Većina arhitekata, urbanista, prometnih stručnjaka i povjesničara umjetnosti nije protiv obnavljanja donjogradskih blokova, privatnog kapitala i rješavanja prometnih problema, ali ako se to radi planski, studiozno i za cijelu povijesnu jezgru, a ne samo za jedan njezin dio za koji je zainteresiran neki privatni investitor, u ovom slučaju Tomislav Horvatinčić.

U veljači ove godine Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata i Hrvatska komora arhitekata poslali su zajedničku izjavu o projektu Cvjetni u kojoj su tražili da se pripremi urbanistički dokument revitalizacije cjeline povijesne jezgre, da se definira primjeren i konkretan udjel javnog interesa te da se zahvat urbanistički reprogramira.

Budući da se ništa od toga nije dogodilo, te tri strukovne organizacije smatraju da se aktivisti s pravom bune.

Javnom prosvjedu zbog radova u Varšavskoj ulici pridružio se i Odbor za baštinu i prostor Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, koji je poslao pismo u kojemu upozorava na štetnost tog projekta za integritet zaštićene spomeničke jezgre Donjega grada i na posljedice koje bi izazvala njegova realizacija.

Povjesničari umjetnosti prozivaju Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode koji, kako navode, "nije spriječio realizaciju tog objekta time što je dopustio rušenje dviju povijesnih kuća na Preradovićevu trgu i denivelaciju Varšavske ulice".

Predsjednica Društva povjesničara umjetnosti, Ivanka Reberski, smatra da će ovaj projekt, ako se sagradi prema planu, biti potpuno u nerazmjeru s ostatkom Cvjetnog trga i uništit će delikatnu vezu koja sada postoji.

"Pozdravljamo suvremenu gradnju, ali tamo gdje je takvoj arhitekturi i mjesto. Riječ je o nasrtaju na gradsku jezgru i gradnju unutar blokova", istaknula je Ivanka Reberski.