Zahtjevi za stvaranjem jedinstvenoga izbornog zakonika sve su konkretniji i formaliziraniji. Malo nakon drugog kruga predsjedničkih izbora predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin javno se založio za izradu jedinstvenog izbornog zakonika i izrazio nadu da bi taj posao mogao biti gotov ove godine. Odluče li se političke stranke da se jedinstveni izborni zakon doista izradi to bi svakako bilo potrebno učiniti do kraja ove godine. Naime, sljedeća je godina izborna, a u godini izbora zakoni kojima su oni uređeni mogu se mijenjati tek u tehničkim detaljima.

Na okrugulom stolu održanom krajem ožujka koji su zajednički organizirali Fakultet političkih znanosti i GONG predsjednik Ivo Josipović također se založio za stvaranje jedinstvenoga izbornog zakona. Prije nekoliko dana, 12. travnja, DIP je dostavio svoje Mišljenje za dogradnju i unapređivanje izbornog zakonodavstva Ministarstvu uprave. Prije desetak dana GONG je Vladi poslao svoje preporuke za jedinstveni izborni zakon.

U oba se slučaja radi o raščišćivanju izbornog zakonodavstva koje je opterećeno brojnim nedorečenostima, ali i, usporede li se pojedini izborni zakoni, proturječnostima. Navedimo tek da je broj članova biračkih odbora različit od izbora do izbora, da kandidati za predsjednika imaju 12 dana za skupljanje potrebnih deset tisuća potpisa, a primjerice kandidati za gradonačelnika Zagreba 14 dana za skupljanje potrebnih pet tisuća potpisa ili da se za predsjedničke izbore ne ustrojava Etičko povjerenstvo, a za parlamentarne ustrojava. Ni Državno izborno povjerenstvo, niti GONG ne zadiru u izborne modele.

Jedinstveni izborni kodeks pojednostavio bi izborni sustav. Općim dijelom tog zakonika bile bi obuhvaćene odredbe zajedničke svim izborima, a u posebnom bi se dijelu razradile posebnosti svakih izbora (parlamentarnih, lokalnih, predsjedničkih). Dakle, izborni postupci bili bi ujednačeni, preglednost zakonodavstva bolja i jednostavnija, a ostvarila bi se i financijska ušteda. DIP je analizirao i svaki izborni zakon zasebno i predložio, po člancima, korekcije koje bi dovele do ujednačenosti.

Pitanje zastupljenosti kandidata u elektroničkim medijima izazvalo je dosta polemike na nedavnim predsjedničkim izborima. DIP sugerira da bi zakonom jasno trebalo propisati uvjete pod kojima su radijske i televizijske postaje dužne pratiti izbornu promidžbu pri čemu je nužno propisati i sankcije za one koji ih se ne bi pridržavali. Postoje dva modela zastupljenosti, koje navodi i Venecijanska komisija Vijeća Europe, a to su stroga i proporcionalna zastupljenost pri čemu naši propisi određuju strogu zastupljenost, odnosno »svakome jednako«. DIP predlaže da se odredi minimum koji se mora osigurati da se glas političkih stranaka, odnosno kandidata jednako čuje u medijima, ali i da se omogući uređivačka sloboda medijima sukladno kojoj bi oni veću pozornost posvetili onima za koje ocijene da im valja posvetiti dodatnu pozornost. Time bi se, dakle, stroga i proporcionalna ravnopravnost kombinirale.

Jedinstvenim izbornim zakonom eliminirali bi se i razni cirkusanti i egomanijaci koji se pojavljuju ponajprije na predsjedničkim izborima ne bi li, svojom navodnom ekscentričnošću, zadobili malo medijske pažnje.

Na zadnjim je predsjedničkim izborima predano devet kandidatura koje nisu udovoljavale formalne uvjete, a DIP se zalaže za eliminaciju zlouporabe očito nevaljanim kandidaturama kakve su bile one za koje je bjelodano bilo da nemaju dovoljno potpisa ili pak one u kojima su kandidati tvrdili da imaju potpise, ali nevidljive. Time se bespotrebno daje posao, a time i oduzima vrijeme DIP-u, takvi su ekscentrici skloniti žaliti se i Ustavnom sudu, pa se i njemu bespotrebno daje posao, a radi se i o svojevrsnom izvrgavanju ruglu i DIP-a i Ustavnog suda i izbora i institucije Predsjednika Republike. DIP predlaže da se kandidatima propiše obvezatni polog koji im se u slučaju da njihova kandidatura ne udovoljava ne bi vraćao, ili da se propišu sankcije za ekscentrike.

Za predsjedničke izbore se, pak, predlaže još jedna korekcija. Njih raspisuje Vlada tako da se oni obave najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata. DIP predlaže da to ubuduće bude najmanje 60, a najviše 90 dana što bi bilo dovoljno vremena za provedbu svih organizacijskih poslova i edukaciju izbornih tijela. Potrebno je ujednačiti i sastave izbornih tijela, a DIP predlaže da se razmotri mogućnost da izborna tijela, od najnižeg na biralištu pa naviše, čine samo nestranačke osobe pravne struke. Time bi se zapravo preslikala struktura DIP-a čiji je sastav definiran na isti način. Time bi stranke izgubile mogućnost imenovanja svojih članova u proširena izborna tijela, odnosno biračke odbore, a to bi se strankama nadoknadilo omogućavanjem širokog promatranja izbora, što uključuje i rad izbornih tijela, što uostalom već i postoji u Zakonu o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.

Zanimljiv je prijedlog GONG-a o biračkim odborima. Oni, naime, predlaže izradu baze podataka ljudi koji su već bili u biračkim odborima, koji su za to prošli edukaciju, a predlažu čak i uvođenje licencije što bi dodatno podiglo razinu profesionalnosti biračkih odbora.

Izborna šutnja i kazne 

Tema koja redovito »iskače« na dan izbora i dan prije izbora jest izborna šutnja. DIP se zalaže da se izborna šutnja odredi samo za izborni dan i to samo za vrijeme kad su otvorena birališta, dakle od 7 do 19 sati. Inače, trenutačno je situacija toliko neujednačena da, ovisno o vrsti izbora, izborna šutnja završava na izborni dan u 19, 21 ili 24 sata. Nadalje, jasno bi trebalo propisati što se smatra kršenjem izborne šutnje, u tom slučaju utvrditi mjesto i vrijeme kršenja i počinitelja i, naravno, propisati kaznu.

Bez prljavština 

DIP smatra i da je potrebno izbjeći nepotrebno prljavu kampanju kakva je viđena na prošlim izborima oglasima, odnosno letcima koji su blatili pojedinog kandidata, a nije bilo moguće utvrditi tko ga blati. To bi se izbjeglo uvođenjem jasne oznake naručitelja i nakladnika promidžbenog materijala, odnosno plakata i letaka.

Produljenje rokova 

Zbog niza tehničkih poslova koje je u pripremi izbora nužno obaviti predlaže se i produljenje nekih rokova. Konkretno, od raspisivanja do održavanja izbora proteklo bi najmanje 45 dana, a ne 30 kao što je sada slučaj primjerice s parlamentarnim izborima. To bi, posebno na lokalnim izborima, olakšalo pripremu i provedbu izbora.