Zbog ekonomske krize u Hrvatskoj je bez posla ostalo oko 150 tisuća ljudi, a broj siromašnih povećan je s 10 na 13,5 posto stanovnika, rekli su jučer stručnjaci Svjetske banke i UN-ovog Programa za razvoj, podnoseći izvješće o socijalnim učincima krize u našoj državi. Usprkos tome, broj hrvatskih građana koji traže pomoć za uzdržavanje danas je manji nego prije krize. "To se čini nevjerojatnim, ali prije krize pomoć za uzdržavanje je primalo 120 tisuća ljudi. Godine 2009. taj je broj pao na 93 tisuće, a ove godine iznosi 98 tisuća", rekla je Dorica Nikolić, državna tajnica za socijalnu skrb. "Možemo staviti prst na čelo i pitati se zašto je tako", kaže Nikolić koja ne zna odgovor.

Loša raspodjela

Štoviše, čak 60 posto od 150 tisuća novih nezaposlenih u Hrvatskoj ne dobivaju naknadu za nezaposlenost i socijalnu naknadu, uočio je Jan Rotkowski iz Svjetske banke. "Mnogi novi zaposleni i novi siromašni nisu zadovoljavali propisane uvjete, pa ne mogu dobiti potporu, a dio se zasigurno zaposlio na crno", objasnio je Rotkowski. Među 150 tisuća novih ljudi koji su ostali bez posla, kaže, uglavnom su mlađi, obrazovaniji muškarci koji žive u gradovima, a posljedice toga osjećaju mnoge mlađe obitelji s djecom.

Glavna slabost sustava socijalnih naknada u Hrvatskoj je to što one često ne stižu do onih kojima najviše trebaju, ocijenila je Sanja Madžarević Šujster iz ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. "Samo 50 posto dječjeg doplatka dolazi do onih 20 posto najsiromašnijih obitelji", rekla je Šujster, što znači da polovica odlazi u bolje stojeće obitelji. Hrvatska ne treba povećavati novac za socijalnu potporu stanovništvu, nego ga bolje raspodijeliti, naglasila je.

Mjere "pasivne"

"Hrvatska bi brigu o socijalnim pitanjima trebala staviti pod jednu kapu. Danas se time bave četiri ministarstva, plus ustanove na lokalnim razinama, pa je to teško koordinirati. Osim toga, u administraciji bi trebalo uvesti jedno mjesto (One Stop Shop) na kojem bi potencijalni korisnici socijalnih naknada mogli ostvariti sva svoja prava, pri čemu bi im nadležni službenik mogao pomagati poput obiteljskog liječnika", rekla je Šujster. Ona je pritom pohvalila napore Vlade za stvaranje jedinstvenog registra korisnika socijalnih naknada uz pomoć OIB-a. Rotkowski je predložio Vladi da uvede više mjera aktivne politike zapošljavanja, koje bi radno sposobne ljude poticala na povratak u svijet rada, jer su sadašnje mjere najčešće "pasivne" i svode se na naknade za nezaposlene.

Andras Horvai, šef ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, pozdravio je Vladin program za gospodarski oporavak. "Ako se program primijeni, ja sam optimist, jer će se stvoriti osnova za gospodarski rast", kazao je Horvai.