Čini se da je vlada Republike Hrvatske sa velikim zakašnjenjem postala nešto pametnijom. Premijerka Jadranka Kosor je boravila u Moskvi, sastala se sa Vladimirom Putinom, ministar gospodarstva Đuro Popijač je sa ruskim kolegom potpisao medjudržavni ugovor o hrvatskom priključenju projektu Južni tok. Predviđeno je osnivanje zajedničke tvrtke Plinacroma i Gazproma sa jednakim udjelima. Kada se to finalizira ugovorom dvije kompanije, pristupit će se izradi studije o mogućem tranzitnom koridoru kroz Hrvatsku i o njegovoj ekonomskoj isplativosti.

Rusi su, naime, već potpisali ugovore i formirali zajedničke tvrtke sa Bugarima, Srbima, Mađarima i Slovencima, pa bi njihov plin prema europskim potrošačima mogao zaobići Hrvatsku. No, hrvatski bi koridor prema Sloveniji i Italiji mogao biti kraći i jeftiniji. Riječ je o sjevernom kraku Južnoga toka. Južni krak istoga projekta bi išao od Bugarske, preko Grčke, a odatle podmorskim cjevovodom prema Italiji. Partner Gazproma u projektu toga kraka je talijanski ENI. No sjeverni bi krak, što bi tek trebalo dokazati studijama o izvedivosti, mogao ispasti jeftinijim. Tu upada do sada nepostojeća hrvatska karika. Šansa za Hrvatsku je imati osigurani plin za vlastite potrebe i dodatno zaraditi na tranzitnim tarifama.

Prošloga je ožujka potpisan ugovor Hrvatska-Madjarska o izgradnji plinovodne spojnice između dvije zemlje. Navodno se na tome već radi i spojnica bi trebala biti u funkciji negdje 2011. Mađarska će ruski plin primati iz Srbije, koja će ga dobijati iz Bugarske. Ta traka zaobilazi Rumunjsku, pa je Srbija zbog toga nezaobilazna karika projekta kojem se Hrvatska sada priključuje.

No što će na kraju ispasti od Južnoga toka - nije jasno, jer je projektiran s ciljem zaobilaženja Ukrajine, koja je bila i još uvijek jeste glavna tranzitna zemlja za ruski plin prema europskim potrošačima, dakle i prema Hrvatskoj. Do sada su rusko-ukrajinski odnosi bili loši, no sa nedavnom promocijom novoga ukajinskog predsjednika Viktora Janukoviča  oni će se izvjesno poboljšati. Prestat će ukrajinsko-ruska prepucavanja oko protoka i plaćanja plina, dvije će zemlje po svoj prilici postići novi dogovor, o čemu sam više pisao u svom ukrajinskom dnevniku. Taj bi mogao zamrznuti ili odložiti projekt Južnoga toka na neodređeno vrijeme. No snabdjevanje Hrvatske ruskim plinom neće time biti ugroženo, jer je premijerki Kosor u Moskvi naglašeno kako će prosinca ove godine, kada ističe desetogodišnji ugovor o snabdijavanju hrvatskoga tržišta, ovaj biti produžen.

O slučaju staroga Družba-Adria, odnosno Janaf-ova naftovoda, se izgleda nije raspravljalo, ali nije skinuto sa dnevnoga reda. Rečeno je kako to pitanje nije povezano sa priključkom na Južni tok. Rusi su, naime, svojevremeno bili zainteresirani slati svoju naftu postojećim naftovodom prema morskom terminalu u Omišlju na otoku Krku. Da bi se to moglo ostvariti bilo je potrebno izgraditi dvije pumpne stanice što bi tu naftu, koja bi stizala iz Mađarske, dalje pumpale prema tom terminalu. Cijena izgradnje tih pumpnih stanica je prije nekih desetak godina navodno iznosila oko dvadeset milijuna dolara. Sada vjerojatno više. Projekt je u međuvremenu naišao na žestoku opoziciju kvarnerskih eko udruga, a Sanaderova je vlada prihvatila stručnu ocijenu da je studija utjecaja zamišljenoga naftovoda na okoliš deficitarna. Nije tražila dodatnu studiju i odustala je od projekta. A i Rusi su izgleda u međuvremenu izgubili interes. Našli su više drugih ozbiljnijih i rentabilnijih izvoznih kanala za svoju naftu i prema Europi i prema Dalekom istoku. Šteta, jer se na tom poslu moglo zaraditi puno više nego na tranzitu plina. Predsjednik Mesić je gurao taj projekt, kao što se zalagao i za izgradnju terminala i pogona za degazifikaciju ukapljenoga plina (LNG) u Omišlju. Katarci su bili spremni investirati, ali su Sanader i kompanija i to pokvarili. Ako u Hrvatskoj netko uopće ima nekakvo razumjevanje za potrebe i poslove energetike, bilo bi zdravo da ta dva pitanja - pitanje Družbe-Adria i pitanje LNG terminala - ponovo dođu na dnevni red. Za LNG terminal bi mogli biti zainteresirani i Egipćani, čija je privredna delegacija ovih dana boravila u Zagrebu. A predsjedniku Josipoviću bi bilo pametno u svoj tim kooptirati savjetnika za energetiku.