Foto: Ivana PerićFoto: Ivana PerićJasna poruka prosvjednika - ne žele skladište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Prava cijena nuklearnih elektrana ne dolazi na naplatu tijekom izgradnje - ona postaje očigledna tijekom godina, kada se valja pozabaviti sa svime što one donose i ostavljaju okolišu u kojem su izgrađene. NE Krško s radom bi trebala prestati 2043. godine, a prema sporazumu Aktivisti poručuju da će se njihov glas i dalje čuti - naposljetku, u pitanju nije samo ekologija, već i demokracijaizmeđu Hrvatske i Slovenije, nakon 2023. godine Hrvatska je obvezna preuzeti pola od ukupne količine niskog i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško.

Zbrinjavanje tog otpada bit će jako skupo, ali ono donosi i još jedan veliki problem - gdje ga uopće skladišiti i odložiti? Tko bi htio skladište ili odlagalište radioaktivnog otpada u svom dvorištu? Stanovnici s područja Trgovske gore to svakako ne žele pa su zato danas, uoči prve javne rasprave o Strateškoj studiji za nacionalni program provedbe strategije zrbinjavanja radiokativnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, prosvjedovali ispred Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Prosvjednici su se potom uputili u dvoranu B4 i pridružili se javnoj raspravi i predstavljanju strateške studije.

Stratešku studiju (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine) Državnog Zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, provela je tvrtka EKONERG, a o njoj je danas govorio direktor EKONERG-ovog Odjela za zaštitu okoliša i održivi razvoj Vladimir Jelavić, istaknuvši kako je bitno javnost informirati o projektu i minimalnim rizicima koje uključuje. Objasnio je kako je Nacionalni program u razdoblju do 2025. godine fokusiran na ostvarenje više ciljeva iz Strategije zbrinjavanja RAO, II i ING: sanaciju lokacija s prirodnom radioaktivnosti (Kutina, Kaštela, Plomin), uspostavu središnjeg skladišta za institucionalni RAO i II te uspostavu skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško.

Međutim, prosvjednici ne smatraju kako je neiformiranost u ovom slučaju problem. U Zagreb je na prosvjed stiglo dvjestotinjak aktivista i Teško je reći kako se Trgovska gora pokazala kao kvalitetna lokacija, uzveši u obzir činjenicu da se studija utjecaja na okoliš još treba provesti, a lokacija Čerkezovac nije detaljno analiziranaaktivistkinja iz Banovine, ali i iz Bosne i Hercegovine, a poručili su kako će se boriti svim demokratski raspoloživim sredstvima za zaustavljanje projekta skladišta radioaktivnog otpada u Čerkezovcu, naglasivši kako se treba poštovati volja građana čitave regije.

"Sprema nam se da budemo destinacija nuklearnog otpada, mi to ne želimo. Sve ove studije možda bi zadovoljile one koji se ovime bave iz svojih ureda, ali za građane Petrinje, za našu okolinu, za lijevu i desnu obalu rijeka Save i Une, one su neprihvatljive. Budućnost nije markica nuklearnog otpada, naš razvoj i strategija gospodarskog napretka fokusirana je na ekološku proizvodnju. Mi smo posve orijentirani na ekološku proizvodnju, a ovime bi se to dovelo u pitanje. Neprihvatljivo je da se odluke koje se direktno tiču naših građana, donose bez uvažavanja njihova glasa. Umjesto da budemo nacionalno blago, nas se pretvara u nacionalno smeće. Na to nećemo pristati", rekao je danas Darinko Dumbović, gradonačelnik Petrinje. 

