Hrvatska nije među državama koje su u Bonnu pristupile IRENA-i, jer informacije koje bi se od tamo počele širiti, samo bi, prema mišljenju naših energetskih stratega, mogle nepotrebno uznemiriti javnost u trenucima kada treba nametnuti neprihvatljivu energetsku strategiju i nuklearku.

Dana 26. siječnja 2009. godine u Bonnu je osnovana međunarodna agencija za obnovljivu energiju IRENA (International Renewable Energy Agency), sa svrhom da transferom tehnologija i iskustava, ubrza i olakša nužni brzi prelazak na obnovljive izvore energije. Na taj bi se način u svijetu smanjila upotreba nuklearnog i fosilnih energenata čije su rezerve ograničene i ubrzano se iscrpljuju, a pritom stvaraju nesagledive posljedice za globalni ekosustav. Inicijativa za osnivanje IRENA-e tijekom 2007. godine stigla je od Njemačke, Danske i Španjolske kojima se ubrzo priključio veliki broj drugih država. Irena bi trebala predstavljati protutežu IEA-u (International Energy Agency), koja vrlo slabo promovira obnovljive izvore energije (Guardian).

Naši zastarjeli energetski stratezi u javnosti stvaraju predodžbu o obnovljivim izvorima energije kao da se radi o besperspektivnoj tehnologiji kojom se bave samo hobisti i entuzijasti vjetroelektrana.

Završna pripremna konferencija za njeno osnivanje održana je 23. i 24. listopada 2008. godine u Madridu. Domaćin Španjolska tamo je dala pregled onoga što je napravila i što planira napraviti na smanjenju energetske ovisnosti o uvoznim energentima, koja je za nju izrazito teška, jer su 2007. uvezli 80 posto od ukupno potrošene energije. Prezentirani rezultati koje su već postigli i koje tek planiraju postići u budućnosti predstavljaju ohrabrujući primjer za sve države koje planiraju krenuti u smjeru energetske neovisnosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Udio obnovljivih izvora energije 2007. je bio 7 posto ukupnih španjolskih energetskih potreba. Taj postotak namjeravaju povećati na 12 posto do 2010. te na 20 posto ukupne energetske potrošnje do 2020. godine. Od 91GW instalirane snage za proizvodnju električne energije, 34 GW su obnovljivi izvori energije koji su proizveli 20 posto ukupno proizvedene električne energije. Samo na području korištenja energije vjetra, tijekom 2007. godine su instalirali dodatnih 3GW, čime prelaze 15 GW ukupno instalirane snage vjetroelektrana, s kojima su proizveli 10 posto ukupne električne energije. Do 2020. godine planiraju doseći 40GW instalirane snage Ovdje treba podsjetiti da se Španjolska već 2006. godine odrekla gradnje nuklearki, a postojeće planira zatvoriti kad im istekne radni vijek. Istaknut je dio iz zadnjeg izvješća IPCC-a (IPCC 4AR) (The Intergovernmental Panel on Climate Change - Fourth Assessment Report), prema kojem primjena već postojećih tehnologija može do 2030. godine iz obnovljivih izvora energije namirivati 35 posto ukupne svjetske potrošnje električne energije. Osim iznesenih podataka o mogućnostima obnovljivih izvora energije, te nužnoj i hitnoj potrebi da u budućnosti oni preuzmu glavnu ulogu u zadovoljavanju svjetskih energetskih potreba, na pripremnoj konferenciji u Madridu zacrtane su daljnje smjernice za osnivanje i rad agencije, kako bi se navedeni ciljevi što prije ostvarili.

Na osnivačkoj konferenciji u Bonnu, prezentiran je cijeli niz zanimljivih podataka kojima je ukazano da su obnovljivi izvori energije najbolji i jedini izbor za nužno smanjenje emisija stakleničkih plinova i zaustavljanje klimatskih promjena, a da su ujedno i cjenovno već postali konkurentniji od fosilnog i nuklearnog goriva. U segmentu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, električna energija se već može dobivati po cijenama od 0,5* €-Centa/kWh, dok se cijena proizvedene električne energije iz termoelektrana na fosilna goriva ili nuklearnih elektrana kreće od 3* €-Centa/kWh pa na više. Kada se u obračun cijene proizvedene energije uključe i vanjski (skriveni) troškovi, koji postoje kod svih izvora energije, tada je cjenovna konkurentnost obnovljivih izvora energije još puno bolja. U budućnosti će se zbog iscrpljivanja zaliha fosilnih goriva i urana, što će podizati njihovu cijenu, a poboljšanja i pojeftinjenja obnovljivih izvora energije koji koriste praktično neograničene energente, taj omjer u cjenovnoj konkurentnosti s vremenom još više poboljšavati u korist obnovljivih izvora energije. Ako se tome doda da obnovljivi izvori energije imaju manji štetni utjecaj na okoliš i državama omogućuju stvarnu energetsku neovisnost, postaje jasno zašto je već 75 vlada potvrdilo članstvo svojih država u IRENA-i, a ukupno 116 država je na razne načine sudjelovalo na osnivačkoj konferenciji u Bonnu. SAD još nije pristupio, ali se od nove administracije očekuje da to učini vrlo skoro, jer i pod starom administracijom koja baš nije bila sklona obnovljivim izvorima energije, u SAD-u je 2008. godine instalirano novih 8,3GW snage samo u vjetroelektranama, što je njihov novi rekord.

