Ocjenu ustavnosti Zakona o pobačaju, odnosno njegovih odredbi koje propisuju pod kojim je uvjetima pobačaj dozvoljen, zatražilo je petero građana prije 18 godina - davne 1991. Riječ je o »socijalističkom« zakonu, donesenom 1978., koji je potpisao tadašnji predsjednik Sabora SRH, Jakov Blažević. Nakon hrvatskog osamostaljenja, taj je zakon inkorporiran u domaći zakonski kanon i dosad ga se nikada nije ni pokušalo mijenjati. Promjene, posebice ograničavanje prava na legalan pobačaj, nije podupirala niti jedna dosadašnja hrvatska vlast.

Čak ni prvi hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman, nije želio dopustiti Katoličkoj crkvi da regulira privatne građanske odnose, tvrde izvori našeg lista, pa je stoga zahtjev za procjenom ustavnosti Zakona o pobačaju godinama kupio prašinu u ladicama Ustavnog suda, premda bi ga se Katolička crkva svako toliko "sjetila".

Kako je »zaboravljeni« zahtjev vezan za Zakon o pobačaju iznenada postao aktualan, jučer smo pokušali doznati na Ustavnom sudu. Objašnjeno nam je da je Jasna Omejec, nakon što je došla na čelo Ustavnog suda, od ustavnih sudaca zatražila da prioritet daju starim predmetima. Predmet u kojem se traži procjena ustavnosti Zakona o pobačaju dodijeljen je sucu Aldu Radoloviću. On je u travnju prošle godine poslao upite na pedesetak adresa, među ostalima na KBC Zagreb, KBC Šalatu, ali i na sva četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj. Sudac Radolović tražio je mišljenja u vezi pobačaja i od dekana četiri pravna fakulteta, od njihovih katedri za obiteljsko pravo, od katedre za kanonsko pravo Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu te od katedre za moralnu teologiju Teološkog fakulteta u Rijeci.

Upit Ustavnog suda, poslan KBC-u Zagreb, u kojem se traži stav medicinske struke o pobačaju i odgovor na pitanje kada počinje život, vezan je za »Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju«, odnosno, kako se on kolokovijalno naziva - za Zakon o pobačaju. Ustavni sud nije tražio mišljenje KBC-a Zagreb niti bilo koje druge medicinske ustanove u Hrvatskoj u vezi Zakona o medicinskoj oplodnji jer se zahtjevi za ocjenom ustavnosti ovog zakona još nisu ni počeli rješavati.

Ova nam je informacija potvrđena jučer i na Ustavnom sudu i u uredu Ravnatelja KBC-a Zagreb, profesora Željka Reinera. Interpretacije da se liječnička struka zauzima za zabranu pobačaja, koje su se pojavile u medijima uz objavu stava Etičkog povjerenstva Petrove bolnice u Zagrebu da život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice, liječnici smatraju krajnje nekorektnima i zlonamjernima. Jedno je kako struka definira život, a drugo je kako će se pitanje pobačaja i zamrzavanja zametaka riješiti zakonski, jednoglasno poručuju ginekolozi s kojima smo razgovarali.

- Mi ne donosimo zakon, mi smo samo iznijeli stav struke prema kojem život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice. Nije naš posao da određujemo smije li se i kada obavljati pobačaj. Prema aktualnom zakonu, pobačaj je dopušten do desetog tjedna trudnoće. Ne mogu ja kao liječnik kazati da plod sa devet tjedna ne predstavlja život, a da plod s deset tjedana i jednim danom jest život. Mi poštujemo zakonski okvir koji utvrđuje država, kazao nam je jučer profesor Slavko Orešković, predstojnik Petrove bolnice u Zagrebu, koji je jučer još uvijek bio uvjeren da je Ustavni sud mišljenje KBC-a Zagreb o tome kad počinje život tražio povodom Zakona o medicinskoj oplodnji.

- Ravnateljstvo KBC-a Zagreb proslijedilo je upit Ustavnog suda Etičkom povjerenstvu Petrove bolnice i mi smo na svojoj sjednici o tome donijeli stav, rekli smo da život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice. Ne sjećam se za koji je zakon taj upit bio vezan, no pretpostavljao sam da je riječ o Zakonu o medicinskoj oplodnji budući da je sada aktualno njegovo preispitivanje, objasnio nam je profesor Orešković, te dodao da smatra nekorektnim da se izricanje stručnog stava tumači kao zahtjev za zakonskom zabranom pobačaja.

Haller: Zakon o pobačaju u domeni politike, filzofije i vjere

- Za struku je nedvojbeno da spajenjem muške i ženske spolne stanice nastaje život s potencijalom razvitka. Oplođena jajna stanica ima medicinski potencijal razvitka, no to ne znači da će se svaka oplođene stanica razviti, da će se iz svake oplođene jajne stanice razviti plod koji će preživjeti do trenutka kada može nastaviti život izvan maternice, objašnjava profesor Herman Haller, ravnatelj KBC-a Rijeka i predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo. Ni liječnici ni medicina ne mogu, međutim, odgovoriti na pitanje kada plod postaje dijete, odnosno kada postaje registriran, priznat član društva.

Prema zakonskoj regulativi, koja je na snazi u Hrvatskoj, djetetom se smatra plod koji dosegne težinu od 500 grama ili 22 tjedna trudnoće. Tako se gubitak ploda ispod 500 grama težine smatra pobačajem, a ploda, koji je teži od 500 grama - rođenjem.

- Prema aktualnim stručnim pokazateljima dijete ne može preživjeti ako nije dostiglo težinu od 500 grama. Gubitak ploda ispod te težine smatra se pobačajem, u administrativnom smislu takav plod nije dijete, dodaje profesor Haller. O tome da li Hrvatskoj treba novi zakon o pobačaju, odlučuju politika, vjera, filozofija, etika, a ne medicinska struka, kao i u svakoj drugoj državi. Zadatak struke je da osigura da se zakoni provode na najbolji mogući načina, da se u provedbi zakona štiti zdravlje žene, ističe profesor Haller.