Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš preferira upis budućih studenata prije odlaska na odmor, a ministru znanosti, obrazovanja i športa Radovanu Fuchsu predlaže i temeljitu jesensku analizu dvogodišnje provedbe državne mature.

"Umjesto tehničke promjene termina upisa, treba pošteno odvagati maturu i vidjeti je li sadržaj maturalnih ispita optimalan za studije te kako se snalaze novi studenti nakon što su dobar dio završnog dijela srednje škole proveli u pripremama za maturu. To su kompleksnije stvari no što je vrijeme upisnog roka.

Ministru Fuchsu čestitam što je uspio riješiti problem sa školskim udžbenicima, no s novim modelom upisa je otvoren i novi problem - nakladnici i ostali zarađuju na pripremama za državnu maturu. Nisam oduševljen kad nam kažu da predlažu promjenu upisnih rokova, a mi ih možemo prihvatiti ili ne. To je suženi dijalog, na stol treba staviti puno ozbiljnije probleme", kaže Bjeliš, koji bi omogućio budućim studentima da studij ipak upišu prije ljetovanja kako bi imali miran odmor.

"Stavite se u njihovu kožu, zamislite da čitav kolovoz čekate što će biti sa sudbonosnom odlukom jeste li upisali fakultet ili ne", sugerira Bjeliš, koji za razliku od nekih drugih rektora ne smatra maturu savršenim proizvodom. Pritom mu je u sjećanju ostala izjava bivšeg ministra znanosti da je matura antikorupcijska mjera za upis na fakultete. "Nadam se da je prošlo vrijeme takvog rezoniranja. Sada je vrijeme da najesen ozbiljno problematiziramo maturu. Ne kažem da u njoj nema dobrih elemenata, činjenica jest da je ona olakšala fakultetima, a učenicima upis napravila ugodnijim, no ima tu mnogo stvari o kojima treba ozbiljno razgovarati", smatra zagrebački rektor.

Povod za uvođenje jedinstvenog upisnog roka početkom rujna, umjesto sadašnjeg ljetnog i jesenskog, ove je godine lansiran zbog problema s kandidatima koji su ostvarili pravo upisa na željeni fakultet, no nisu se pojavili na upisu. Procjenjuje se da je takvih kandidata bilo nekoliko stotina.

Držeći mjesto zauzetim, onemogućili su drugim kandidatima upis. S tim se problemom suočilo svako od sedam sveučilišta u Hrvatskoj, a prema procijeni rektora Sveučilišta u Splitu Ivana Pavića, riječ je o ukupno malom postotku studenata.

"Tristotinjak studenata naspram ukupno 27.000, koliko ih se moglo upisati, nije mnogo, no nastojimo biti pravedni jer je i jedan posto studenata bitan, pogotovo ako je riječ o odličnim studentima", kaže Pavić, obrazlažući više razloga zbog kojih je jedan upisni rok dobro rješenje. Možda je najbitniji taj što su kandidati koji nisu uspjeli na maturu izaći u prvom roku, nego tek u drugom, sada u nepravednoj situaciji budući da im je izbor slobodnih studija sužen. U slučaju jednog upisnog roka, kaže Pavić, svi bi bili u istom položaju.

U Splitu je na studiju medicine ovoga ljeta ostalo slobodno šest mjesta, pa su paušalne procjene bile - nema interesa za za taj studij. Rektor to opovrgava podatkom da je na 70 mjesta apliciralo 270 odličnih kandidata, no studij nije popunjen upravo zbog onih koji se nisu pojavili na upisu, a držali su mjesta zauzetima. Na splitskoj ekonomiji nepopunjeno je oko 30 mjesta, opet ne zbog slabog interesa. "Zadnjih nekoliko dana svi se pitamo što se to događa. Nagađamo štošta, no odgovor je jednostavan - učenici kad polože maturu

prijave više studija, no ne znaju točno kakve su im mogućnosti da uopće studiraju. Neki odustaju upravo zbog financijskih razloga, no ne treba smetnuti s uma niti da neki iz Splita upisuju medicinu u Padovi. Italija i Austrija kao sveučilišni gradovi ponovo su atraktivni našim studentima", tvrdi Pavić, vjerujući da bi ovogodišnje glavobolje zbog nepopunjenih mjesta na najpopularnijim studijima nestale uvođenjem jedinstvenog upisnog roka te da je to prevladavajuće mišljenje u akademskoj zajednici.

"Ako se obrazloženje učini dobrim za rješavanje nesavršenosti koje nam se događaju kod upisa, takvo što treba podržati. No, treba nam više informacija", poručuje prorektorica za studije Sveučilišta u Zadru Ana Proroković, napomenuvši da joj je ovogodišnja situacija s neupisom odličnih kandidata na studij poprilično logična. "Elektronički sustav upisa omogućio je da svatko prijavi studij koji želi i ako prođe, dođe se upisati. No, želja ne znači isto što i mogućnost - tko kaže da svako dijete ima materijalnih mogućnosti studirati u gradu u kojem je upisalo studij?", kaže zadarska prorektorica.

Tagovi: upisi na fakultet