Na svoje dopise, kojima je još na početku prošle turističke sezone upozorila Ministarstvo zdravstva na neodrživost stanja zdravstvene skrbi na otoku Mljetu, obiteljska liječnica Magdalena Nardelli-Kovačić do danas nije dobila odgovora. Kako se primiče nova turistička sezona, ova liječnica sa strepnjom strahuje od trenutka kad će nekome na otoku zatrebati hitni prijevoz na kopno, a ona mu ga neće moći osigurati. 
 "Vrijeme prolazi, a na Mljetu se 20 godina baš ništa nije promijenilo. Nadležni nisu poduzeli ništa da osiguraju hitni transport do bolnice na kopnu, što direktno ugrožava živote svih nas na otoku", ljuti se doktorica Magdalena. Na ignoriranje državnih institucija već je, kaže, navikla, jer već više od desetljeća vodi bitku oko osnovnih uvjeta za spašavanje životno ugroženih pacijenata. 
"Na otoku nemamo odgovarajuće sanitetsko vozilo, nemamo heliodrom, nemamo brzi brod. Uvažavajući sve teškoće u organizaciji hitne medicinske pomoći i tešku financijsku situaciju u zdravstvu, moram upozoriti da je situacija na Mljetu neodrživa i zahtijeva hitno i sustavno rješavanje", ističe u svojim dopisima Nardelli-Kovačić.

Ako netko na tom otoku dobije infarkt, do najbliže bolnice treba mu najmanje tri sata. 
"Životno ugroženog pacijenta vozimo preko Mljeta i do 45 minuta, trajektom dodatnih 40 minuta, i još 60 minuta do bolnice, i to u optimalnim okolnostima, kad nam je trajekt odmah na raspolaganju. To je nedopustivo", upozorava ova liječnica, koja pacijenta do trajekta može prevesti sanitetskim vozilom, koje je potpuno neiskoristivo za potrebe hitne medicinske pomoći.

"Od našeg poziva do dolaska broda prođe od sat i pol do dva, i toliko natrag do Dubrovnika. To pokazuje koliko je udaljenim otocima neophodan brzi brod jer bi se vrijeme transporta u najmanju ruku prepolovilo. S njim bi za jedan sat bili u Dubrovniku, prije nego nam dođe helikopter", veli Nardelli-Kovačić.

U projektu poboljšanja zdravstvene zaštite na otocima, koji je ove godine potpuno izbrisan iz državnog proračuna, bila je predviđena izgradnja helidroma na Mljetu i nabavka sedam brzih brodova za udaljene otoke poput ovog. "Nepostojanje brodova-ambulanti nedopustivo je za državu u kojoj na otocima živi preko 120.000 stanovnika, a u turističkoj sezoni znatno više", stajalo je u projektu Ministarstva zdravstva. Na Mljetu živi oko 1.000 otočana, a u sezoni na njemu boravi i do 10 tisuća turista kojima može zatrebati hitan transport. Kad se dogodi nesreća poput tragičnog stradavanja mopedista prije četiri godine, kada helikopter nije mogao sletjeti na otok po unesrećene, za neorganiziranje hitnog transporta do kopna oni koji su se oglušili o desetke liječničkih dopisa morat će snositi odgovornost.

Još je prije dvije godine od tadašnjeg ministra obrane Branka Vukelića, Nardelli Kovačić tražila dozvolu za slijetanje helikoptera za transport pacijenata na vojni helidrom, ali nije dobila odgovor. Hitni transport ozlijeđenih i bolesnih sveo se tako na transport morem. Kako Ministarstvo zdravstva nikad nije nabavilo predviđeni brzi brod za Mljet, za hitni transport koristi se brod Lučke kapetanije Dubrovnik, plovila pomorske policije, ako su slobodna, ili katamaran. Sva su ta vozila potpuno neadekvatna za transport pacijenata, osobito onih s težim ozljedama glave, kralježnice ili prsnog koša