Nositelji katedri za ustavno pravo sa sva četiri pravna fakulteta u zemlji izričito tvrde da je neustavan zakon po kojemu se Srbima ukinulo dvostruko pravo glasa, ali su SDSS-u Milorada Pupovca osigurana tri zastupnička mandata.

Profesori su time ustavnim sucima prokrčili put za ukidanje sporne zakonske odredbe i davanje naloga da se parlamentarni izbori provedu po modelu koji je vrijedio i na prošlim izborima 2007. godine.

Ovakva stručna mišljenja koja će se javno predstaviti na sjednici zakazanoj za 11. travnja Ustavnom su sudu dostavili Branko Smerdel sa zagrebačkog, Arsen Bačić sa splitskog, Zvonimir Lauc s osječkog i Sanja Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci.

Redom tvrde da su Ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama Srbi stavljeni u neravnopravan položaj s ostalim manjinama na koje se i dalje primjenjuje pozitivna diskriminacija.

Dio ustavnih sudaca, prema našim informacijama, rado bi ostavio na snazi zakon koji je HDZ donio u interesu svog koalicijskog partnera Pupovca, dok ostali suci dijele uvjerenje da moraju reagirati na čitav niz zahtjeva za ocjenu ustavnosti i ukinuti sporne norme.

Nakon stručne rasprave koja će se održati za deset dana, Ustavni će sud morati donijeti odluku. Odluče li, što je malo vjerojatno, ostaviti na snazi propis po kojemu manjine zastupljene s više od 1,5 posto u ukupnom broju stanovništva imaju samo opće pravo glasa, ali im se jamče tri zastupnika s liste njihove manjine, dok oni s manjim postotkom imaju opće i posebno pravo glasa, znači da je (gledano s aspekta političkog interesa) profitirao HDZ-ov koalicijski partner Pupovac.

No, sve ipak ide u pravcu da će se zakon ukinuti, a na Ustavnom sudu tada ostaje obaveza da odredi pravila po kojima će se održati izbori. Profesori ustavnog prava, kao i ustavni suci koji smatraju da se izbori ne smiju održati po ovome zakonu koji je HDZ donio lani u ljeto, kažu da problem valja riješiti tako da Ustavni sud izričito kaže da će se izbori održati po zakonu koji je bio na snazi i u vrijeme prošlih izbora.

Time bi se osiguralo da se u izbore ulazi s jasnim pravilima igre, odnosno stranke i birače se ne bi dovodilo u pravnu neizvjesnost. S druge strane, zakonodavca se ne bi dovodilo u nemoguću situaciju da donosi novi propis jer bi to samo dodatno zakompliciralo stvari. S jedne bi strane otvorilo nove političke rasprave i prepucavanja koja bi zasigurno pratila zakonodavnu proceduru, a s druge bi se strane duboko zagazilo u ionako već prekoračen rok za izmjenu ustavnih propisa. Podsjetimo, naime, da se u Ustavnom zakonu o provedbi Ustava izričito navodi da se izborna pravila ne smiju mijenjati godinu dana prije izbora. Kao krajnji rok za promjenu pravila izborne igre Ustavni je sud izračunao 11. ožujka.

Ukine li, što je za sada izvjesno, Ustavni sud zakon kojim je jedino SDSS zadovoljan, to će se reflektirati i na novi kroj izbornih jedinica. Naime, ako se Srbima vrati pozitivna diskriminacija, to znači da će konzumirati opće pravo glasa, a manjinske zastupnike birati s posebne liste, na čemu bi mogla profitirati Kukuriku-koalicija.

Sporne odredbe Ustavnog zakona o manjinama

1. Srbi na izborima mogu glasovati samo za stranke

Osporavani zakon kaže da se manjinama zastupljenima u ukupnom stanovništvu s više od 1,5 posto jamče najmanje tri zastupnička mjesta. Imaju opće biračko pravo, a zastupnike biraju sa stranačke liste.

2. Ostale su nacionalne manjine pozitivno diskriminirane

Manjine zastupljene s manje od 1,5 posto u ukupnom stanovništvu imaju po Ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama uz opće i posebno biračko pravo i mogu izabrati pet zastupnika u posebnim izbornim jedinicama.

3. Za manjine popis stanovništva, za ostale prebivalište

Za određivanje broja pripadnika nacionalne manjine radi provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina relevantan je popis stanovništva. Za biračke popise relevantna su prebivališta.