H-Alter
humanizam_1.pngNedavno objavljena knjiga "Humanizam za djecu" istaknute slobodnomisleće aktivistkinje, pravnice, osnivačice hrvatskog Centra za građansku hrabrost i predstavnice Međunarodne alijanse ateista u Vijeću za ljudska prava pri UN-u u Genevi Nade Topić Peratović, dokaz je osobne hrabrosti i intelektualne svijesti. To je izdanje s pravom već naišlo na dosta široku pozitivnu medijsku recepciju.



Divlja agresija ekstremne desnice u posljednje vrijeme na sve još koliko-toliko humano, tolerantno, sekularno, ideološki neostrašćeno i građanski razumno u Bijednoj Našoj izrasta u čudovište, čiju žeđ za krvlju u novim unutarnacionalnim i međunacionalnim sukobima gotovo da se više ne da ugasiti. Ni prizvati pameti konspirativne ideologe mržnje niti ohladiti usijane glave vidljivih operativaca političke falange i kotrljajućeg uličnog bezvlašća. Dovoljno je vidjeti kakva sila vatrena bjesni iz očiju trojice kolovođa šatoraškog tinjajućeg Majdana sa Savske ceste 66 u Zagrebu i kakav se prijeteći žar prelio ovih dana u osvetničke poruke prvostupanjski osuđenog ratnog zločinca Branimira Glavaša na osječkom (koje li ironije!) Trgu slobode, pa zaključiti kako je plahi humanizam grubom militantnom cokulom šutnut drhturiti u najzabitnijem društvenom kutu.

I zato je u tom sve memljivijem i gušćem mraku aktualne društvene zbilje iznimno vrijedan pozornosti svaki čin osobne hrabrosti i intelektualne svijesti, koja nastoji ljudskošću, čovječnošću i istinom suprotstaviti se zlu. Neki će, već razočarani i obuzeti malodušnošću, posumnjati u to da je humanizam danas kadar nositi se s ekspanzijom ugroze desničarskim crnilom, što atakira na samu bit čovječnosti. Međutim, inzistiranje na promociji ljudskosti i humanističkih vrijednosti nije tek jalovi vapaj slobodarski žednog u svjetonazorsko-ideološkoj pustinji, nego uvjet opstanka demokracije, ljudskih prava i sloboda u građanskom društvu, prijeka potreba. Bilo bi tragično da to nije istina.

humanizamzadjecu.jpg

Dokaz je rečene osobne hrabrosti i intelektualne svijesti i nedavno objavljena knjiga Humanizam za djecu Nade Topić Peratović, istaknute slobodnomisleće aktivistkinje, pravnice, osnivačice hrvatskog Centra za građansku hrabrost i predstavnice Međunarodne alijanse ateista u Vijeću za ljudska prava pri UN-u u Genevi. To je izdanje (sunakladnici Centar za građansku hrabrost iz RH i švicarski Zentrum für Zivilcourage, Zagreb 2014.) s pravom već naišlo na dosta široku pozitivnu medijsku recepciju, jer se ne radi o knjizi namijenjenoj isključivo djeci i mladeži nego i široj publici potrebitoj temeljnih spoznaja o humanizmu i vrijednostima koje čovjeka čine čovjekom.

Te se vrijednosti, dakako, moraju upijati od djetinjstva, najprije u obitelji, ali i iz znanstveno objektivnih izvora tijekom školovanja, čime će se steći kritična svijest o sebi i svijetu, o prirodnim i međuljudskim odnosima, međuovisnostima, društvenim uvjetovanostima, dobru i zlu, o (ne)slobodi, Humanistički apel, koji Nada Topić Peratović donosi gotovo školski kurikularno, razrađeno je upozorenje građanski zreloj javnosti u Bijednoj Našoj da se trgnereligijskim dogmama o čovjeku i prirodi, vjeri i nevjeri, zbilji i nadnaravnom… Humanističke vrijednosti danas ponajviše gaze upravo politika i dominantna religija, Katolička crkva, koja je 1990-ih godina provalila iz sakralnih zidina u javnost te se agresivno ugurala u sve pore društvenog života: od škole i vojarne do bolnice i obiteljskog doma.

Osobito su djeca i mladež na udaru ljute vjerske indoktrinacije, koja smišljeno suzbija i svaku pomisao na sumnju, svaki pokušaj kritičkog razmišljanja vlastitom glavom, grubo i otvoreno anatemizirajući ateizam i agnosticizam te se vjerskom "istinom" suprotstavljajući znanstvenom pogledu na svijet u javnoj školskoj praksi. Nada Topić Peratović argumentirano ne pristaje na dehumanizaciju suvremenog društva, osobito djece i mladeži. Upućuje čitatelja na opravdanost i trajnu dobrobit otvorenog protivljenja političko-vjerskim dehumanizacijskim procesima. Stoga nije slučajno uzela za moto svoje knjige upravo riječi pokojnog akademika Ivana Supeka, velikana borbe za mir, humanista, filozofa, književnika, fizičara… "Humanizam se temelji na znanosti, ljudskoj umjetnosti i solidarnosti", kazao je Supek. "Prema tome, on je dovoljno širok da sve religije i svi politički sistemi u njemu nađu svoje mjesto. To je ono važno jer humanizam nije totalitaran i dopušta različite forme unutar sebe."

