Južna obala Marjana nema šetnicu. Uglavnom zato jer je Vila Dalmacija imala status zabranjenog resorta. No, dugo nakon Titove smrti, čak i kad se ne zna točno kakve bi se funkcije dodijelile tom kompleksu, on je nedostupan javnosti, a s morske strane prolaz je onemogućen neuglednim zidom ispod Kašteleta.

"Inicijativa za Marjan" zalaže se da se na Marjanu uspostavi južna obalna šetnica. Žele Marjan bez zidova. 

A kako bi lijepo šetnica izgledala slikovito svjedoči mural koji su u noći s petka na subotu na spornom zidu naslikali nepoznati ljubitelji Marjana.  

Iako u Inicijativi Za Marjan ne žele priznati autorstvo nad ovim muralom, u subotu dopodne sa svojim simpatizetima okupili su se ispod njega, kako bi istakli zahtjev za uklanjenjem ove barijere koja je nadživjela i Berlinski zid. 

Duška Boban iz Inicijative Za Marjan u šali naziva ovaj preko noći nastali mural "naivnim" slikarstvom splitske zainteresirane javnosti. 

"Nas zanima stav Grada, kao vlasnika kompleksa Vile Dalmacije, o rušenju zida i uspostavi šetnice. Zanima nas i hoće li Županija ucrtati granice pomorskog dobra pa da obalni prostor postane otvoren javnosti", napominje Duška Boban. 

Jurica Pavičić je kazao kako Inicijativa želi da se, kao uz Ovčice i Firule, može uz obalu šetati od Zvončaca do Kašjuna. 

"Ovaj nakaradni zid se može srušiti za tjedan dana i promjeniti režim pristupa prostoru Vile Dalmacije, ako postoji politička volja", poručio je Pavičić, dodavši kako Inicijativa za Marjan ima pismo podrške Miroslava Radmana, koji se također zalaže za uklanjanje barijera, jer MedILSu ne treba privilegij zatvorenosti. 

Tajnik Društva Marjan, Srđan Marinić naglasio je kako je u veljači Društvo u zahtjevima za izradu PPPPO-a za Park šumu Marjan zatražilo da se šetnica uspostavi duž čitave obale marjanskog poluotoka.

"Građani Marjan koriste dvosezonski. Ljeti se kupaju i šetaju uz more na sjevernoj strani, a zimi šetaju hrptom brda, a ne uz more, jer je sjeverna strana tada hladna. Naša je želja da Marjan dobije uzmorsku šetnicu koja bi bila ugodna i u zimskim mjesecima, kao što zimi ljudi šetaju uz Ovčice i Firule. Ona danas ne postoji, jer je Marjanu amputirana južna obala.

Možete se šetati od Zvončaca do Kašteleta, a onda počinje "zabranjeni grad", od Vile Dalmacije do Kašjuna. To je zatvoreni prostor, zapravo zadnji relikt nekadašnjeg totalitarizma, a nijedna politika u zadnjih 20 godina nije ga htjela otvoriti građanima, jer je svima više odgovaralo ovako. Taj prostor čuvan je i održavan - doduše, loše - novcem Splićana koji tamo ne smiju ući, a sam prostor ne služi praktički  ničemu", napominje novinar i književnik Jurica Pavičić, jedan od protagonista "Inicijative".

"Važno je reći da nismo protiv Instituta "MedILS", niti je taj Institut protiv nas. Štoviše, prof. Miroslav Radman poslao nam je mail podrške u kojem piše da podržava našu inicijativu i kako: 'Izolacija MedILSa meni ostavlja utisak tužne i beživotne privilegije'", citira Pavičić Radmanovo pismo.

Dogradonačelnik Jure Šundov tvrdi da gradska vlast nije raspravljala o uspostavi južne obalne šetnice. 

"Mene osobno bi radovalo da se otvori prolaz za građane. Ali, o takvim stvarima i potrebnim sredstvima nismo razgovarali. Kao dogradonačelnik mogu kazati da Grad i Županija sudjeluju u izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja za park-šumu Marjan, gdje se ovakve inicijative mogu predlagati pa se možda usvoje, jer su svi kvalitetni prijedlozi dobrodošli", smatra Šundov. 

Predsjednik "Društva arhitekata Split", Dario Gabrić, kaže da su studenti arhitekture vođeni mentorima na nedavnoj radionici razmatrali i mogućnost južne marjanske šetnice. Na radionici su sudjelovali i članovi "Inicijative" i "Društva Marjan". Krajem siječnja izlazi bilten DAS-a posvećen Marjanu, a stavove će uputiti izrađivačima PPPPO-a. S "Inicijativom za Marjan" i "Društvom Marjan", DAS će izraditi zajedničku platformu koju će također uputiti izrađivačima. U obje varijante sigurno će biti predložena južna obalna šetnica, najavljuje Gabrić.