suprotstavljamo "dilovima" i tajnim ugovorima političara i investitora. Želimo urbanizaciju, a ne devastaciju Grada i otimačinu prostora. Želimo sačuvati prirodni ekosustav, a ne dopustiti narušavanje prirode i totalnu kontaminaciju", pozivaju udruge građane na javnu raspravu.