Prizor iz dokumentarnog filma "The Struggle for Survival of the Roma People: Europe's Most Hated", Youtube<br>Prizor iz dokumentarnog filma "The Struggle for Survival of the Roma People: Europe's Most Hated", Youtube
OraHova "manjinska politika" nudi analizu postojeće situacije te niz mjera koja država, prema mišljenju te sranke, treba poduzeti kako bi "pronašla pravu mjeru u svom odnosu prema manjinskoj populaciji". Prava se mjera, za OraH, nalazi između dvije krajnosti, asimilacije i pozitivne segregacije manjina. Istaknuti pravnici i aktivisti za H-Alter komentiraju ovaj OraHov dokument.

Stranka OraH, koja trenutno nije ni prva u oporbi, već je suočena sa različitim, ne uvijek blagim, gledanjima na prijedlog jedne svoje politike. Riječ je o "integrativnoj manjinskoj politici", kojom se nastoji, u čitavoj svojoj složenosti, obuhvatiti problematika etničkih manjina, pri čemu je navedeni dokument, objavljen na stranicama stranke i na javnoj je raspravi do 23. siječnja, zamišljen kao okvirni nacrt i početna točka djelovanja a ne kao jedino moguće rješenje. Dokument nudi analizu postojeće situacije te niz mjera koja država, prema OraH-u, treba poduzeti kako bi "pronašla pravu mjeru u svom odnosu prema manjinskoj populaciji". Prava se mjera, za OraH, nalazi između dvije krajnosti, asimilacije i tzv. pozitivne segregacije manjina. Drugim riječima, etničkim manjinama potrebno je osigurati načine očuvanja njihovih identitetskih posebnosti te ih istodobno "integrirati u inkluzivnu i otvorenu hrvatsku građansku naciju". Za mišljenje o OraHovu dokumentu upitali smo nekoliko stručnjaka i aktivista za ljudska i manjinska prava.

Sanja Barić<br>
Sanja Barić

Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i vanjska članica saborskog Odbora za Ustav, smatra da ovakav tip dokumenta i način gledanja na politiku pridonosi aktivizaciji građanstva, demokratizaciji društva i otvaranju kulture dijaloga,što je do sada bilo nešto o čemu se, u hrvatskoj politici, u najboljem slučaju, samo govorilo. "Izrazito je pozitivno da neka stranka radi sveobuhvatne politike prije sudjelovanja u procesu poput parlamentarnih izbora. Veliki je demokratski iskorak činjenica da su takve rasprave otvorene i da se poziva sve, a ne samo članstvo stranke da raspravljaju u javnoj raspravi. Ponuditi svoje politike i razmišljanja svima, baviti se tim poslom na način da se uključuju drugi, to istodobno predstavlja hrabrost i poštenje", govori Barić za H-Alter.

Lovorka Kušan<br>
Lovorka Kušan

S njom se slaže i Lovorka Kušan, odvjetnica koja se profesionalno bavila pravima Roma. "Ovaj dokument predstavlja odličan potez, suvremeni način shvaćanja politike i iskrenu želju za rješavanjem problema nacionalnih manjina, što se do sada činilo reda radi.", ističe Kušan za H-Alter. Kao najslabiji dio dokumenta navodi samu analizu postojećeg stanja. "Jedan od pokazatelja nedovoljne upućenosti u situaciju jest spominjanje kvota za manjinske predstavnike kao privremenih mjera. Primjena takvih kvota trebala je zaživjeti na razini zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, do čega nije došlo. Isto tako, kada je riječ o nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma, važnije je pitanje kako primijeniti tu strategiju, pogotovo s obzirom na to da se broj posebnih romskih razreda povećao, a ne je li ona dostupna javnosti. Nema konkretnih prijedloga o tome kako realizirati integraciju roma u školstvu.", mišljenja je Kušan. Ona se ne slaže s OraHovim prijedlogom osnivanja neovisne komisije koja bi pregledavala zahtjeve svih manjinskih udruga, osiguravajući transparentnost u financiranju programa i aktivnosti manjinskih udruga. "Ideja je da same manjine znaju što je najbolje za njih, za što im trebaju sredstva, kako će nezavisni stručnjaci to znati?", pita se Kušan.