Očigledno je da će nedostatak tehničkih znanja o obnovljivim izvorima energije biti prenesen na veliki dio nove generacije naših energetičara.

Utvrđeni su ciljevi koje IRENA treba postići, a jedan od najvažnijih je prevladavanje prepreka za uvođenje obnovljivih izvora energije u svijetu, koje se odnose na političke i zakonodavne barijere, nedostatak informacija i što je najproblematičnije, pogotovo u Hrvatskoj, nedostatak tehničkoga znanja, jer uvođenje obnovljivih izvora energije zahtjeva drugačiji dizajn i upravljanje energetskim sustavima i mrežama. Osim toga, ne manje važan cilj IRENA-e je omogućavanje državama u razvoju da samostalno ovladaju tehnologijom i proizvodnjom obnovljivih izvora energije. Ostvarenje tog cilja može pomoći stvaranju ravnopravnijih i pravednijih odnosa između država, čime se dodatno olakšava put prema održivoj budućnosti svijeta. Nadajmo se da zbog nastupajuće svjetske financijske i ekonomske krize taj cilj neće biti zaboravljen.

Nameće se pitanje da li je onaj ionako skromno planirani udio obnovljivih izvora stavljen u energetsku strategiju samo zbog njenog uljepšavanja i da ljudi lakše progutaju nuklearku

Da su osnivači IRENA-e jako dobro detektirali prepreke za uspješnu primjenu obnovljivih izvora energije, nažalost možemo osjetiti i na primjeru Hrvatske. Nedostatak informacija i tehničkih znanja o njima je u Hrvatskoj očigledan, a što je još gore, naši zastarjeli energetski stratezi u javnosti o njima stvaraju predodžbu kao da se radi o besperspektivnoj tehnologiji kojom se bave samo hobisti i entuzijasti. Na predavanju održanom na FER-u, u prosincu 2008., ponovo su se bezkritično glorificirale nuklearke, a tijekom rasprave omalovažavali obnovljivi izvori energije i ljudi koji ih zastupaju. Očigledno je da će nedostatak tehničkih znanja o obnovljivim izvorima energije biti prenesen na veliki dio nove generacije naših energetičara. Predavanje je organizirao Odjel za energetiku i Studentski ogranak Hrvatske Sekcije IEEE, uz prisustvo i aktivno učešće nekih od tvoraca energetske strategije. U takvoj atmosferi nameće se pitanje, da li je onaj ionako skromno planirani udio obnovljivih izvora stavljen u energetsku strategiju samo zbog njenog uljepšavanja i da ljudi lakše progutaju nuklearku, dok će u stvarnosti kao i do sada od strane zastarjelih energetičarskih struktura biti nastavljena opstrukcija njihove primjene sve dok ne dobiju svoju toliko željenu nuklearnu igračku. Treba li uopće spomenuti da Hrvatska nije među državama koje su u Bonnu pristupile IRENA-i, čak ni u kurtoaznom obliku, jer informacije koje bi se od tamo počele širiti, samo bi, prema mišljenju naših sadašnjih energetskih stratega, mogle nepotrebno uznemiriti javnost u trenucima kada se treba nametnuti neprihvatljiva energetska strategija i nuklearka.


* Umjesto cijena proizvodnje električne energije, iz obnovljivih ineobnovljivih izvora, greškom su navedeni samo vanjski troškovi teproizvodnje. (op. autora)

 

Iako nekima to nije po volji, mlada dama IRENA je kompetentna i sposobna da svijetu pokaže neke nove perspektive, i ako joj pružimo ruku sigurno će nam pomoći da ustanemo iz gliba u koji upadamo sve dublje.

Ključne riječi: energetika, obnovljivi izvori, IRENA
<
Vezane vijesti