Darinko Dumbović: "Umjesto da budemo nacionalno blago, nas se pretvara u nacionalno smeće" Darinko Dumbović: "Umjesto da budemo nacionalno blago, nas se pretvara u nacionalno smeće"

Ivana Radnić iz Novog Grada istaknula je kako je više tisuća stanovnika iz Bosne i Hercegovine potpisalo peticiju protiv skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, veoma blizu granice. Bosna i Hercegovina se po saznanju o mogućnosti skladištenja ili odlaganja RAO usprotivila ovoj inicijativi putem svojih najviših tijela, a najviši zakonodavni organ Parlamentarna Skupština BiH je već donijela odluku i odredila nadležna tijela koja će raditi na spriječavanju kršenja prava susjedne države na ovaj način, što bi u slučaju nastavka inicijative moglo imati za ishod pokretanje arbitražnog procesa u skladu sa ESPO Konvencijom i spora pred međunarodnim sudom.Prava cijena nuklearnih elektrana ne dolazi na naplatu tijekom izgradnje - ona postaje očigledna tijekom godina, kada se valja pozabaviti sa svime što one donose i ostavljaju okolišu u kojem su izgrađene

Saša Medaković, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost na današnjoj je javnoj raspravi poručio kako je ovo tek prva u nizu rasprava, a građani će imati mogućnost učestvovanja u izradi ostalih dokumenata. "Osnovni cilj je zaštita ljudi i okoliša od radioaktivnog otpada, to je naša  civilizacijska obveza, tome nas umjeravaju i međunarodni propisi i preporuke. Sustavan pristup rješavanju ovog problema je jedini način. Zbrinjavanje naslijeđenog otpada je realan problem koji imamo i on se mora nekako riješiti. To je i dio direktive Europske unije te našeg dogovora sa Slovenijom", rekao je Medaković.

Medaković je također naglasio potrebu informiranja lokalnog stanovništva, rekavši kako treba dopustiti lokalnom stanovništu da se informira, a tek onda formira stavove. Na tu je izjavu reagiralo više prosvjednika, objasnivši kako su izgalanje poput današnjeg čuli već više puta i da njihov problem nije to što nisu informirani, već to što se njihove želje i mišljenja ne uvažavaju.

"Do kada će se ići s ovim postupkom, bez obzira na to što su ljudi izrazili svoje neodobravanje, što su mjesni odbori i općinska vijeća jasno rekli da su protiv?", upitala je aktivistkinja iz Lokalne acijske grupe Una (LAG UNA).

"U uređenoj državi, u Europskoj uniji, ne bi smjelo biti mogućnosti da se bilo kakav riskantan objekt nasilu nametne lokalnoj zajednici. Moramo shvatiti da ovo nije tehnički problem. Ova rasprava je organizirana kao da je ovo usputni tehnički problem, ali nije, ovo je problem krize povjerenja, kohezije društva. Bolje bi bilo da je rasprava organizirana na Institutu Ruđer Bošković, ispred skladišta radioaktivnog otpada, pored kojeg ljudi u Zagrebu žive. Ne smijemo nasjedati na igru prebacivanja problema iz jedne lokalne zajednice u drugu. Propust je ne Darinko Dumbović: "Neprihvatljivo je da se odluke koje se direktno tiču naših građana, donose bez uvažavanja njihova glasa"stavljati kao prvu poruku ove javne rasprave krizu povjerenja. Bitan je način na koji će se vjerodostojno i konačno utvrditi koji je stav javnosti na lokalnoj razini i bitno je da će se taj stav poštuje. Ako to ne učinite, nemožete imati povjerenje lokalne zajednice", rekao je Toni Vidan, voditelj energetskog programa Zelene akcije.

Vidan je upozorio i na bizaran prijedlog koji stiže sa slovenske strane – da se radioaktivni otpad ukopa ispod vodonosnog sloja Save. "To je u potpunosti neprihvatljivo. Rješenje bi bio izvoz u neku uređenu zemlju koja ima uređeno odlagalište u lokalnoj zajednici koja je to demokratskim putem prihvatila. To će biti skupo, ali to je cijena naše neuređene države", objasnio je Vidan.