Hrvatska aktualna zbilja postigla je tu razinu dehumaniziranosti da je krajnje nepopularno, da se ne kaže teža riječ, biti nevjernikom, ne upisati dijete na školski vjeronauk, biti Hrvatom ali ne katolikom, biti Hrvatom i članom SDP-a ili slične "lijeve" političke stranke, biti Hrvatom a ne glasati za "novi HDZ" (novi? - sic), biti Hrvatom i kritizirati pretjerane braniteljske povlastice, biti građaninom RH i pozitivno se odnositi prema antifašizmu, partizanima, SFR Jugoslaviji maršala Josipa Broza Tita… To su krimeni koji se ne opraštaju. Aktualna društvena zbilja u Bijednoj Aktualna društvena zbilja  nesklona je humanizmu u njegovoj suštiniNašoj nesklona je humanizmu u njegovoj suštini.

"Ljudima bi od trenutka rođenja trebala pripadati ljudska prava samim tim što su ljudi", ističe autorica u knjizi "Humanizam za djecu". "Ona bi trebala biti neotuđiva i ista za sve ljude bez obzira na rasu, spol, nacionalno ili socijalno podrijetlo, vjeru, političko ili drugo uvjerenje. (…) Na državi je da ljudima jamči, štiti i omogućuje korištenje ljudskih prava i sloboda u svakodnevnom životu. Ako država to ne čini, onda nije demokratska. (…) Kao ljudska bića dijelimo mnoge zajedničke osobine i potrebe, no i razlike,nas nadopunjuju i obogaćuju. To nam daje temelj za mogućnost razumijevanja i prihvaćanja drugih ljudi. Ljudska prava nam pripadaju zato da bismo svi bez obzira na razlike mogli zadovoljiti svoje potrebe, da mogućnosti za to nikome ne bi bile unaprijed uskraćene, odnosno da bismo svi dobili priliku ostvariti se kao ljudska bića."

Nada Topić Peratović je podijelila knjigu u dvije međusobno kompatibilne i dopunjujuće cjeline - "Humanizam je za sve" te "Kako živjeti najboljim mogućim životom". Teorijski utemeljeno, to je štivo predstavljeno tečnim i razumljivim izričajem, pristupačnim i čitateljstvu ne pretjerano velikih inOsobito su djeca i mladež na udaru ljute vjerske indoktrinacije, koja smišljeno suzbija i svaku pomisao na sumnjutelektualnih kapaciteta i afiniteta. Budući da je knjiga pripremljena i u elektronskom obliku te će biti tiskana na nekoliko velikih svjetskih jezika, njezine se poruke neće ograničiti na naš balkanski kiflić i neposredno susjedstvo.

Humanistički apel, koji Nada Topić Peratović donosi gotovo školski kurikularno, razrađeno je upozorenje građanski zreloj javnosti u Bijednoj Našoj da se trgne. Antihumanistički militarizam profašističke provenijencije nije bezopasan, a jasno se protivi demokratskoj i građanski uređenoj državi utemeljenoj na istinskim humanističkim vrijednostima. "Šatorska Hrvatska" ovih dana proglašava u Imotskom viši stupanj "braniteljske" pripravnosti. "Kad vas pozovemo, morate doći u Zagreb!" - nedvosmisleni su savski kolovođe Đuro Glogoški, Josip Klemm i Ante Deur, a masa im indikativno odgovara pjesmom "Zovi, samo zovi, svi će sokolovi…" U Zagrebu će ih, bude li trebalo, dočekati neki drugi sokolovi, pa kome pita, kome tepsija! Nije nevrijedno spomena da su Glogoški, Klemm i Deur prije koji dan sekundirali Glavašu na osječkoj pozornici "dobrodošlice".

Država se mora i humanizmom braniti od svjetonazorsko-ideološkog karcinoma, koji metastazira u Bijednoj Našoj, rastače ljudska prava i slobode, blokira demokratske vrijednosti zreloga građanskog društva. Čega ima humanističkog, demokratskog i pravno legalnog kad privilegirani militanti samovlasno mobiliziraju ljude radi preotimanja vlasti uličnim nasiljem, prijete novinarima, poručuju oponentima među suborcima iz DoHumanističke vrijednosti danas ponajviše gaze upravo politika i dominantna religijamovinskog rata da će leđno plivati Savom…!?

Je li Bijedna Naša zemlja humanističkog deficita, zanemare li se na trenutak činjenice o potvrđenom građanskom suosjećanju s poplavljenima, kritičnim slučajevima pojedinačne krajnje bijede ili teškim bolesnicima što ih je javno zdravstvo ostavilo na cjedilu!? Ako ništa drugo, knjiga Nade Topić Peratović bi morala pomoći da se trgne humanistički još svjesna Hrvatska. Dok ne bude prekasno! Ljudi nahvao već su tu, među nama.

Ključne riječi: nasilje, djeca
<
Vezane vijesti