Marinko Čulić 24.05.2012.

Što nam znači pobjeda Karanikolića

Marinko Čulić Postjugoslavenski nacionalizami nikada ne funkcioniraju kao nešto odvojeno, singularno, nego kao zbir akcija i reakcija na širem ex-yu prostoru. Nikolićev izbor za srbijanskog predsjednika sigurno će izazvati povećano izlučivanje antisrpskih žlijezda u Hrvatskoj.

Što nas čeka

Trg Burze

Deutsche welle

Za 20. godišnjicu, 20 puta veći dug

Fotografija članka
I dok je početkom 1992. godine Hrvatska iz SFRJ "iznijela" nešto manje od 3 milijarde dolara duga, on je u međuvremenu porastao na gotovo 60 milijardi dolara

U godini stjecanja neovisnosti hiperinflacija u Hrvatskoj iznosila je nevjerojatnih 938,2%. U 20 godina od priznanja Hrvatske vanjski dug je porastao čak 20 puta! I dok je početkom 1992. godine Hrvatska iz SFRJ "iznijela" nešto manje od 3 milijarde dolara duga, on je u međuvremenu porastao na gotovo 60 milijardi dolara, i tako premašio cijeli hrvatski bruto društveni proizvod. Svaki Hrvat tad je bio zadužen 652 dolara, a danas duguje 13.953 $. Zanimljivo je pogledati i ostale ekonomske pokazatelje iz tog razdoblje i usporediti ih s današnjim prilikama u hrvatskom gospodarstvu.

Prvo što bode oči jest podatak da je u godini stjecanja hrvatske neovisnosti vladala galopirajuća hiperinflacija. Upravo su koncem 1991. u optjecaj pušteni hrvatski dinari, a za jednu njemačku marku početkom 1992. dobivalo se 55 CRD-a. Za jednu DEM na kraju te iste godine dobivalo se čak 495 hrvatskih dinara, dakle inflacija je iznosila nevjerojatnih 938,2%.

Nakon toga uslijedile su stabilizacijske mjere premijere Nikice Valentića koji je obuzdao inflaciju i sveo je u normalne okvire. Prosječan Hrvat je te godine ponosa u prosjeku zarađivao 125 dolara, odnosno gotovo sedam i pol puta manje nego danas (916 $).

Međutim, kupovna moć mu tada nije bila sedam puta manja nego sada, jer su cijene gotovo svih proizvoda bile daleko niže nego danas. Primjerice, za četvorni metar novoga stana u Zagrebu tada je trebalo izdvojiti oko 900 njemačkih maraka, odnosno 450 eura, što je 4 puta manje nego danas, kada je cijena kvadrata novoga stana u hrvatskoj metropoli iznad 1800 eura.

U Zagrebu je Večernjak 15. siječnja 1992. koštao 25 CRD, što bi otprilike danas odgovaralo cijeni od 1,7 kuna. Tada se u glavnome gradu najmlađe svjetske države uvela i naplata parkiranja. U središtu Zagreba sat parkiranja se naplaćivao 30 CRD (2,0 kn), dok je današnja cijena 10 kn.

Unatoč ratu i agresiji, Hrvatsku su i 1992. posjećivali turisti. Te ratne godine Hrvatsku je posjetilo 2,01 milijun turista, pet i pol puta manje nego prošle godine kada je Lijepa naša oborila rekord od neovisnosti sa 11,2 milijuna turističkih posjeta

Tagovi: financijska kriza
Prijavi članak na: Twitter Facebook
dodaj komentar 4 komentara
  1. lazi lazi lazi meee16.01.2012. 12:04
    "I dok je početkom 1992. godine Hrvatska iz SFRJ "iznijela" nešto manje od 3 milijarde dolara duga"

    ----------------stvarni iznos je bio oko 5.000.000.000 dolara, i to višestruko veće vrijednosti negoli dolar vrijedi danas
  2. @lazi16.01.2012. 17:45
    Da bi vaš komentar imao težinu, bilo bi dobro da ga podkrijepite kojim dokazom. Uostalom koja je poanta da je dug bio i 5 milijardi kad je danas 60.
  3. @lazi lazi lazi meee17.01.2012. 03:26
    Da, narocito je dolar bio "visestruko vece vrijednosti"? Zato moje kuca koja je 1990. vrijedila $ 305 000 danas vrijedi $ 200 000. A kolike li su kuce kojima je u medjuvremenu pala cijena, nebrojene! Ili, pocetnicka inzenjerska godisnja placa je bila $40 000, a danas je opet $40 000. Da li je to zato sto je vrijednost dolara "visestruko pala"? Da li ti mozda hoces utvrditi kako se Hrvatska zaduzila za "samo" $60 miljardi bezvrijednih dolara, koje zahvaljujuci svojim "dragocijenim" kunama koje je zaradila u zadnjih 20 godina svoga "meteorskog demokratskog" razvoja moze vratiti koliko sutra? Samo namjerno nece?
  4. Balad17.01.2012. 23:13
    Ovaj članak vrvi lažima. Poznato je većini Hrvata da je onda bio "mrkli mrak", pa kako su onda u toj kmici mogli točno izbrojati dug? Podjednako nas ovo "zasljepljujuće svjetlo" ometa da odredimo iznos današnjeg duga. Stoga je jedno sasvim sugurno:

    -ondašnji dug je bio znatnooooo.... veći

    -današnji dug je znatnoooooo.... manji

    Pouka:

    Ni po kmici ni po svjetlu, dobro sudit nije,
    pouzdat se treba u razum ponajprije!

    Al' što ćeš, kad prosječni Hrvat voli "svjetlo" ma i sa većim, negoli "tamu" sa manjim dugom. Što ga doduše ne sprečava da jauče li jauče, pa od silnog leleka ne može razmišljati.
Dodaj komentar

Molimo, prijavite se ili registrirajte kako biste komentirali. Hvala.

POSLJEDNJE VIJESTI IZ RUBRIKE

25.05.

Brišete dug kriminalcima, obrišite i Monteru

Radnici Montera pozvali su državne institucije da spase tvrtku inače će u kolektivni štrajk glađu

23.05.

Ne damo plaće u državnim tvrtkama

"To što Vlada želi rezati onima koji još nisu dno dna, govori o bezidejnosti da provedu obećano", poručuju sindikalisti

22.05.

Muke po doprinosima

Država je odlučila disciplinirati naplatu doprinosa i napuniti proračun, ne mareći pritom previše za radnike

21.05.

Potvrđen stečaj nad Jadrankamenom

Visoki trgovački sud odbio je žalbu Nezavisnog sindikata Jadrankamena na otvaranje stečaja

19.05.

Zbog Kineza nova uhićenja u Zagrebu

Nakon što je u petak uhićen aktivist Građanske akcije koji je pred zgradom Vlade, dok je prolazila kineska delegacija, preko megafona uzviknuo: "Free Tibet", u subotu su uslijedila nova hapšenja

19.05.

Jadrankamen poziva na skup u Pučišćima

Radnici i sindikati Jadrankamena za danas u 14 sati najavili su skup u Pučišćima kojim žele Vladi poručiti da mora promijeniti politiku stečajeva

18.05.

Pomozite "Zagreb Pride-u"

Organizatorima "Zagreb Pride-a" je za redare i niz drugih troškova potrebno ukupno 15 tisuća kuna, a dosad je prikupljeno oko četiri tisuće kuna