Medaković je odmah odgovorio kako izvoza neće biti zato što nema članice EU koja je spremna prihvatiti naš otpad po standardima po kojima smo im ga dužni isporučiti. "Ovo je problem koji će Hrvatska morati sama riješiti", istaknuo je Medaković.

Niko Malbaša iz tvrtke EKONERG objasnio je kako je postupak izbora lokacije za skladište RAO pokrenut 1988. godine i okončan 1992. godine. Tada je izdvojeno 12 potencijalno pogodnih područja, izabrane 34 potencijalne mikrolokacije, a daljnjom redukcijom predloženo je ukupno 11 preferentnih mikrolokacija na području Trgovske gore, Moslavačke gore, Psunja i Papuka. 1999. godine područje Trgovske gore uključeno je u Program prostornog uređenja RH.

"Skladište na Čerkezovcu funkcioniralo bi do 2060. godine, kada mora proraditi odlagalište otpada. Prerano je govoriti o odlagalištu, ali lokacija bi također mogla biti na Trgovskoj gori, jer nam se to područje pokazalo kao kvalitetna lokacija", rekao je Malbaša.Toni Vidan: "U uređenoj državi, u Europskoj uniji, ne bi smjelo biti mogućnosti da se bilo kakav riskantan objekt nasilu nametne lokalnoj zajednici. Moramo shvatiti da ovo nije tehnički problem"

Teško je reći kako se Trgovska gora pokazala kao kvalitetna lokacija, uzveši u obzir činjenicu da se studija utjecaja na okoliš još treba provesti, a lokacija Čerkezovac nije detaljno analizirana – očekuju se brojna dodatna mjerenja i procjene. Za planirana skladišta provest će se postupka procjene utjecaja na okoliš koji će osim utjecaja radioaktivnog zračenja analizirati i sve neradioaktivne utjecaje na okoliš. 

Stručnjaci iz udruga za zaštitu okoliša ističu kako je Čerkezovac udaljen svega 850 metara od najbliže zaštićene zone u okviru mreže Natura 2000, s gradijentom pada terena ka zaštićenoj zoni na lijevoj obali rijeke Une, te po ovoj osnovi u cijelosti pada pod odredbe zaštite područja u okviru mreže Natura 2000. Upozoravaju kako su predlagači samo izveli konstataciju da se lokacija ne nalazi u zaštićenoj mreži Natura 2000, a da pri tome nisu utvrdili udaljenost niti moguće utjecaje na zaštićene vrijednosti u okviru ove mreže.

Mještani koji žive u okolici Čerkezovca upozoravaju kako se se radi o području na kojem su česte poplave, a loša je i infrastuktra i cestovna povezanost. Sve to lokaciju čini ni približno sigurnom za skladištenje radioaktivnog otpada, koliko se nastoji prikazati. Svoj razvoj posljednjih godina fokusiraju na ekološku popljoprivredu i održivost, a skladište RAO bi im bio nokaut udarac.

"Moj savjet dragim prijateljima iz Dvora je da pogledaju knjigu Uvod u ekološku poljoprivredu, tamo će naći još bitnih argumenata. U knjizi je nekoliko puta citiran i sadašnji ministar poljoprivrede koji sigurno neće zagovarati ekološku poljoprivredu u blizini bilo kakvog skladišta otpada. Nijedna od lokacija koje su u Hrvatskoj problematične po pitanju gospodarenja otpadom još uvijek nije riješena, teško je onda govoriti da bi se u ovom slučaju sve tako lako riješilo", poručio je okupljenima Mihovil Tomić, magistar kemijskih znanosti koji je godinama radio na Institutu Ruđer Bošković.

Druga javna rasprava održat će se u Dvoru 3. i 4. ožujka. Aktivisti poručuju da će se njihov glas i dalje čuti - naposljetku, u pitanju nije samo ekologija, već i demokracija.

Ključne riječi: radioaktivni otpad, NE Krško, ekologija
<
Vezane vijesti