Zoran Pusić<br>
Zoran Pusić

Tko je taj koji zna što je najbolje za etničke manjine, također nije nešto na što je lako odgovoriti. "Obrana manjina ovisi o većinskom narodu, on mora izboriti da se u zemlji manjine osjećaju kao punopravni i ravnopravni građani. Značajni dio većinskog stanovništva mora shvatiti prava manjina kao dio identiteta svoje zemlje na koji će biti ponosni", objašnjava nam svoj stav Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava. On smatra da OraHov prijedlog nije išao ni za kakvim smanjivanjem prava manjina, da je u pozadini bila dobra ideja, ali da možda nisu bile sagledane sve posljedice pojedinih mjera koje su predložene.

Ne gledaju svi na taj način na spomenuti dokument. "Ovakvi prijedlozi i ovakav dokument nisu način na koji bi se trebalo raspravljati. Postavlja se pitanje što ORaH pokušava dobiti s ovim dokumentom i salatom ideja. Glasove s obje strane političkog spektra? Nijedna zelena stranka u Zoran Pusić: "Značajni dio većinskog stanovništva mora shvatiti prava manjina kao dio identiteta svoje zemlje na koji će biti ponosni"EU ne teži smanjenju manjinskih prava, ako nečemu treba težiti stranka poput ORaH-a, to je bezrezervna podrška manjinskim pravima", smatra sociologinja i etnologinja Mirjana Mikić iz Centra za mirovne studije.

U najspornijoj stavci ORaHovog dokumenta, ideji smanjenja i postepenog ukidanja manjinskih zastupnika u Saboru, Sanja Barić ne vidi ništa sporno jer je, po njoj, vidljivo da autori dokumenta imaju svijest o nužnosti postepenog pristupa. "Zašto netko od manjinskih zastupnika ne kaže što misli ako imaju nešto za reći? U pozadini ovog dokumenta nije nametanje nečijeg mišljenja nego pozivanje na dogovor", smatra Barić. Zoran Pusić zalaže se za to da za sada ostane taj broj zastupnika u Saboru, iako je svijestan potencijalnih "uhljeba" koji na račun manjina mogu obitavati u Saboru. "Postoji i emocionalni efekt koji na manjine ima činjenica da u Saboru imaju svojeg zastupnika ili svoje zastupnike. Recimo, za Rome je bilo povijesno važno da ih netko u tom smislu predstavlja", ističe Pusić.

"Što se saborskih zastupnika tiče, o njihovom radu i pravu na zastupničko mjesto ne može se govoriti samo na temelju broja glasova koje su dobili. Pouzdano znam da su neki od tih zastupnika učinili puno za manjine koje predstavljaju, kako u pojedinačnim slučajevima, tako i za pravo zajednice. Dovoljno je pogledati položaj Roma sada i prije 10 ili 15 godina", objašnjava Kušan.

ORaH u ovom dokumentu predlaže i reformu u sferi školstva, odnosno, ukidanje segregacije u Vukovaru na etničkoj osnovi. Zalaže se za jedinLovorka Kušan: "Ideja je da same manjine znaju što je najbolje za njih, za što im trebaju sredstva, kako će nezavisni stručnjaci to znati?"stvenu primjenu tzv C modela u nastavi koji podrazumijeva integriranu nastavu na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te osiguravanje dodatne nastave na manjinskom jeziku i pismu, svim učenicima koji to žele. Lovorka Kušan, Sanja Barić i Zoran Pusić slažu se u vezi ove stavke. "Načelo 'odvojeni, ali isti' za mene je segregacija", smatra Kušan.

"Dopuštam mogućnost da ne mogu do kraja biti upućena u neke stvari jer nisam iz tog područja ali odvajanje dugoročno ne može biti dobro. Razumijem da je to bilo nužno u jednom trenutku ali djeca više nemaju veze s tom pričom. Tu nema rasprave, to po svim kriterijima nije dobro rješenje", ističe Barić.

U samom tekstu dokumenta ORaH je anticipirao kritike koje su uslijedile odmah nakon što je dokument objelodanjen, spomenuta je mogućnost da će neki prijedlozi biti kritizirani kao "desničarski" i "antimanjinski".

"Kao u filmu Matrix, mi percipiramo svijet do vlastite granice razumijevanja. Ponekad je potrebno proširiti tu granicu i nadvladati ograničenost koja je inherentna svima nama kao ljudima. Obacivanje ideja ORaH-a je apriorne prirode i rezultat je potrošenog načina razmišljanja. Drugi su u borbi za prava manjina do sada postigli puno, ali potrebno je sada sagledati nove mogućnosti i vidjeti što se još može učiniti", zaključuje Barić.

<
Vezane vijesti